Nesreća koja nas je pogodila nažalost je samo potvrdila ono na šta godinama upozoravamo - Bez fokusiranosti na stvarne probleme građana, ni značajna produktivnost ne znači ništa!

CCI već godinama upozorava – da čak ni značajna produktivnost Vlade i NS, kad bi ih i imali na djelu (a nemamo) ne bi značili ništa bez ispravne fokusiranosti rada na stvarne probleme i potrebe građana. Kao što odgovorna vlast, u situaciji ograničenih finansijskih potencijala, umjesto u luksuz i privilegije političkog establišmenta ulaže u projekte koji će poboljšati životni standard građana ili im spasiti živote i imovinu od katastrofa, tako se odgovorna vlast, u svom radu, fokusira na mjere koje će njenim građanima olakšati i poboljšati život.

Bivši ministar poljoprivrede, šumrstva i vodoprivrede RS, Radivoje Bratić, još početkom 2010. upozoravao je da je obnova sistema odbrane od poplava daleko najvažniji zadatak za Republiku Srpsku i da se taj posao mora završiti najkasnije do kraja 2011. godine, jer, sjevernom dijelu RS, koji se nalazi u slivu Save, prijeti realna opasnost od katastrofe nesagledivih razmjera. Njegova procjena bila je da je potrebno 60 miliona eura da se sistem dovede u dobro stanje. Podsjećamo, sve se dešava svega par godina od prodaje Telekoma RS za 646 milina eura (ili – milijardu i 290 milina KM), 11 puta veću sumu od one koja je bila potrebna da se građani Repubike Srpske zaštite od katastrofe koja nas je na kraju pogodila. 11 puta veću sumu, koja je potrošena na krajnje netransparentan način, koji je uključivao i ignorisanje zahtjeva narodnih poslanika u NS RS, za informisanjem o utrošku pomenutih sredstava. Vlada nije prepoznala prioritet u vezi sa ovim važnim pitanjem i bavila se radom na projektima koji su često izazivali oprečne stavove u javnosti zbog cijene koštanja, kao što je izgradnja autoputa od Gradiške ka Banjaluci ili Administrativnog centra Vlade RS. Sa uštedama na izgradnji ovih kapitalnih investicija, Vlada je u značajnoj mjeri mogla izvršiti sanaciju postojećih nasipa i izgraditi i nove sisteme za obranu od poplava ili drugih elementarnih nepogoda.

OVOGODIŠNJIM PROGRAMOM RADA, PONOVO USVOJENIM UZ ZAKAŠNJENJE, SKUPŠTINA RS PLANIRALA JE MANjE MJERA NEGO I U JEDNOJ DOSADAŠNjOJ GODINI AKTUELNOG MANDATA, ZAPRAVO, NAJMANjE U POSLjEDNjIH 8 GODINA. Ukupan broj mjera planiranih za razmatranje u 2014. godini je svega 130. U 2007. godini,npr, samo broj planiranih zakona je bio veći od sadašnjeg kompletnog plana - tada je Skupština planirala 147 zakona. A broj zakona planiranih ovogodišljim Programom,dva je i po puta manji nego 2007.g. –svega 58 zakona.

I PORED SKROMNOG PLANA, U PRVOM KVARTALU 2014. GODINE, OSTVAREN JE DOSAD NAJSLABIJI REZULTAT U REALIZACIJI PLANIRANIH OBAVEZA. Poredimo li realizaciju planiranih obaveza u prvim kvartalima svih godina aktuelnog mandata, doćemo do zaključka da je u prvom kvartalu 2014. godine ostvaren dosad najlošiji rezultat. Štaviše, prošlogodišnja realizacija u istom periodu, je skoro prepolovljena. Od 18 realizovanih mjera iz programa rada u prvom kvartalu 2013.g. došlo se do svega 10 mjera u prvom kvartalu 2014. Realizovano je, dakle, tek 8% od, rekosmo, krajnje skromnog godišnjeg plana za 2014.

NE UČINI LI ZNAČAJAN POMAK, DO OKTOBARSKIH IZBORA, NS RS SUOČIĆE SE SA ČINjENICOM DA JE ZA 4 GODINE MANDATA REALIZOVALA TEK ONOLIKO PLANIRANIH ZAKONA, KOLIKO IH JE BILO U PROGRAMIMA RADA PRVE DVIJE GODINE. Ukupan broj do 31.03.2014. usvojenih planiranih zakona je svega 151. A plan za prve dvije godine mandata, zajedno, bio je 184. Problem donekle ublažava količina usvojenih neplaniranih zakona, no, pošto je za pretpostaviti da se planira ono što je Republici Srpskoj i njenim građanima potrebno, usvojeni neplanirani zakoni se ipak ne mogu posmatrati kao nadomjestak neusvojenim planiranim.

VLADA RS JE, U PRVOM KVARTALU 2014. GODINE, RADILA MANjIM INTENZITETOM OD PRETHODNE VLADE, POD PREDSJEDAVANjEM ALEKSANDRA DžOMBIĆA. U prvom kvartalu 2012, Vlada pod predsjedavanjem Aleksandra Džombiće, imala je za 11% veću produktivnost.

KAO I NS, VLADA RS JE U 2014. GODINU UŠLA SA DOSAD NAJSKROMNIJIM PLANOM A U PRVOM KVARTALU POKAZALA I PAD U REALIZACIJI PLANIRANIH OBAVEZA, U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU. Od 123 zakona, koliko ih je bilo u Programu rada 2007. godine, preko 92 zakona u programu 2011. i 80 u programu za 2'013., došlo se do svega 59 zakona u Programu rada Vlade RS za 2014. godinu. U odnosu na prethodnu godinu osim pada u obimu planiranih obaveza, u prvom kvartalu 2014. zabilježen je i pad u finalnoj realizaciji planiranih zakona za 20% u odnosu na prvi kvartal prethodne godine. Inače, posmatrajući godišnji nivo planiranja i realizacije, nakon prvog kvartala 2014. godine, Vlada RS je,u potpunosti, realizovala 20% godišnjeg zakonodavnog plana (12 zakona), a još 10% (odnosno, 6 zakona) djelimično, utvrdivši ih u nacrtu.Pored planiranih, Vlada RS je utvrdila i više neplaniranih zakona – 4 u prijedlogu i 3 u nacrtu).

RAZLIČITA MINISTARSTVA, UNUTAR VLADE RS, RAZLIČITO DOPRINOSE NjENIM REZULTATIMA. Tri, od 16 ministarstava Vlade RS -Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – predlagači su preko 40% svih na Vladi razmatranih mjera, u posmatranom periodu. Najviše zakona u prvom kvartalu utvrdili su: Ministarstvo finansija (5 – 3 u prijedlogu, 2 u nacrtu) i Ministarstvo prosvjete i kulture, koje je utvrdilo sva 3 zakona koja je planiralo za ovu godinu.S druge strane, nijedan planirani zakon za ovaj period nisu utvrdili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koje je planiralo usvajanje 8 zakona u 2014. godini, od čega su 3 trebala biti utvrđena u prvom kvartalu, te, Ministarstvo industrije i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite (koja su u prvom kvartalu trebala utvrditi po 1 zakon) i Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, koja nije utvrdila nijedan od 2 planirana zakona u prvom kvartalu 2014.

U PRVOM KVARTALU 2014. GODINE, DOŠLO JE DO LOŠEG MEĐUSOBNOG UTICAJA VLADE I SKUPŠTINE NA LjIHOVE REZULTATE. Najprije je, kako smo već rekli, zbog indolentnog odnosa NS, Vlada kasnila sa usvajanjem svog Programa rada, a onda je zbog usvajanja seta zakona na samom kraju kvartala, Vlada uticala na skromne rezultate Skupštine u prvom kvartalu. Od 16 zakona koje je Vlada RS utvrdila u formi prijedloga, u prvom kvartalu 2014. godine, NS RS usvojila je svega 5, a od 9 nacrta, svega 4.

U VIŠE NAVRATA SMO UPOZORAVALI DA VLADA RS, ZAJEDNO SA OSTALIM NIVOIMA VLASTI U BiH, PREVELIKU JAVNU POTROŠNjU, SPOR PROCES REFORMI I IZOSTANAK USPJEHA U PRIVLAČENjU STRANOG KAPITALA, NADOKNAĐUJE KONTINUIRANIM ZADUŽIVANjEM. KRAJNjE ZABRINjAVAJUĆIM, JER SE KREDITI NE ULAŽU U PRIVREDU, EKONOMSKI RAST I PRODUKTIVNO ZAPOŠLjAVANjE, NEGO U JAVNU POTROŠNjU. Sva pogrešnost takve politike danas, kada su zemlji neophodna sredstva za sanaciju stravičnih posljedica nesreće kojoj su izloženi građani, dolazi do potpunog izražaja. Umjesto unutrašnjeg potencijala i snage za prevazilaženje nesreće, zemlja je, ponovo, u potpunosti prepuštena milosti i humanosti „međunarodne zajednice“.Moli se za pomoć na sve strane, a do juče anatemisani MMF, ponovo je dobrodošao u Vladu Republike Srpske.

I pored svega, niko, U OVOJ TRAGEDIJI KOJA NAS JE ZADESILA, ne pokazuje namjeru da podnese ostavku, bar iz „moralnih razloga“. Ni iz lokalne uprave, ni sa republičkog nivoa, ni iz JU “Vode Srpske” ili Civilne zaštite ni iz Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ni... Učinjeni propusti se ili negiraju ili se za njih optužuju drugi – redovno, politički protivnici. Jedina svijetla tačka, moralna vertikala, su tzv. obični građani. Koji su pokazanom ljudskošću i brigom za drugog i željom da mu pomognu, probudili nadu u čovjeka. Nadu, koju nam je politika, gotovo ubila.