11.12.2017

RAD VIJEĆA MINISTARA I PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH U PRVIH 9 MJESECI 2017.: POREMEĆENI POLITIČKI ODNOSI U ZEMLJI UTICALI I NA DRŽAVNI NIVO VLASTI

Tri godine od britansko-njemačke inicijative, koja je krunisana deklarativnom podrškom svih parlamentarnih stranaka evropskoj opredjeljenosti i neophodnim reformama, sav, tada nanovo probuđeni, optimizam je nestao u suočenju sa neodgovorim ponašanjem ovdašnjih političkih aktera. Koji su nesposobnost da provedu projektovane reforme i dovedu do poboljšanja stanja u zemlji, odlučili ponovo kompenzirati međusobnim svađama, optužbama, dizanjem tenzija,... stavljajući ponovo uskostranačke i lične interese ispred interesa građana. Takvoj opštoj atmosferi u državi, postepeno je poklekao i državni nivo vlasti, koji je u prvoj polovini mandata bio najkonstruktivniji dio vlasti u BiH, koji je, koncentrisan na stvari od zajedničkog inetresa izbjegavao (doduše, ne uvijek uspješno) učestvovanje u besmislenim sukobima i dizanju tenzija i uspio da uradi nekoliko konkretnih značajnih stvari za građane ove zemlje. U 2017. godini, međutim, došlo je do zastoja (gotovo) svih pozitivnih trendova. Odnosi su poremećeni i u Predsjedništvu zemlje i u državnom parlamentu, pa i u Vijeću ministara. A vladajuća koalicija, praktično, više i ne postoji.
NAJOZBILJNIJI PROBLEM, KOJI NAJBOLJE ILUSTRUJE DISFUNKCIONALNOST VLASTI, U POSMATRANOM PERIODU, UZROKOVANU PROBLEMIMA U ODNOSIMA UNUTAR VLADAJUĆE KOALICIJE, JE U BROJU REALIZOVANIH ZAKONA. Za prvih 9 mjeseci 2017. godine, na nivou PS BiH (dakle u oba doma) usvojeno je svega 4 zakona, što je najlošiji rezultat na polju zakonodavnih aktivnosti u posljednja tri mandata. To je čak 3 i po puta manje od broja usvojenih zakona u prvih 9 mjeseci prethodne godine, 5 puta manje nego u prvih 9 mjeseci 2013. i 10 puta manje nego u prvih 9 mjeseci 2009. Pri tome, sva 4 usvojena zakona su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata. Dakle, nije usvojen nijedan novi zakon.

ZBOG IZUZETNO  MALOG BROJA USVOJENIH ZAKONA, U POSMATRANOM PERIODU JE, POSEBNO DO IZRAŽAJA DOŠAO PROBLEM NEPOVOLJNOG ODNOSA USVOJENIH I ODBIJENIH ZAKONA, PO KOME JE PS BIH SPECIFIČNA U SVJETSKIM OKVIRIMA. PS BiH je, naime, poznata po tome da joj je broj odbijenih zakona, najčešće vrlo blizu broju usvojenih, a da ga u nekim momentima i prelazi. Ali, rezultat u prvih 9 mjeseci 2017. godine je zaista porazan i svojevrsno iznenađenje čak i za PS BiH, pogotovo za ovaj saziv od koga se tako puno očekivalo (nakon što su se svi ključni politički akteri obavezali na posvećenost reformskim procesima, pod pokroviteljstvom EU). Naime, u posmatranom periodu su usvojena 4 a odbijeno 11 zakona ili skoro 3 puta više od broja usvojenih. Što ostvareni rezultat, i po tom parametru, čini najlošijim u posljednjih 11 godina. Naime, prije 4 godine (u prvih 9 mjeseci 2013.) je usvojeno 21 a odbijeno 9 zakona, a prije 8 (u prvih 9 mjeseci 2009.) bilo je usvojeno 42 a odbijeno 32 zakona. Inače,...

OBA DOMA PS BIH SU OZBILJNO KASNILA SA USVAJANJEM SVOJIH ORIJENTACIONIH PLANOVA RADA ZA 2017. G. Umjesto do kraja 2016. oba plana usvojena su u martu 2017. godine.
NIJE BILO SPREMNOSTI UNUTAR PREDSTAVNIČKOG DOMA PSBIH ZA NASTAVAK AKTIVNOSTI NA STVARANJU PRETPOSTAVKI ZA IZRADU ZAKONA O ISPITIVANJU PORIJEKLA IMOVINE DUŽNOSNIKA U INSTITUCIJAMA BIH. Iako je Dom naroda PSBIH na 28. sjednici od 04.05.2017. godine, usvojio Zaključak o formiranju Interresorne radne grupe za izradu spomenutog zakona, prijedlog Zaključka je odbijen na nastavku 51. sjednice Predstavničkog doma PSBiH, 13.09.2017. godine.

JOŠ UVIJEK NIJE DONESEN ''PROGRAM INTEGRIRANJA BIH U EU“. Nakon usvajanja ''mehanizma koordinacije'' evropskih integracija BiH, tokom 2016. g, ispunjena je ključna pretpostavka za konačno usvajanje ovog programa, koji predstavlja strateški, odnosno planski dokument za pristupanje BiH Evropskoj uniji, koji bi trebao dati pregled svih obaveza BiH, dinamiku njihove realizacije, plan ispunjenja kriterija za članstvo BiH u EU, plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, kao i procjenu troškova realizacije tog programa.

I DALJE JE JEDNA OD NAJPOZITIVNIJIH STRANA RADA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BIH, VISOKA AKTIVNOST POSLANIKA U PREDLAGANJU ZAKONSKIH RJEŠANJA. Od 44 zakona koji su se u prvih 9 mjeseci 2017. godine nalazili u parlamentarnoj proceduri, 21 je predložen od strane poslanika i delegata PS BiH. No, samo jedan od njih je i usvojen.   

SISTEMSKA DISKRIMINACIJA BH. GRAĐANA I KRŠENJE MEĐUNARODNIH ZAKONA, OD STRANE BH. INSTITUCIJA, SE, NAŽALOST, NASTAVLJA. Dom naroda PS BiH i dalje funkcioniše bez predstavnika „Ostalih“ u svom sastavu, a, godinu dana do izbora, ne postoji ni naznaka dogovora oko toga kako da se presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu implementira u kontekstu izbora članova Predsjedništva BiH.

VIJEĆE MINISTARA, FAKTIČKI, KRAJ GODINE DOČEKUJE U STATUSU MANJINSKE VLADE, ODNOSNO BEZ PARLAMENTARNE VEĆINE KOJA PRUŽA PODRŠKU NJEGOVOM RADU. Dočekuje ga i sa, još uvijek, nezavršenim poslom oko odgovora na Upitnik Evropske komisije. Ono za šta je Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori trebalo 4 mjeseca, Hrvatskoj 3, Srbiji 2, BiH nije uspjela ni nakon 6, ni nakon 9, ni nakon 12 mjeseci (kako su pomjerani rokovi). I dalje od institucija vlasti, umjesto završenog posla, i predstavnici Evropske zajednice i građani BiH, imaju tek obećanja.

IAKO JE, U PRVIH 9 MJESECI 2017. GODINE, DOŠLO DO ZNAČAJNOG PADA U BROJU ODRŽANIH SJEDNICA, PRODUKTIVNOST VIJEĆA MINISTARA BIH, U OVOM PERIODU, JE TEK NEZNATNO MANJA OD PROŠLOGODIŠNJE. U prvih 9 mjeseci 2017. razmotreno je 1087 mjera, što je za svega 30-ak mjera manje od razmotrenog u prvih 9 mjeseci 2016.
NAJVEĆI PROBLEM U RADU VIJEĆA MINISTARA U PRVIH 9 MJESECI 2017. GODINE, JE U NISKOJ REALIZACIJI NAJZNAČAJNIJIH MJERA I AKTIVNOSTI, S JEDNE STRANE, TE, NJIHOVOJ SLABOJ „PROHODNOSTI“ U PARLAMENTU S DRUGE STRANE. Za 9 mjeseci utvrđeno je svega 12 različitih zakona (pri čemu su 4 od njih, kao dio „paketa“ sa Zakonom o imjenama i dopunama Zakona o akcizama, utvrđivani dva puta). Od tih 12, u PS BiH, u prvih 9 mjeseci 2017. usvojen je svega 1. A odbijeno 5.

I BROJ UTVRĐENIH STRATEGIJA JE NAJNIŽI U AKTUELNOM MANDATU. Za 9 mjeseci utvrđene su tek 3 strategije, i to – mada su sve strategije značajne za oblasti koje „pokrivaju“ – ne one koje se očekuju s najvećim nestrpljnjem. Još uvijek, naime, nema Strategije zapošljavanja u BiH, Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala, Strategije o saradnji sa iseljeništvom, Strategije reforme zdravstvenog sistema u BiH, Okvirnog strateškog dokumenta razvoja energetskog sektora BiH do 2035. godine,...

A NEMA NI STRATEGIJE RURALNOG RAZVOJA, ČIJE ĆE NEUSVAJANJE DO KRAJA DECEMBRA PONOVNO UZROKOVATI GUBITAK NOVCA IZ PREDPRISTUPNIH FONDOVA ZA BH. POLJOPRIVREDNIKE. No, to je već priča o nerazumnoj politici koja vlastite građane čini žrtvom i koja se odriče njihovog dobra, ali svojih interesa, konformizma i budžetskih povlastica ne. Ostaje nam da vidimo da li će se razum prevladati ili će BiH, uz Kosovo, ostati jedina zemlja koja nije povukla ni jednu KM iz predpristupnih fondova za ovu namjenu. I koja na taj način ugrožava vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i skoro petinu radnih mjesta, koliko ih je u poljoprivredi.

 
PROGRAM RADA VIJEĆA MINISTARA ZA 2017, USVOJEN SA JEDNOMJESEČNIM ZAKAŠNJENJEM, PRILIČNO JE AMBICIOZNO PREDSTAVLJEN KAO PLAN KOJI PREDVIĐA REALIZACIJU 100 RAZVOJNO-INVESTICIJSKIH PROJEKATA, POSVEĆEN PROCESU PRISTUPANJA EU, ISPUNJAVANJU OBAVEZA IZ „PARTNERSTVA ZA MIR“, KAO I DALJNJEM UNAPREĐENJU REGIONALNE I MEĐUNARODNE SARADNJE. Pogoršanje međusobnih odnosa unutar vladajuće koalicije, ali i šire, ovaj je Program učinilo tek spiskom (nerealizovanih) lijepih želja. Od 42 planirana zakona, za prvih 9 mjeseci, usvojen je tek svaki sedmi. A od 10 planiranih strategija – samo jedna.

NIJE USVOJEN ČITAV NIZ IZUZETNO ZNAČAJNIH MJERA KOJE SU PLANIRANE PROGRAMOM RADA. MEĐU NEREALIZOVANIM ZAKONIMA JE, RECIMO, I ZAKON O VANJSKIM POSLOVIMA. Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regiji koja nema ovaj zakon, iako na potrebu njegovog usvajanja kontinuirano ukazuju i revizorski i monitoring izvještaji CCI-a.

PROGRAMOM RADA VM DO KRAJA GODINE PLANIRANO JE UTVRĐIVANJE I STRATEGIJE ZA BORBU PROTIV DISKRIMINACIJE U BIH. Zanimljivost je da strategiju za borbu protiv diskriminacije trebaju donijeti institucije koje i same vrše diskriminaciju – Vijeće ministara BiH na polnoj osnovi, a Parlamentarna skupština BiH na nacionalnoj. Podsjetimo, naime, da Vijeće ministara BiH krši Zakon o ravnopravnosti polova, koji propisuje da je najmanja zastupljenost jednog pola u sastavu institucije 40%, a PS BiH i dalje krši presudu Međunarodnog suda za ljudska prava i u Domu naroda PSBiH još nema mjesta za pripadnike tzv. „Ostalih“.

VIJEĆE MINISTARA, U KONTINUITETU KASNI (I) SA IZVRŠAVANJEM SVOJIH OBAVEZA OKO DONOŠENJA BUDŽETA. Nacrt Budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu Vijeće ministra je, umjesto najkasnije do 15. oktobra, utvrdilo 3. novembra. 2016., čime je onemogućilo i Predsjedništvo BiH da blagovremeno ispuni svoju obvezu, u ovom kontekstu. Nikakvo poboljšanje se nije desilo ni pri donošenju Budžeta za 2018. Naprotiv, kašnjenje je još veće.

NAKON MAĐUNARODNOG SKANDALA U JULU, KADA BIH, KAO JEDINA DRŽAVA, NIJE POTPISALA UGOVOR O PRISTUPANJU TRANSPORTNOJ ZAJEDNICI NA SAMITU ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA U TRSTU, UGOVOR JE IPAK POTPISAN. Nakon što je Vijeće ministara 5.9. utvrdilo prijedlog Ugovora a Predsjedništvo BiH isti odobrilo, Predsjedavajući Vijeća ministara je, u drugoj polovini septembra, u Bruxellesu, potpisao Ugovor o transportnoj zajednici, između BiH i Europske unije. Što je bio preduslov za korištenje već odobrenih, značajnih, sredstava, za nekoliko važnih infrastrukturnih projekta.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA insistiraju da je promjenu izbornog zakona, osim u pravcu zadovoljavanja presude Evropskog suda za ljudska prava, potrebno voditi u pravcu stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada sistema i normalno funkcionisanje političkog života, u skladu sa standardima razvijenih demokratskih društava. A to podrazumijeva, prije svega, uvođenje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora. Naprosto je nedopustivo da institucije države budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga, bez mogućnosti razrješenja te situacije, na normalan, demokratski, legalan način. Osim toga,...

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA POZIVAJU NA POŠTOVANJE PRINCIPA PRAVNE DRŽAVE I VLADAVINE PRAVA. Podsjećamo da živimo u zemlji u kojoj institucije vlasti ne poštuju zakone i Ustav ili odluke ustavnih sudova. Čitav niz presuda ustavnih sudova godinama, pa i decenijama, stoji neimplementiran, na različitim nivoima vlasti. Bez ikakvih posljedica po odgovorne.

A VIJEĆU MINISTARA I PS BIH, ODNOSNO PARLAMENTARNIM STRANKAMA NA DRŽAVNOM NIVOU, CCI PREPORUČUJE: Treba pokušati doći do (što šireg) političkog konsenzusa i kompromisa koji će omogućiti da institucije koliko-toliko normalno funkcionišu i pored prerano započete predizborne političke kampanje. Odnosno, pokušati postići dogovor da se ta kampanja vodi van institucija, a da se same institucije oslobode pritiska stranačkih svađa, samoreklame i blokada.