06.09.2017
VLADA I SKUPŠTINA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA U PRVOJ POLOVINI 2017. G.- USVOJEN ZANEMARIV BROJ ZAKONA I NIJEDNA STRATEGIJA
Jedna od poraznih stvari u našoj zemlji je da vlast više pažnje obraća na mišljenje stranaca, odnosno predstavnika međunarodne zajednice, nego na mišljenje vlastitih građana. U prvoj polovini 2017. imali smo priliku svjedočiti takvom ponašanju u SBK. Proteste srednjoškolaca zbog segregacije kojoj su izloženi, i njihove zahtjeve, vlast u SBK u potpunosti je ignorisala, sve dok se u čitavu priču nisu uključili predstavnici “međunarodne zajednice” u našoj zemlji. Koji su vlast natjerali da popusti. I da se povinuje željama učenika. No, ovih dana imali smo priliku čuti i pomalo rezignirane izjave, u kojim naši prijatelji iz inozemstva, izražavaju svijest o tome da se stvari neće moći promijeniti onako, ili onoliko brazo, kako su oni zamišljali. Jer umjesto da naša vlast način na koji se završio slučaj sa protestima srednjoškolaca i srednjim školama u Jajcu shvate kao presedan koji će primijeniti na sve ostale škole i dokinuti sistem segregacije u školstvu, oni su je doživjeli kao izuzetak napravljen pod pritiskom, od pravila od koga nemaju namjeru odustati. Što, naravno, ne budi optimizam, kad se radi o ponašanju vlasti. Ali ga budi, u kontekstu u kome je evidentno da je moguće ostvariti pozitivne promjene kad građani i predstavnici međunarodne zajednice zajedno istraju u borbi za civilizacijske vrijednosti o kojim ne bi trabalo uopšte da bude spora, a kojima nerijetko u ovoj zemlji upravo vlast predstavlja prepreku.
UMJESTO
DA ODMARA JEDAN MJESEC U GODINI, SKUPŠTINA SBK U 2017. GODINI ODMARA
SVAKI DRUGI, ŠTO JE DODATNO SMANJENJE INTENZITETA RADA U ODNOSU NA
PRETHODNU GODINU. Radeći tek po jedan dan u januaru, martu i maju,
Skupština SBK je, u prvoj polovini 2017., održala 3 kompletne redovne
sjednice i završetak sjednice započete u novembru prošle godine. Niži
intenzitet rada, u ovom periodu, imale su jedino skupštine ZHK i Kantona
10. To su i jedine tri kantonalne skupštine koje u prvih 6 mjeseci nisu
radile čak 3.
PO PRODUKTIVNOSTI, SKUPŠTINA SBK SPADA U DONJU
POLOVINU KANTONALNE LJESTVICE, SA SKUPŠTINAMA HNK, PK, K10 I ZHK. Sa 34
razmotrene mjere u prvih 6 mjeseci 2017., Skupština SBK je ostvarila
jedan od najlošijih rezultata u ovom mandatu – za 30% slabiji od
rezultata u prethodnom, drugom polugodištu 2016.
ANALIZIRAJUĆI MJERE
KOJE JE SKUPŠTINA SBK RAZMATRALA U OVOM PERIODU VIDLJIVO JE DA,
POJEDINAČNO, PO TIPOVIMA, NAJVEĆI BROJ RAZMATRANIH MJERA PREDSTAVLJAJU
ODLUKE, KOJIH JE PROCENTUALNO 21%. Među njima su i Odluka o osnivanju
lovišta na području SBK, zbog koje je prekinuta 17. sjednica, u novembru
2016, koja je nastavljena tek 4 mjeseca kasnije, sa epilogom da
pomenuta odluka nije usvojena. Među usvojnim(!) odlukama je Odluka o
izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Mješovite srednje škole „Jajce“,
koja je usvojena i pored negativnog stava nadležne komisije, Vijeća
učenika Srednje škole "Jajce" i dijela javnosti. Isti procenat, kao i
odluka, u ukupnoj masi razmatranog, u posmatranom periodu, je i mjera
koje smo grupisali pod oznakom „ostalo“, a radi se o 5 mišljenja na
Federalne zakone, mišljenju o Konačnom Izvještaju o financijskoj
reviziji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, te Razmatranju
preporuka Izvještaja GRECO. O informacijama, izvještajima i zakonima
raspravljeno je koliko i o mišljenjima – po 5 puta. I konačno tu su i 3
prostorna plana i 1 program, te 1 inicijativa - za izmjene Zakona o
profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa
invaliditetom. U posmatranom periodu nije usvojena nijedna strategija.
NAJLOŠIJE
REZULTATE NAJVIŠE ZAKONODAVNO TIJELO KANTONA BILJEŽI UPRAVO U
REALIZACIJI ZAKONA. Svega 3 u potpunosti usvojena zakona, uz jedan
prihvaćen u nacrtu, rezultat je od koga su u posmatranom periodu lošiji
ostvarile jedino skupštine Posavskog i Kantona 10. Istovremeno, ovo je i
jedan od najlošijih rezultata Skupštine SBK u posljednjih 7 godina –
manje zakona usvojeno je jedino u prvoj polovini 2011.
KOLIKO JE
LOŠA SITUACIJA SA USVAJANJEM ZAKONA, MOŽDA SE NAJBOLJE VIDI IZ STEPENA
REALIZACIJE PLANIRANIH OBAVEZA. U potpunosti je realizovano 7 i po puta
manje zakona nego što je bilo planirano da se realizuje u prvih 6
mjeseci 2017. (2 od 15). I u drugu polovinu godine se ušlo sa obavezom
usvajanja 23 zakona (92% od planiranog za cijelu godinu). Što znači da
bi Skupština, za realizaciju planiranih zakona, iz Programa za 2017.
trebala u drugoj polovini godine svaki mjesec usvajati dvostruko više
zakona, nego što ih je usvojila ukupno u prvih 6 mjeseci 2017. godine.
OSIM
ŠTO SE USVAJA MALO ZAKONA, PROCEDURA NJIHOVOG USVAJANJA ČESTO TRAJE
NEPRIHVATLJIVO DUGO. Procedura usvajanja Zakona o pravobranilaštvu SBK,
recimo (usvojenog u posmatranom periodu), trajala je 523 dana. A Zakon o
unutrašnjim poslovima SBK u proceduri je punih 10 godina. S tim u vezi,
CCI preporučuje izmjene Poslovnika o radu Skupštine, kojim bi se, na 6
mjeseci, ograničilo vrijeme za proceduru usvajanja zakona, od njegovog
prihvatanja u nacrtu u Skupštini. Što je praksa koja već postoji u nekim
zakonodavnim institucijama u zemlji.
SKUPŠTINA SBK PO PRVI PUT JE
PROGRAM SVOG RADA DONIJELA NA VRIJEME, NE KRŠEĆI VLASTITI POSLOVNIK O
RADU. Ovaj pozitivni pomak je, međutim, u nastavku, potpuno obesmišljen
krajnje lošom realizacijom planiranih obaveza. Iako se radi o obimom
najskromnijem programu u posljednjih 10 godina, u potpunosti je
realizovano samo 19% planiranog (A zakona tek 8%).
BUDŽET ZA 2017.
GODINU, DONEŠEN JE NA VRIJEME, PRIJE POČETKA GODINE NA KOJU SE ODNOSI.
Skupština SBK, u principu, donosi budžet u skladu sa rokovima propisanim
Zakonom o budžetima u FBiH. Izuzetak su jedino postizborne godine, kada
se čeka na izbor novih vlada. Budžet je donesen u visini od 192 miliona
KM, od čega je 98 i po miliona, odnosno preko 50%, planirano za plate i
naknade troškova zaposlenih.
NI U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE NIJE
ODRŽANA NIJEDNA TEMATSKA SJEDNICA SKUPŠTINE SBK, IAKO JE RAZLOGA,
ODNOSNO POTENCIJALNIH, ZNAČAJNIH TEMA, ZA OVAKVE SJEDNICE U SBK NAPRETEK
I IAKO JE I UNUTAR SKUPŠTINE BILO INICIJATIVA ZA NJIHOVO ODRŽAVANJE.
Poslanici pojedinačno, kao i klubovi poslanika su u više navrata
inicirali održavanje tematskih sjednica s ciljem pokušaja rješavanja ili
ublažavanja problema u zdravstvu, poljoprivredi, problema iseljavanja
stanovništva (sa akcentom na mlade) i dr. CCI snažno zagovara potrebu
organizovanja tematskih sjednica, barem jednom kvartalno, s ciljem
unaprijeđenja kvaliteta života građana.
TRANSPARENTNOST SKUPŠTINE SBK
I DALJE JE NISKA. Skupština SBK je, još uvijek, jedina institucija
vlasti u BiH koja nema izrađenu web stranicu, ali su u 2017. godini
pokrenute konkretne aktivnosti po ovom pitanju.
KAO PREDLAGAČ VEĆINE
MJERA KOJE RAZMATRA SKUPŠTINA, VLADA NOSI VELIKI DIO ODGOVORNOSTI NE
SAMO ZA SVOJE, NEGO I ZA REZULTATE SKUPŠTINE. Upravo nepostojanje
materijala utvrđenih od Vlade, koje bi Skupština razmatrala, odnosno
koji bi bili osnova za sazivanje sjednice, predstavnici Skupštine navode
kao ključni razlog smanjene dinamike svog rada. A negativan uticaj
Vlade vidljiv je naročito u niskoj realizaciji planiranih mjera, s
akcentom na zakone.
INTENZITET RADA VLADE SBK, U PRVOJ POLOVINI
2017. GODINE, BIO JE VRLO NIZAK. Tempo održavanja redovnih sjednica bio
je znatno ispod jedne sedmično – održano je svega 14 redovnih sjednica,
uz 7 vanrednih. Tako nizak broj redovnih sjednica imale su jedino vlade
PK i ZHK a niži jedino Vlada HNK. S druge strane,...
„OPŠTA“
PRODUKTIVNOST VLADE SBK STANDARDNO JE VISOKA. No, sa 784 razmotrene
mjere, u prvoj polovini 2017., zaustavljen je kontinuirani rast
produktivnosti od početka aktuelnog mandata. No, ukupan rezultat prve
dvije i po godine rada aktuelnog mandata je 842 razmotrene mjere više
(ili 30%), nego u prve dvije i po godine rada prethodnog mandata.
NO,
KVANTITET NE ZNAČI NUŽNO I KVALITET, ŠTO JE VIDLJIVO IZ STRUKTURE MJERA
RAZMOTRENIH NA VLADI. Različite odluke, saglasnosti i rješenja,
predstavljaju dvije trećine (67%) na Vladi razmotrenih mjera, u prvoj
polovini 2017. Izvještaji, informacije i planovi i programi,
predstavljaju daljnih 22%, od ukupnog broja razmotrenih mjera. S druge
strane, procenat najznačajnijih mjera, kojima se sistemski, dugoročno
uređuju određene oblasti i utiče na kvalitet života građana, je gotovo
zanemariv. Zakona je tek 0,4%. A, u prvih 6 mjeseci 2017. godine, nije
razmatrana nijedna strategija. Pa ni Stratregija razvoja i održavanja
regionalnih cestovnih pravaca na području Srednjobosanskog kantona
2017-2026. godina, čije je usvajanje na Vladi SBK bilo planirano u prvoj
polovini ove godine.
VLADA SBK JE, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE,
IMALA KATASTROFALNU REALIZACIJU ZAKONA. Sa Vladom PK dijeli posljednje
mjesto na kantonalnoj ljestvici, po ovom parametru. Svega 2 utvrđena
zakona najlošiji je rezultat koji je Vlada SBK ostvarila u nekom
polugodištu u posljednjih 7 godina. Četri puta lošiji nego u prvoj
polovini prethodne, 2016. godine, a 8 puta lošiji nego u drugoj polovini
2013.
KAO I SKUPŠTINA, VLADA JE ISPOŠTOVALA SVOJU POSLOVNIČKU
OBAVEZU I PROGRAM RADA ZA 2017. DONIJELA NA VRIJEME. Vlada SBK usvojila
je Program rada za 2017. godinu na sjednici održanoj 06.12.2016. godine,
a Skupština ga je ozvaničila svojim usvajanjem 21.12.2016. Time su, po
drugi put za redom, ispoštovane odredbe Poslovnika Vlade SBK koje
definišu rokove za donošenje programa.
NO, IZUZETNO NISKA
REALIZACIJA PLANIRANIH OBAVEZA, A POGOTOVO ZAKONA, U POTPUNOSTI JE
OBESMISLILA PROGRAM RADA, SVODEĆI GA NA „MRTVO SLOVO NA PAPIRU“. Za 6
mjeseci realizovano je svega 18 od planiranih 93 mjere. I svega 2, od
planirana 22 zakona (9%). Ovim tempom Vladi je za realizaciju zakona iz
samo jednog godišnjeg programa rada, potrebno 5 i po godina.
ZBOG
NISKE REALIZACIJE PROGRAMA RADA, A POSEBNO ZAKONODAVNOG DIJELA, TOKOM
PRVIH 6 MJESECI 2017. GODINE, IZOSTALA JE REALIZACIJA VEOMA ZNAČAJNIH
PLANIRANIH MJERA, NA ČIJU SE RALIZACIJU ČEKA VIŠE GODINAMA. To su: Zakon
o zdravstvenoj zaštiti SBK, Zakon o novčanim podsticajima u
poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o državnoj službi, Zakon o
besplatnoj pravnoj pomoći, Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih
isprava, Zakon o inspekcijama, zakoni o izmjenama i dopunama zakona o
osnovnoj i srednjoj školi i o visokom obrazovanju i brojni drugi.
Naime...
U PROGRAMU RADA VLADE SBK ZA 2017. GODINU NEMA NIJEDNOG
„NOVOG“ ZAKONA. Sve su to zakoni čija se realizacija već godinama
planira i čeka a nikako da se desi. I oni se samo prenose iz jednog
godišnjeg programa rada u drugi.
VLADA SBK ISPOŠTOVALA JE POSLOVNIČKE
ODREDBE VEZANO ZA PROCEDURU DONOŠENJA BUDŽETA I GODIŠNJEG PROGRAMA RADA
ZA 2017. GODINU, ALI KRŠI ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA, NE
ODGOVARAJUĆI NA DOSTAVLJENE ZAHTJEVE. Centri civilnih inicijativa su
uputili Vladi zahtjev za dostavljanje informacija o primanjima poslanika
i članova Vlade za prvih 6 mjeseci 2017. godinu. No, iako smo je
tražili službenim dopisom, prema proceduri propisanoj Zakonom o slobodi
pristupa informacijama, u Zakonom predviđenom roku nismo dobili nikakav
odgovor. Takođe...
VLADA SBK KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA.
Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja
zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra
diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže. Vlada SBK ima
samo jednu ministricu, što je, dakle, četverostruko manje od propisanog
zakonom.
URED ZA REVIZIJU JE UKAZAO NA KRŠENJE JOŠ NEKIH ZAKONA, OD
STRANE VLADE SBK, U PRETHODNIM GODINAMA, DAVŠI NEGATIVNO MIŠLJENJE O
NAČINU RADA I POSLOVANJA VLASTI U SBK U 2015. GODINI. Radi se o
nenamjenskom trošenju sredstava od naknada za vode, na što je ukazano i u
posljednjem izvještaju Ureda, a što nije u skladu sa zakonskim
propisima koji uređuju ovu oblast (Zakon o vodama FBiH, Zakon o šumama
SBK, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća FBiH).
TRANSPARENTNOST
RADA VLADE, U 2017. GODINI, NEŠTO JE BOLJA NEGO U RANIJEM PERIODU,
PRIJE SVEGA ZAHVALJUJUĆI PRAVOVREMENOM INFORMISANJU JAVNOSTI O RADU
VLADE, ODNOSNO SADRŽAJU ODRŽANIH SJEDNICA. No, postoji potreba za
daljnjim poboljšanjem, u ovom kontekstu. Za početak bi na web stranicu
trebalo postavljati zapisnike sa sjednica, odmah po njihovom usvajanju,
te omogućiti preuzimanje dokumenata koji se razmatraju na sjednicama. A
svakako bi transparentnim trebalo učiniti primanja svih javnih
zvaničnika.
LAKOĆA SA KOJOM POLITIČARI TROŠE VRIJEME, IZUZETNO LOŠI
REZULTATI I ČINJENICA DA GODINE PROLAZE BEZ ZNAČAJNIJIH POMAKA, UKAZUJE,
ZAPRAVO, NA FOKUSIRANOST POLITIČARA NA VLASTITE A NE NA INTERESE
GRAĐANA, O KOJIMA BI TREBALI DA BRINU I NA ČIJEM POBOLJŠANJU KVALITETA
ŽIVOTA BI TREBALI NAPORNO DA RADE. A visok broj nezaposlenih (oko
37.000), najniža prosječna plata u zemlji – oko 700 KM (gotovo za petinu
manja od federalnog prosjeka), konstantno negativan prirodni priraštaj
(samo u prvih 5 mjeseci 2017. umrlo je cca 200 ljudi više nego što je
rođeno), sve veća ekonomska migracija i odlazak mladih iz zemlje i
protesti zbog necivilizacijskih i neljudskih podjela koje produkuje
politika, dovoljno govore o ozbiljnosti situacije u SBK i potrebi
ozbiljnog rada vlasti, na ozbiljnoj platformi i sa ozbiljnim ciljevima. A
u interesu građana.
CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I SKUPŠTINI SBK, PREPORUČUJU:
Ističemo
potrebu značajnog povećanja efikasnosti obje institucije, u ostatku
njihovog mandata, u realizaciji zakona i strategija.
I potrebu
organizovanja tematskih sjednica i široke javne rasprave, o mjerama za
dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju
građani Kantona.
Ističemo i potrebu povećanja socijalne
osjetljivosti, unutar institucija. I usklađivanje primanja i privilegija
političara sa opštom situacijom u društvu. I potrebu pune
transparentnosti u tom kontekstu.
Potrebno je pristupiti na vrijeme
izradi programa rada i Budžeta za 2018. godinu, kako bi ovi ključni
dokumenti za rad institucija bili usvojeni na vrijeme.
Potrebno je
kreirati i u funkciju staviti zvaničnu web stranicu Skupštine SBK, kako
bi ova institucija prestala biti jedina institucija vlasti u BiH bez web
stranice. I ispoštovati inicijativu poslanika upućenu prema Vladi
Kantona i Stručnoj službi Skupštine SBK za dostavljanjem materijala
elektronskim putem.
Neophodno je da institucije vlasti u SBK postupe
u skladu sa preporukama Ureda za reviziju institucija u FBIH, i otklone
one nedostatke u svom radu koje još uvijek nisu otklonile.
I konačno
- ističemo potrebu da se o obrazovnom sistemu u ovom kantonu otvoreno
razgovara i da se pokušavaju naći rješenja koja će biti u skladu sa
civilizacijskim normama savremenog demokratskog društva, koje
segregaciju odbacuje, prezire i sankcioniše.
Za sve informacije molimo da kontaktirate Anu Lučić
(mob. 063 396 519; e-mail: ana@ccibh.org)
Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima
ana at ccibh dot org
055 222 111
Karađorđeva 8, Bijeljina