18.08.2017

VLADA I SKUPŠTINA HNŽ/K U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE IZUZETNO LOŠI REZULTATI

 Previranja na višim razinama vlasti nisu se odrazila na funkcioniranje vladajuće koalicije u Hercegovačko–neretvanskoj županiji/ kantonu  u prvih šest mjeseci 2017. godine. Mogli bi smo to nazvati odnosima bez velikog povjerenja, ambicija i rezultata ali i bez blokada u radu institucija, bez obzira na brojne probleme. Krajem promatranog razdoblja, došlo je, nadati se, do konačnog razrješenja jednog od problema koji opterećuju odnose unutar vladajuće koalicije. Naime, nakon tri godine od spornog imenovanja Ravnatelja policije HNŽ/K, Županijski sud u Mostaru je presudio da je Vlada HNŽ/K nezakonito zasnovala radni odnos sa trenutnim ravnateljem policije. Slijed događaja nalaže njegovo razrješenje, te provođenje i okončanje zakonite procedure imenovanja novog ravnatelja. Presuda je donesena polovinom lipnja, ali još uvijek nije provedena. "Očekujemo da ovo ne bude prostor novih političkih opstrukcija nego da se u Vladi i Skupštini i odgovarajućem neovisnom odboru završi procedura u skladu sa zakonom i da konačno dobijemo profesionalnog kandidata koji će istjerati politiku iz MUP-a, koja je tamo već podobro raširila svoje pipke", komentar je iz oporbe, kojem se pridružujemo.
SKUPŠTINA HNŽ/K PO PRODUKTIVNOSTI JE NA PRETPOSLJEDNJEM A PO UČINKOVITOSTI NA POSLJEDNJEM MJESTU, U ODNOSU NA SVE OSTALE  ZAKONODAVNE INSTITUCIJE U ZEMLJI. Za pola godine realizirala je, u potpunosti, tek 19 mjera. Manje od toga realizirala je tek Skupština ŽZH – 17 – ali je ona ovaj rezultat ostvarila na manjem broju sjednica. S druge strane, Skupštine TK, USK i BPK, u istom su razdoblju realizirale 70-90 mjera, a Skupština KS čak 109. Što znači da Skupština KS svaki mjesec, u prosjeku, realizira gotovo isto toliko mjera koliko je Skupština HNŽ/K realizirala za pola godine.
I PO BROJU USVOJENIH ZAKONA, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, SKUPŠTINA JE PRI SAMOM DNU. Za 6 mjeseci finalno je realizirala tek 3 zakona. Manje od nje jedino Skupština Kantona 10. Pored 3 zakona usvojena u prijedlogu, još tri zakona su prihvaćena u nacrtu i poslata u daljnju proceduru. A Skupština je, u ovom razdoblju, dala i mišljenje na 2 zakona sa Federalne razine.
JEDINO JE PO BROJU USVOJENIH STRATEGIJA, U PROMATRANOM RAZDOBLJU, SKUPŠTINA HNŽ/K IZNAD OSTALIH – UZ SKUPŠTINU USK, JEDINA JE KOJA JE U PROMATRANOM RAZDOBLJU RAZMATRALA I USVOJILA NEKU STRATEGIJU. No treba imati u vidu da se radi o Strategiji razvoja, na kojoj je dugo rađeno, koja je dugo čekana i da je HNŽ/K, praktično, posljednja županija koja je usvojila ovu izuzetno važnu strategiju. Svi ostali su taj posao završili znatno ranije.
HNŽ/K JE DO NEDAVNO BIO PREPOZNATLJIV I KAO JEDINA ŽUPANIJA KOJA NEMA ZAKON O ZAŠTITI OBITELJI S DJECOM. Usvajanje ovog zakona građani HNŽ/K čekali su još od 1999. godine, kada je usvojen Federalni zakon. Obaveza županija bila je da u roku tri mjeseca donesu odgovarajuće propise i opće akte iz svoje mjerodavnosti. Nepoštivanje ove odredbe punih 18 godina pravdano je nedostatkom sredstava za implementaciju zakona. Nadati se da sa sredstvima sada neće biti problem i da će ovaj vrlo značajan zakon, koji je obvezni dio svake pronatalitetne politike, biti uspješno implementiran. Spomenimo u ovom kontekstu da je HNŽ/K jedna od županija koje imaju ozbiljnih problema sa prirodnim priraštajem, da je on već duže vrijeme konstantno negativan, i da je samo u prvih 5 mjeseci, u Županiji, 400 ljudi više umrlo, nego je rođeno.
RAD SKUPŠTINE U PRVIH ŠEST MJESECI 2017. GODINE OBILJEŽILA JE I NAJLOŠIJA REALIZACIJA PROGRAMA RADA. Skupština je realizirala tek 16% obveza iz Programa rada za 2017. godinu i time zabilježila najlošiji polugodišnji rezultat u aktualnom mandatu. U drugu polovinu godine ušlo se sa čak 25 nerealiziranih zakona, od 28 planiranih za ovu godinu.
PROGRAM RADA ZA 2017, INAČE, USVOJEN JE SA OZBILJNIM KAŠNJENJEM – TEK U SVIBNJU MJESECU. Čime je, faktički, izgubio pravo da se zove godišnjim programom rada. Inače, ovo je najduža procedura usvajanja godišnjeg programa Skupštine HNŽ/K ikada.
PRORAČUN HNŽ/K ZA 2017. GODINU USVOJEN JE U PROSINCU 2016., SUKLADNO OBVEZAMA PROPISANIM ZAKONOM O PRORAČUNIMA. Međutim, isti je utvrđen u skraćenoj proceduri, bez organizirane javne rasprave, čime je nastavljena loša dosadašnja praksa. Naime, još nikada, u pripremi proračuna, institucije nisu organizirale široku javnu raspravu i pozvale građane ove županije da se uključe u njegovu izradu.
JOŠ UVIJEK NISU IZVRŠENE USTAVNE PROMJENE, KOJIMA BI SE IMPLEMENTIRALE PRESUDE USTAVNOG SUDA FBIH I USTAV ŽUPANIJE USUGLASIO SA USTAVOM FBIH.  Iako je Poslovnikom o radu Skupštine, kao nižim, podzakonskim, aktom zagarantirano pravo srpskog naroda na konstitutivnost u ovoj županiji (kroz definiranu mogućnost formiranja tri kluba naroda), ključni zakonski akt Županije još uvijek nije usuglašen sa Ustavom Federacije i države. Naime, na snazi je još uvijek Ustav HNŽ/K iz 1996. godine, po kojemu su samo Hrvati i Bošnjaci konstitutivni narodi, a službeni jezici su hrvatski i bosanski jezik (itd).
U KONTEKSTU LOŠIH REZULTATA SKUPŠTINE, U PRVOJ POLOVINI 2017. G., TREBA REĆI DA, NA IZVJESTAN NAČIN, PRESUDNU ODGOVORNOST ZA TO SNOSI ZAPRAVO VLADA, KAO PRIREĐIVAČ NAJVEĆEG BROJA MJERA KOJE DOLAZE NA DNEVNI RED SKUPŠTINE. Vlada, naime, svojom nedovoljnom učinkovitošću utječe i na učinkovitost i produktivnost Skupštine. Ali ni Skupština ne koristi mehanizme koji joj stoje na raspolaganju kako bi Vladu prisilila na ozbiljniji rad, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu.
OBJE INSTITUCIJE IMAJU PROBLEMA SA TRANSPARENTNOŠĆU NA OSNOVNOJ RAZINI, ODNOSNO SA DOSTUPNOŠĆU PODATAKA O NJIHOVOM RADU. Kod Skupštine se suočavamo sa nedostupnošću informacija sa sjednica skupštinskih radnih tijela a kod Vlade sa kršenjem Poslovnika i neusvajanjem zapisnika sa sjednica Vlade odmah na sljedećoj sjednici, nego njihovim višetjednim, pa ponekad  i višemjesečnim gomilanjem, čime se utječe na pravodobno i potpuno informiranje javnosti o radu ove institucije (Jer su zapisnici dostupni javnosti tek po usvajanju).
VLADA HNŽ/K, U PRVOJ JE POLOVINI 2017. GODINE DOŽIVJELA ZNAČAJAN PAD PRODUKTIVNOSTI, U ODNOSU NA PRETHODNO RAZDOBLJE. Sa 430 mjera razmotrenih u 2. polovini 2016. palo se na 369. Slabije rezultate od Vlade HNŽ/K, u promatranom razdoblju, imale su jedino vlade Posavske Županije, Županije Zapadnohercegovačke i Kantona 10. S druge strane Vlada Kantona Sarajevo, u istom je razdoblju, razmotrila 3 puta više mjera.
U UKUPNOJ MASI MJERA RAZMOTRENIH NA VLADI, BROJ ONIH ZNAČAJNIH, KOJE SUSTAVNO, DUGOROČNO, RJEŠAVAJU NEKE PROBLEME JE VRLO NIZAK. Najveći broj mjera utvrđenih u prvoj polovini 2017. godine su odluke, koje, zajedno sa suglasnostima, rješenjima i zaključcima predstavljaju 76% od svih razmatranih mjera. Izvješća, informacije i planovi i programi zauzimaju daljnjih 19%. S druge strane, zakoni čine samo 1,6% od svih razmotrenih mjera, a strategije 0,3%.
KARAKTER ZNAČAJNOG BROJA ODLUKA DONESENIH NA ŽURNIM, TELEFONSKIM SJEDNICAMA UOPĆE NIJE PRIMJEREN ŽURNOM RJEŠAVANJU, NEGO, NAPROTIV, PODRAZUMIJEVA REDOVITU PROCEDURU, PLANSKI PRISTUP I USVAJANJE NA VRIJEME. Navedimo samo neke: Odluka o prihvaćanju Sporazuma o sufinanciranju između Razvojnog programa UN i Vlade HNŽ/K, Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača za kupovinu 31 novog vozila za MUP HNŽ/K, Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o dodjeli koncesije za korištenje voda rijeke Doljanke i javnog vodnog dobra s ciljem proizvodnje električne energije izgradnjom male HE, Odluke o utvrđivanju visine osnovice za isplatu plaća i visine naknade za topli obrok, Odluka o kreditnom zaduženju, itd. Sve dakle odluke koje podrazumijevaju plan, rokove i redovitu proceduru.
PAD U ODNOSU NA PRETHODNO RAZDOBLJE POSEBNO JE ZNAČAJAN U SFERI REALIZACIJE ZAKONA. Od 14 zakona utvrđenih u drugom polugodištu 2016. došlo se na svega 6 u prvom polugodištu 2017.
REALIZACIJA PLANIRANIH OBVEZA JE NA TRAGU PROŠLOGODIŠNJIH LOŠIH REZULTATA. Od 184 mjere Programom rada Vlade HNŽ/K planirane za realizaciju u 2017. godini, u prvih 6 mjeseci ove godine realizirano je tek 43, odnosno 23%. Poseban problem predstavlja izuzetno niska realizacija planiranih zakona. Vlada je, za prvih 6 mjeseci utvrdila tek 6 od 40 planiranih zakona. Što znači da bi, za potpunu realizaciju svog zakonodavnog plana za 2017. godinu, u drugoj polovini godine morala svaki mjesec utvrđivati toliko zakona koliko ih je utvrdila u čitavoj prvoj polovini godine.
JAVNA POTROŠNJA I DALJE GUTA NAJVEĆI DIO PRORAČUNA. Najviše sredstava Proračunom za 2017. godinu, planirano je za oblast "Plaće i naknade troškova zaposlenih" – cca 111 miliona KM. Što je 57% od ukupnog proračuna HNŽ/K. Proračunom za 2017. planirano je skromno smanjenje iznosa za bruto plaće i naknade troškova zaposlenih od cca 2 miliona KM. Prvi put su planirani poticaji u gospodarstvu, poljoprivredi, zanatstvu i turizmu, a posebno se ističe poticaj od 300.000 KM za Zračnu luku Mostar, koja bi trebala biti u funkciji ne samo razvoja turizma nego i okosnica razvoja gospodarstva u ovom području. Međutim, izdvajanja su vrlo skromna. Za sve ove grane planirani su poticaji u visini od oko 2 milijuna KM – dakle, u visini smanjenja iznosa za plaće. Usporedbe radi, samo za izvršenje sudskih presuda, koje su višegodišnji problem, u 2017. godini je planirano 3 milijuna KM.
VLADA HNŽ/K NA VRIJEME JE ODGOVORILA NA PITANJA IZ UPITNIKA EK. Sve obveze po tom pitanju završene su u siječnju ove godine.
VLADA HNŽ/ I DALJE KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BIH. Uz Vladu ZDK, Vlada HNŽ/K jedina je županijska vlada koja u svome sastavu, nema niti jednu žensku osobu, čime je prekršen Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, koji precizno propisuje da je najmanja zastupljenost svakog spola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje, ovim zakonom, zahtjeva.
CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA VLADI I SKUPŠTINI HNŽ/K PREPORUČUJU: Ističemo potrebu povećanja učinkovitosti i Vlade i Skupštine HNŽ/K, u drugoj polovini 2017. i ostatku njihovog mandata, pogotovu u realizaciji zakona. I potrebu organiziranja tematskih sjednica i široke javne rasprave, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Županije. Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija. i usklađivanja primanja i privilegija političara sa općom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti u tom kontekstu, koja već duže vrijeme izostaje. I ističemo potrebu rješavanja nagomilanih političkih problema, kroz dijalog, kompromis, međusobno uvažavanje i poštivanje principa pravne države. U tom kontekstu posebno apostrofiramo potrebu poštivanja Ustava i implementacije svih presuda ustavnih sudova.


Za sve informacije molimo da kontaktirate Anu Lučić
(mob. 063 396 519; e-mail: ana@ccibh.org)