30.10.2015

FEDERACIJA BiH - IZGUBLJENIH GODINU DANA

U trenutku kad se politička drama u Federaciji, bar privremeno, okončava implementacijom novog koalicionog sporazuma i kad je Federacija konačno dobila novu parlamentarnu većinu i vladu u punom sastavu, podsjetimo se da je prošlo godinu dana od izbora. I da je većinu tog vremena vlast ponovo provela baveći se sama sobom, umjesto ozbiljnim životnim problemima svojih građana i provođenjem reformi, koje bi zemlju približile EU. Prvo se čekalo da se stranke dogovore oko podjele vlasti, potom se čekalo da se stranke koje su formirale vlast prestanu svađati i počnu raditi, a nakon što su se razišle, ne dočekavši ni 100 dana na okupu, ponovo smo se našli na početku. Godinu dana od izbora, ponovo se dogovaraju koalicije, formiraju se vlade, smjenjuju i imenuju novi ljudi u rukovodstvima javnih ustanova, agencija, firmi... Vrijeme za političare i za građane, očito, ima različitu vrijednost. A izgledalo je, u jednom trenutku, da su političari shvatili poruku sa prošlogodišnjih socijalnih protesta da „vremena više nema“.
PARLAMENT FBIH, INSTITUCIONALNO JE NAJOZBILJNIJA ŽRTVA POLITIČKE NESTABILNOSTI KOJU SMO IMALI NA DJELU, U FEDERACIJI, U POSMATRANOM DEVETOMJESEČNOM PERIODU. U čak 5 od 9 mjeseci posmatranog perioda nije održana nijedna sjednica Predstavničkog doma. Broj održanih sjednica (7), broj realizovanih mjera (34) i broj usvojenih zakona (7) u nivou su intenziteta rada i produktivnosti najlošijih kantonalnih skupština u Federaciji.
Broj sjednica Doma naroda, održanih u ovom periodu – izuzmemo li konstititutivnu – identičan je broju sjednica Predstavničkog doma, ali mu je produktivnost bila duplo veća (realizovane su 72 mjere i usvojeno 14 zakona).
POREĐENJE SA PRETHODNIM MANDATNIM PERIODOM OTKRIVA DRAMATIČNE PODATKE. I jedan i drugi dom, u prvih 9 mjeseci 2015. ostvarili su ubjedljivo najlošije rezultate u posljednjih 5 godina, odnosno, lošiji su od viđenog u prvih 9 mjeseci bilo koje godine prethodnog mandata. Predstavnički pogotovo. Primjera radi, u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, u prvoj godini prethodnog mandata (2011.), kao ubjedljivo najlošijoj po svim parametrima u tom mandatu, održano je dvostruko više sjednica, realizovano tri puta više mjera a usvojeno 3 i po puta više zakona. A u prethodnoj, 2014. godini (u prvih 9 mjeseci), održano je 3 puta više sjednica, na njima razmotreno čak 5 puta više mjera i usvojeno 6 i po puta više zakona, nego u prvih 9 mjeseci 2015.
ZAKONODAVNA AKTIVNOST PARLAMENTA FBIH, U PRVIH 9 MJESECI 2015. GODINE, BILA JE NA NEPRIHVATLJIVO NISKOM NIVOU. Institucija čija je osnovna funkcija izgradnja zakonodavnog okvira, odnosno donošenje zakona, je u analiziranom periodu finalizovala rad (usvajanjem na oba doma, u formi prijedloga) na svega 10 zakona, od čega je 3 Predstavnički dom usvojio u prethodnom mandatu, a u ovoj su godini usvojeni i u Domu naroda, čime je okončana procedura njihovog usvajanja.
U RADU OBA DOMA IZRAŽENA JE VANREDNOST U ZAJEDANJU I HITNOST U DONOŠENJU ZAKONA. Od 7 održanih sjednica Predstavničkog doma, čak 6 ih je bilo vanrednih, a, u Domu naroda, pored konstitutivne i 2 redovne, održano je 5 vanrednih sjednica. Uz sve poznate izgovore, činjenica da jedan dom za devet mjeseci uspije održati tek jednu ili dvije redovne sjednice, naprosto je neprihvatljiva. Kao što je neprihvatljivo izbjegavanje redovne procedure pri donošenju zakona. A tek 4 od 10 u Parlamentu usvojenih zakona je usvojeno u redovnoj proceduri. Dok je 5 usvojeno po hitnom postupku, a 1 po skraćenom.
PARLAMENT FEDERACIJE BIH ULAZI I U POSLJEDNI KVARTAL 2015. GODINE BEZ GODIŠNJEG PROGRAMA RADA. Ovo je treća godina za redom kako Parlament FBiH funkcioniše bez plana, kršeći pritom odredbe vlastitog poslovnika o radu.
OD POZITIVNIH STVARI, JEDINO ŠTO MOŽEMO ISTAĆI JE DA SU OBA DOMA PARLAMENTA FBIH TOKOM ANALIZIRANOG PERIODA PRIHVATILA REFORMSKU AGEDNU. A usvojen je i jedan od ključnih zakona iz Akcionog plana za provođenje iste - Zakon o radu FBIH, o čijem kvalitetu će vrijeme i primjena u praksi dati najbolji sud.
U POSMATRANOM DEVETOMJESEČNOM PERIODU RAZLIKUJEMO TRI OBLIKA DJELOVANJA VLADE FBIH, KOJI SE UGLAVNOM VREMENSKI POKLAPAJU SA KVARTALIMA 2015. GODINE – VLADU U “TEHNIČKOM MANDATU”, NOVU VLADU U PUNOM SASTAVU, DO OSTAVKI MINISTARA DF-A, I VLADU KOJA NASTAVLJA RADITI U NEPOTPUNOM SASTAVU, BEZ PODRŠKE PARLAMENTARNE VEĆINE. Kuriozitet je da su rezultati ove “tri vlade” – i po broju održanih sjednica i po broju realizovanih mjera i po broju usvojenih zakona - prilično ujednačeni, no da su, ipak, intenzitet rada i produktivnost bili najniži u periodu kad je Federacija imala potpunu Vladu, usklađenu sa izbornim rezultatima i sa parlamentarnom većinom iza sebe, a najviši u 3. kvartalu, kad je Vlada bila nepotpunai bez podrške parlamentarne većine.
LOKALNO OPIRANJE POLITIČKOJ TEORIJI (I SVJETSKOJ PRAKSI), KROZ POKUŠAJ NORMALNOG RADA VLADE BEZ OBZIRA NA NEPOSTOJANJE PARLAMENTARNE VEĆINE KOJA STOJI IZA NJE, SAV BESMISAO POKAZUJE PRI POGLEDU NA STEPEN REALIZACIJE VLADINIH MJERA KOJE TREBA DA PROĐU PARLAMENTARNU PROCEDURU. Problem je najvidljiviji na zakonima. Vlada FBiH je, naime, u posmatranom periodu realizovala 39 različitih zakona, od kojih je 33 utvrdila u formi prijedloga. Od tih zakona, Parlament FBiH je u prvih 9 mjeseci 2015. usvojio svega njih 6. Dakle ni svaki peti.
Stvar je u tome da samo sinhron rad vlade i parlamenta može da proizvede pozitivne rezultate.
POLITIČKA KRIZA UGROZILA JE REALIZACIJU OBAVEZA IZ REFORMSKE AGENDE. Akcioni plan za realizaciju reformske agende za period 2015.-2018. godina sadrži 51 aktivnost, a najveći dio posla bi trebao biti odrađen već u 2015. godini - preciznije, preko 50% plana. U pitanju je 13 zakona i 20 ostalih mjera (strategija, uredbi, programa, analiza...). Zaključno sa 31.09.2015. godine, od 13 planiranih zakona, iz akcionog plana za tekuću godinu, Vladi je ostalo da utvrdi još njih 6. Ali i čitav niz drugih mjera koje trebaju, a još uvijek nisu realizovane u 2015. godini.
AKTUELNA VLADA NA SILU UBRZAVA ZAKONODAVNI PROCES, RADI MANJE NA PRIPREMI ZAKONA, USKRAĆUJE JAVNOST, PA ČAK I POSLANIKE, ZA MOGUĆNOST UTICAJA NA TEKST ZAKONA A SVE NA ŠTETU KVALITETA ZAKONSKIH RJEŠENJA KOJA SE USVAJAJU. Vlada Federacije BiH je u 2014. godini utvrdila 42% zakona po hitnom i/ili skraćenom postupku. A u tekućoj godini je taj procenat dodatno povećan, pa je tako od 39 utvrđenih zakona u periodu januar–septembar njih 51% utvrđeno po hitnom, odnosno skraćenom postupku. Na ovaj način Vlada svjesno preskače definisane procedure u „Federalnim pravilima za izradu zakona i drugih propisa“ i „Uredbi o postupku procjene uticaja propisa na nivou Federacije BiH“.  Preciznije, izbjegnuta je obaveza za konsultacijama sa stručnom javnosti, nije urađena procjena uticaja propisa (ex-ante analiza), nije postavljen temelj za naknadnu izradu analize efekata propisa (ex-post analize), nisu javnosti predstavljene alternative, itd. Uz to javnost i dalje nije upoznata sa nacrtima provedbenih podzakonih akata i niko ni približno ne može ocjeniti koliko dobri ili loši će biti efekti ovih mjera, za narednih 3-5 godina. Dodajmo da su po hitnom postupku utvrđeni i Zakon o radu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona državnoj službi.
„PLANIRANJE“ NEČEGA ŠTO JE VEĆ REALIZOVANO JE DUGOGODIŠNJA PRAKSA BH INSTITUCIJA, KOJA DEGRADIRA ZNAČAJ GODIŠNJEG PROGRAMA RADA I ČINI NEUPOTREBLJIVIM STATISTIČKE PODATKE O NJEGOVOJ REALIZACIJI. Program rada Vlade FBiH za 2015. godinu usvojen je tek 02.07.2015., i u momentu kada je usvojen u njemu se nalazilo čak 70 mjera (18% ukupnog plana) koje su do tada već bile realizovane na prethodnim zasjedanjima Vlade. Jedini logičan korak koji je Vlada FBiH mogla uraditi 02.07. je usvajanje tzv. „Polugodišnjeg programa rada Vlade za drugu polovinu 2015. godine“, uz izvještaj o svom radu u prvih 6 mjeseci. Sve ostalo je puko zadovoljavanje forme, što je svoju kulminaciju imalo 2013. godine, kada je program rada za tu godinu usvojen – 28.11.2013, dakle mjesec dana do isteka godine na koju se program odnosio.
JEDNO JE GODINAMA KONSTANTA, BEZ OBZIRA KADA I KAKO SE USVOJI GODIŠNJI PROGRAM RADA VLADE – REALIZACIJA TOG DOKUMENTA JE NAJBLAŽE REČENO, RAZOČARAVAJUĆA. Ovogodišnji Program rada u sebi sadrži 382 mjere, od čega su 106 zakoni. Za 9 mjeseci realizovane su 144 mjere, što je tek 37% od godišnjeg plana. Poređenja radi, za isti period Vlada RS je realizovala 51% godišnjeg plana, uz napomenu da Program rada RS ima 49 mjera više.
Posmatramo li realizaciju mjera koje su u godišnjem Programu rada Vlade planirane za prvih 9 mjeseci – njih 227, zaključujemo da je realizovano 63% tog plana. Pri tome dolazimo do nove nelogičnosti - 155 mjera ili 40,5% ukupnog godišnjeg plana pozicionirano je za realizaciju u posljednjem kvartalu tekuće godine.
OD NAJAMBICIOZNIJEG ZAKONODAVNOG PLANA, DO NAJLOŠIJE REALIZACIJE. Iako je Program rada usvojen prije samo par mjeseci, i iako su i tada svi problemi bili više nego evidentni na Federalnom nivou, Vlada je pred sebe za 2015. godinu postavila najambiciozniji plan u posljednjih 5 godina, u vidu 106 zakona. Epilog, do 30.09.2015 Vlada FBiH je utvrdila u formi prijedloga 13 programiranih zakona, uz još 6 nacrta – ukupno 18%. Ovim je, naravno, ponovo doveden u pitanje smisao donošenja programa rada, odnosno njegov kvalitet, a time i kredibilitet onih koji su ga pripremi i usvojili.
*   *   *
Centri civilnih inicijativa pozdravljaju ponovno uspostavljanje parlamentarne većine i punog kapaciteta vlade. I novim i starim ministrima, želimo puno uspjeha u radu, u interesu građana Federacije. U nastavku, očekujemo intenziviranje rada i Vlade i Parlamenta, uz povećanje efikasnosti, te, fokusiranost aktivnosti na rješavanje najozbiljnijih problema građana i provođenje reformske agende. No, očekujemo i još nešto – prestanak usvajanja zakona i drugih mjera izuzetno važnih za građane i zajednicu u cjelini, po hitnom ili skraćenom postupku. Važne mjere treba da se donose u redovnoj proceduri, uz široku javnu rapravu i uvažavanje predloženih kvalitetnih rješenja. Silom argumenata, a ne argumentom sile. Makar ona bila i demokratski legitimizirana.
Način na koji je donešen Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u FBiH i moguće posljedice tog čina zabrinjavaju i opominju. Centri civilnih inicijativa su reagovali po ovom pitanju smatrajući kako je proicirano rješenje višestruko diskutabilno. Mnoga pitanja u vezi sa ovim zakonom su otvorena i zahtjevaju širu raspravu, za koju smo ostali uskraćeni. Nadajmo se da ovo neće postati pravilo u djelovanju ove vlasti. Jer to sa evropskim standardima, za koje tvrde da se zalažu, nema ništa zajedničko.