15.03.2017

REZULTATI VLADE I SKUPŠTINE SBK U 2016. GODINI NA KRAJU GODINE - 93% NEREALIZOVANIH ZAKONA IZ PROGRAMA RADA

 2016. godinu, u SBK, obilježili su protesti srednjoškolaca, koji su ustali protiv necivilizacijskih podjela i segregacije koje im nameću političari. Iako su završili neuspjehom, jer su vladajuće stranke rađe izabrale segregaciju nego rad na kompleksnom zajedničkom rješenju, koje će zadovoljiti nacionalna prava ne uskraćujući djeci mogućnost da žive i školuju se zajedno, to nije poraz te djece. To je poraz ovog društva. I ogledalo nehumane i necivilizacijske politike koja se zasniva na podjelama, sukobima, fokusiranosti na uskostranačke i lične interese političara, umjesto na interese građana i koja zaklanjajući se iza tobožnjih nacionalnih prava, krši ljudska i prava djeteta. Politike isključivosti, čiji je vrhunac “kompromisa” segregacijski projekat „Dvije škole pod jednim krovom“, koji je jedna od sramota ove zemlje.

UMJESTO DA, EVENTUALNO, ODMARA JEDAN MJESEC U GODINI, SKUPŠTINA SBK JE, U 2016. GODINI, ODMARALA, U PROSJEKU, JEDAN MJESEC, NAKON SVAKA 2 MJESECA RADA. U martu, maju, avgustu i oktobru, Skupština SBK nije održala nijednu sjednicu. A u ostalih 8 mjeseci, održala je 7 kompletnih i početak jedne sjednice, čiji nastavak se nije desio do kraja 2016. Uz skupštine PK i Kantona 10, koje su održale po 7 sjednica, ovo je najniži intenzitet rada neke kantonalne skupštine, zabilježen u 2016. godini.

ADEKVATNO ULOŽENOM NAPORU SU I OSTVARENI REZULTATI. Sa 86 razmotrenih mjera u 2016. g., Skupština SBK spada u donju polovinu kantonalne ljestvice. Iza nje su jedino skupštine ZHK, PK i Kantona 10. Pet kantonalnih skupština, pritom, imaju preko 100 razmotrenih mjera – Skupština KS čak 300, ili 3 i po puta više.

JOŠ JE LOŠIJA SITUACIJA SA ZAKONIMA, KAO KLJUČNIM MJERAMA IZ NADLEŽNOSTI RADA SKUPŠTINA. U 2016. godini je usvojeno svega 8 zakona, uz još 2 prihvaćena u nacrtu. Što je, istovremeno, i najlošiji rezultat Skupštine SBK u posljednjih 6 godina i najlošiji rezultat neke kantonalne skupštine u 2016. godini.

POZITIVAN POMAK U RADU SKUPŠTINE TIČE SE USVAJANJE PROGRAMA RADA. Skupština u aktuelnom sazivu, obavezi pravovremenog usvajanja programa rada pristupa mnogo ozbiljnije. U prvoj godini aktuelnog mandata, program rada Skupštine donešen je sa najmanjim kašnjenjem do sada, a u drugoj, 2016. godini, po prvi put u posljednjih 10 godina, bez kašnjenja, u skladu sa poslovničkim rokovima.

NO, PRAVOVREMENO USVAJANJE PROGRAMA RADA, IAKO JE POHVALNO, NEMA PREVIŠE SMISLA AKO GA NE PRATI DOBRA REALIZACIJA PLANIRANOG. A realizacija planiranih aktivnosti, u Skupštini SBK, je daleko od dobre. Od svega 60 mjera planiranih Programom rada Skupštine za 2016. godinu, usvojeno je tek 42%, odnosno tek 25. A realizacija je posebno loša na najznačajnijim mjerama – zakonima. Nije realizovano čak 93% planiranog. Radi se o najlošijem rezultatu u posljednjih 6 godina i daleko najlošijem rezultatu koji je jedna kantonalna skupština ostvarila u 2016. godini.

U 2016. GODINI, OD STRANE SKUPŠTINE SBK, PLANIRANA JE I USVOJENA SAMO 1 STRATEGIJA. No, radi se o izuzetno važnoj Strategiji razvoja SBK za period 2016-2020.

NI U 2016. GODINI NIJE ODRŽANA NIJEDNA TEMATSKA SJEDNICA SKUPŠTINE SBK, IAKO JE RAZLOGA, ODNOSNO POTENCIJALNIH ZNAČAJNIH TEMA, ZA OVAKVE SJEDNICE, U SBK, NAPRETEK. CCI snažno zagovara potrebu organizovanja tematskih sjednica, barem jednom kvartalno, o ključnim problemima građana (zapošljavanju, razvoju privrede i privlačenju stranih ulaganja, stanju u zdravstvu, reformi obrazovanja, itd.), koje bi, u konačnici, trebale doprinijeti pronalasku rješenja za te probleme, te unaprijeđenju kvaliteta života građana.

TRANSPARENTNOST rada Skupštine i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. Skupština SBK je jedina institucija zakonodavne vlasti u BiH koja nema svoju službenu web stranicu, tako da je veliki broj građana uskraćen za blagovremeno informisanje o radu Skupštine i poslanika pojedinačno.

ZAHVALJUJUĆI REZULTATU U POSLJEDNJEM KVARTALU 2016. PRODUKTIVNOST VLADE U OVOJ GODINI JE POSTALA NAJVEĆA U POSLJEDNJIH 6 GODINA. I jedna od najvećih u konkurenciji svih kantona. 

NO, KVANTITET NE ZNAČI NUŽNO I KVALITET. ŠTO JE VIDLJIVO NA BROJU ZAKONA UTVRĐENIH U 2016. GODINI. Naime, većina od strane Vlade razmotrenih mjera su mjere dnevno-operativnog karaktera. Različite odluke, saglasnosti, rješenja i zaključci, čine 71% od svih razmatranih mjera. Najveći broj odluka odnosio se na finansijska pitanja, odnosno dodjelu ili izdvajanje sredstava za različite korisnike i po različitim namjenama. Izvještaji, informacije, planovi i programi predstavljaju dodatnih 19% od razmatranog. S druge strane, procenat značajnijih mjera, koje mogu dugoročno pozitivno uticati na kvalitet života građana Kantona, bio je krajnje nizak. Zakoni čine tek 0,86% u ukupnoj masi razmatranog. A strategije tek 0,12%.

VLADA SBK JE U 2016. GODINI UTVRĐIVALA MANJE OD 1 ZAKONA MJESEČNO, U PROSJEKU. Sa 11 utvrđenih zakona, tokom 2016, godine, što je skoro tri puta manje od rezultata vlada TK i KS, Vlada SBK se nalazi na samom dnu kantonalne ljestvice.

A KAKO JE DOSPJELA NA DNO, GOVORE PODACI O REALIZACIJI PROGRAMA RADA. Vlada nije realizovala čak 85% od planiranih zakona. Odnosno, kraj 2016. dočekala je sa 22 nerealizovana, od 26 planiranih zakona.

KAO I SKUPŠTINA, VLADA JE ISPOŠTOVALA SVOJU POSLOVNIČKU OBAVEZU I PROGRAM RADA ZA 2017. DONIJELA NA VRIJEME. Vlada SBK usvojila je Program rada za 2017. g, na sjednici održanoj 06.12.2016, dakle prije isteka 2016. Time su, po drugi put za redom, od strane Vlade, ispoštovane odredbe Poslovnika Vlade koje definišu rokove za donošenje programa. Program je postao operativan, usvajanjem na Skupštini 21.12.2016.

LOŠE ISKUSTVO SA REALIZACIJOM PROGRAMA RADA ZA 2016. TREBALO BI DA BUDE VIŠE NEGO DOBRO UPOZORENJE VLADI, ZA RAD U 2017. JER NISKA REALIZACIJA, OBESMIŠLJAVA SAM ČIN DONOŠENJA PROGRAMA RADA. Ukupna realizacija planiranih mjera iz Programa za 2016. bila je ispod 50%. Realizacija strategija 25%. A zakona 15%.

OSIM SA REALIZACIJOM PROGRAMA RADA, NE IDE DOBRO NI SA REALIZACIJOM AKCIONOG PLANA ZA REALIZACIJU REFORMSKE AGENDE. Vlada SBK usvojila je tek 5 od 50 mjera iz ovog Akcionog plana.

ZA RAZLIKU OD PROŠLOGODIŠNJEG, KOJEG JE VLADA UTVRDILA SA MALIM KAŠNJENJEM, U ODNOSU NA ZAKONOM PROPISANI ROK, BUDŽET ZA 2017, U FORMI NACRTA, VLADA JE UTVRDILA NA VRIJEME – PRIJE 1.11. Vlada SBK, utvrdila je nacrt budžeta za 2017. godinu, na sjednici održanoj 25.10.2016.

FEDERALNI URED ZA REVIZIJU JE DAO NEGATIVNO MIŠLJENJE O NAČINU RADA I POSLOVANJA VLASTI U SBK U 2015. GODINI. Federalni ured za reviziju javnog sektora je pronašao niz propusta u poslovanju vlasti. Koji još uvijek čekaju da budu otklonjeni. Na žalost, na negativne revizorske izvještaje, u našoj zemlji se još uvijek ne reaguje onako kako reaguju političari u razvijenim demokratskim društvima. A adekvatno ne reaguju ni tužilaštva.  

U POSMATRANOM PERIODU ZABILJEŽENO JE KRŠENJA POSLOVNIKA O RADU SKUPŠTINE I VIŠE RAZLIČITIH ZAKONA, OD STRANE VLADE SBK. Poslovnik se krši neodgovaranjem u propisanom roku na poslaničke pitanja i inicijative. Vlada krši Zakon o slobodi pristupa informacijama, ne odgovarajući na dostavljene joj zahtjeve. Konkretno, Centri civilnih inicijativa su, od Vlade, tražili informaciju o primanjima poslanika i članova Vlade, za 2016. godinu, no, iako smo je tražili službenim dopisom, prema proceduri propisanoj Zakonom o slobodi pristupa informacijama, u Zakonom predviđenom roku nismo dobili nikakav odgovor. Spomenimo i da nenamjensko trošenje sredstava od naknada za vode, na koje je ukazano i u posljednjem izvještaju Ureda za reviziju, nije u skladu sa zakonskim propisima koja uređuju ovu oblast (Zakon o vodama FBiH, Zakon o šumama SBK, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća FBiH).

VLADA SBK KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA. Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže. Vlada SBK ima samo 1 ministricu, što je, dakle, četverostruko manje od propisanog zakonom.

LOŠA REALIZACIJA PLANIRANIH OBAVEZA VLADE I SKUPŠTINE SBK, DIREKTNO SE ODRAŽAVA NA KVALITET ŽIVOTA GRAĐANA OVOG KANTONA. MEĐU NEREALIZOVANIM MJERAMA JE, NAIME, ZNAČAJAN BROJ ONIH ČIJE BI DONOŠENJE I IMPLEMENTACIJA MOGLI POZITIVNO UTICATI NA ŽIVOTE LJUDI NA OVOM PROSTORU. Stoga, ističemo potrebu povećanja efikasnosti obje institucije, u drugoj polovini njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija. I potrebu organizovanja tematskih sjednica i široke javne rasprave, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Kantona.

Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija. I usklađivanje primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti u tom kontekstu.

I ističemo potrebu da se o obrazovnom sistemu u ovom kantonu otvoreno razgovara i da se pokušavaju naći rješenja koja će biti u skladu sa civilizacijskim normama savremenog demokratskog društva, koje segregaciju odbacuje, prezire i sankcioniše.