Rezultati monitorina Parlamenta i Vlade FBiH za prvih 6 mjeseci 2012. TAMAN ŠTO JE FEDERACIJA DOBILA VLAST KOJA KOLIKO-TOLIKO FUNKCIONIRA, ONA SE RASPALA
RASPAD VLADAJUĆE KOALICIJE U TRENUTKU MANIFESTOVANJA PRVIH POZITIVNIH REZULTATA NJENOG FUNKCIONISANJA. Statistički podaci govore da je vlast koju je Federacija imala u prvih 6 mjeseci 2012. godine, i pored svih nedostataka, bila najbolja do sada. U prvom kvartalu rezultati su joj po prvi put bili bolji i od onih u RS. I ne samo to, nego je, s početkom 2012. konačno zaustavljen i trend pada broja zaposlenih i povećanja broja nezaposlenih i pojavile su se naznake određenih poboljšanja. Uključujući i povećanje visine neto i bruto plata.
U PRVOJ POLOVINI 2012. GODINE VLADA FEDERACIJE BIH OSTVARILA JE ZNAČAJAN NAPREDAK U ODNOSU NA PRETHODNE VLADE. Poredeći sa prvom polovinom druge mandatne godine prethodna dva saziva Federalne Vlade, aktuelna Vlada je za isti vremenski period održala više sjednica i ostvarila bolje rezultate. Naime, realizovala je čak 432 mjere više u odnosu na Vladu iz 2004. godine a 417 mjera više u odnosu na Vladu iz 2008. U procentima izraženo to čini 35% bolji rezultat još aktuelne Vlade u odnosu na svoje prethodnike.
REALIZACIJA PLANIRANIH OBAVEZA U PRVOJ POLOVINI 2012. GODINE PRILIČNO JE VISOKA. Za pola godine aktuelna Vlada Federacije BiH je realizovala 40% godišnjeg programa rada. Da je nastavila raditi ovim tempom bio bi to, na kraju godine, najbolji rezultat po ovom pitanju u posljednjih 6 godina. Pri tome, dodatno je indikativno da je do sada najviši procentualni učinak realizacije planiranih aktivnosti zabilježen takođe od strane aktuelne Vlade, na kraju prethodne, 2011. godine – 69%.
MINISTARSTVA SU POZITIVNO REAGOVALA NA KRITIKU, ZNATNO POPRAVIVŠI REZULTATE SVOG RADA. Posmatrajući realizaciju godišnjeg Programa rada po ministarstvima, za razliku od prethodne godine, kada smo, po isteku juna mjeseca, imali situaciju da čak 9 ministarstva nisu realizovali godišnji plan niti u omjeru od 20% (najniže - Ministarstvo rada i socijalne politike – svega 7%), u 2012. godini, zaključno sa 30. junom, nemamo niti jedno takvo ministarstvo. Trenutno najlošije rezultate po ovom pitanju imaju Ministarstvo okoliša i turizma (Branka Đurić-Žilić, SDP - 20%), Ministarstvo kulture i sporta (Salmir Kaplan, SDA - 25%) i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije (Erdal Trhulj, SDA - 29%). Nominalno, najveći broj realizovanih aktivnosti bilježe Ministarstvo finansija (Ante Krajina, HSP) i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije (Erdal Trhulj, SDA).
Napomena: Iskazani procenti se odnose na planirane dokumente koji su upotpunosti završeni, te usvojeni na Vladi Federacije BiH i/ili objavljeni u Službenim novinama Federacije BiH, tokom prvog polugodišta 2012. godine. Kroz pisanu korespodenciju sa ovim ministarstvima mogli smo se uvjeriti da ista u kontinuitetu rade na pripremi i pravovremenoj finalizaciji svih mjera iz planova rada za 2012. godinu, tako da na kraju godine možemo očekivati i daleko veće procente finalizacije akata. (Primjera radi, u slučaju Ministarstva okoliša i turizma, kada konstatujemo da nije završena realizacije planiranih zakona, to se odnosi na činjenicu da isti nisu utvrđeni na Vladi Federacije BiH, a nikako da ministarstvo nije već sada odradilo većinski posao na pripremi tog akta.)
VLADA FBiH U PRVIH 6 MJESECI 2012. GODINE UTVRDILA JE 19% VIŠE ZAKONA OD VLADE RS. Pored 35 planiranih zakona, Federalna vlada je u prvom polugodištu tekuće godine utvrdila i 15 izvan plana, čime dolazimo do sume od 50 ukupno utvrđenih zakona za 6 mjeseci. Vlada RS, u istom periodu, utvrdila je 42 zakona – 29 planiranih svojim Programom rada i 13 neplaniranih.
PARLAMENT FEDERACIJE BIH NE PRATI DINAMIKU RADA VLADE. Od 50 zakona utvrđenih na Vladi Federacije BiH u periodu 01.01–30.06.2012. godine, 29 je upućeno u parlamentarnu proceduru u formi prijedloga. Do isteka juna mjeseca, usvojena su - samo 4. Što jasno ukazuje na usko grlo u procesu usvajanja zakona. Dodatno je poražavajuće što nijedan od usvojenih zakona nije temeljni, nego su svi do jednog tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata.
POLITIČKA KRIZA ODRAZILA SE NA REZULTATE PARLAMENTA FBIH. Sa svim svojim ozbiljnim manjkavostima, u prvom kvartalu 2012. Parlament FBiH je ipak konačno bio skinuo etiketu najneefikasnije institucije vlasti u BiH i postigao znatno bolje rezultate od drugog entitetskog parlamenta. Da bi se u drugom kvartalu vratio na poziciju najneefikasnijeg, zabilježivši drastičan pad po skoro svim parametrima. Usvojivši, između ostalog, 3 i po puta manje zakona nego u prvom kvartalu 2012. (Svega 4 zakona usvojena su u drugom kvartalu, što ukupan rezultat Parlamenta FBiH, u prvih 6 mjeseci 2012. svodi na 18 usvojenih zakona). U šestom mjesecu produktivnost Predstavničkog doma pala je za 7-10 puta u odnosu na prethodne mjesece (održana samo jedna sjednica za koju, pritom, dio poslanika osporava legitimnost realizovanih mjera u okviru iste), a Dom naroda, od kraja maja, uopšte ne održava sjednice.
KATASTROFALAN STEPEN REALIZACIJE PLANIRANIH OBAVEZA OBESMIŠLJAVA SAMO POSTOJANJE PROGRAMA RADA. Od 18 u Parlamentu FBiH usvojenih zakona, svega dva su bila i planirana Programom rada. Što nas ponovo vraća na staru priču o krajnjoj neozbiljnosti pri kreiranju programa rada. Naime, koji je smisao postojanja usvojenog Programa rada, sa 97 zakona planiranih za realizaciju, kad ih usvojite samo 2, a čak 8 puta više neplaniranih? I kakvi su to stručnjaci za planiranje koji previde toliku količinu zakona? U ovakvim situacijama je očito da je za neke institucije kreiranje programa rada isključivo formalno ispunjavanje obaveza, a ne ključni alat za podizanje efikasnosti svoga rada i određivanje strateških pravaca u djelovanju.
SLAB RAD I SKROMNI REZULTATI FEDERALNIH PARLAMENTARACA, PORESKE JE OBVEZNIKE SKUPO KOŠTAO.Dom naroda za 6 mjeseci 2012. godine, zasjedao je samo 37 sati, odnosno, tek malo više od 6 sati u prosijeku mjesečno. Bez obzira na to, sve četiri održane redovne sjednice Doma prekinute su i to 2 zbog nedostatka kvoruma, 1 „zbog pada koncentracije“ delegata. Pri tome je, u Domu koji ostaje bez kvoruma i čiji poslanici „gube koncentraciju“, samo za 45 delegata koji su profesionalizirali svoj status (od njih 58 ukupno), na ime plata i naknada (paušala, dnevnica, toplog obroka, smještaja, „odvojenog života“, „vikend posjeta porodici“, korištenja kola) isplaćeno ukupno skoro milion KM. Rad drugog, Predstavničkog doma, poreske obveznike je, za prvih 6 mjeseci 2012. g., samo za primanja njegovih 98 poslanika, koštao dodatnih 2,2 miliona KM. No, najveći gubitak, naravno, nisu izvršene isplate za, po svim mjerilima, nedovoljan rad poslanika i delegata Parlamenta Federacije BiH. Najveći gubicu su u posljedicama takvog rada, koji se izražavaju u težini ekonomske situacije u zemlji, broju nezaposlenih i niskom kvalitetu života.
NAJVEĆA ODGOVORNOST ZA LOŠE REZULTATE PARLAMENTA FBiH NA DELEGATIMA JE DOMA NARODA. Više od polovine različitih zakona koje je Vlada utvrdila u posljednjih godinu i po dana ima tzv. aktivnu parlamentarnu proceduru, a u najvećem broju čeka se izjašnjenje Doma naroda FBiH. Kvartalna realizacija zakona u Predstavničkom domu PFBIH od početka mandata bilježi neujednačen tempo sa najvišim pokazateljima u posljednjem kvartalu 2011. godine i drugom kvartalu 2012., dok je realizacija zakona u Domu naroda PFBIH u posljednja tri mjeseca višestruko niža od ostalih kvartalnih rezultata u aktuelnom mandatu, izuzmeno li prvi kvartal 2011. godine, kao period konstituisanja Doma naroda Parlamenta FBIH.
ŽIVOTNI PROBLEMI GRAĐANA U DRUGOM SU PLANU. Da stranački pregovori i dogovori, ponovo, kao i prve godine mandata aktuelnog saziva, preuzimaju primat u odnosu na ključna životna pitanja, pokazuje i činjenica da iako je planom održavanja sjednica u mjesecu junu 2012. godine bilo predviđeno održavanje tri tematske sjednice sa aktueliziranjem pitanja zapošljavanja, stanja u zdravstvu i pitanja mladih, sva navedena pitanja su na stand-by-u nakon aktueliziranja rekonstrukcije vlasti u Federaciji BiH.
NAKON KORAKA NAPRIJED, SLIJEDE, NARAVNO DVA KORAKA NAZAD. Na žalost, već je jasno da će, zbog nastale političke nestabilnosti i nefunkcionisanja vlasti, u svojevrsnoj pat poziciji u kojoj su se međusobno dovele članice „stare“ i „nove“ parlamentarne većine (pa sad svi čekamo odluke Ustavnog suda, da razriješi ovaj gordijev čvor), nastavak godine donijeti pogoršanje svih rezultata.
Kontakti
cci@ccibh.org