06.03.2012

Monitoring rada VM i PS BiH U 2011. APSURD DOVEDEN DO KRAJA – BIH POSTALA ZEMLJA U KOJOJ SE VIŠE ZAKONA OBARA NEGO USVAJA.

Krajnja neodgovornost naših izabranih predstavnika na državnom nivou, te njihovih stranačkih šefova, rezultirala je izrazito negativnom ocjenom u izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2011. godinu. Od 2007. godine BiH bilježi konstantan pad ulaganja. Kreditni rejting zemlje je u 2011. godini sa stabilnog izmijenjen u negativni. Početkom oktobra mjeseca 2011. godine objelodanjeni su i rezultati poslovnog magazina Forbes, gdje je BiH na ovogodišnjoj listi najboljih zemalja za biznis na svijetu, zauzela 84. mjesto, a od nje je u regionu lošije rangirana samo Srbija. Stopa nezaposlenosti u zemlji je enormna, cijena sindikalne potrošačke korpe, tokom 2011. godine, povećana za oko 160 KM, dok je prosječna plata u BiH porasla za tek 11 KM. Kršenje ljudskih prava je masovno. A vlast na državnom nivou, praktično, ne čini ništa.

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj je događaj godine da joj vlast uopšte bude konstituirana.

PS BiH trebalo je skoro 9. mjeseci da se konstituira u punom kapacitetu, a novo Vijeće ministara imenovano je tek 16 mjeseci nakon provedenih Općih izbora. Što ukazuje na ozbiljne nedostatke u Izbornom zakonu BiH, na koje CCI već godinama upozorava i koje je nužno što prije otkloniti.  

Vijeće ministara i PS BiH u 2011. godini funkcionisali su bez usvojenih programa rada, bez usvojenog Budžeta za 2011. godinu, a postignuti rezultati su ubjedljivo najgori do sada.

U 2011. godini zabilježen je dosad najniži obim mjera, realizovanih od strane Vijeća ministara, koje su značajno i dugoročnije mogle uticati na rješenje nekih od najprioritetnijih problema bh. građana - tek 10 ili svega 0,9% od ukupno 1092 realizovane mjere.

Za 365 dana 2011. godine, Vijeće ministara BiH je utvrdilo svega 25 različitih zakona – najmanje do sada. Pri čemu su svega 4 zakona temeljni, a ostalo su izmjena i dopuna zakona.

Poređenja radi, za isto utrošeno vrijeme 2011. godine Vlada susjedne Crne Gore utvrdila je 6 puta više zakona od Vijeća ministara BiH (151 zakon), susjedne Srbije 8,5 puta (211 zakona), a Vlada Hrvatske preko 10 puta više (257 zakona).

U čak 5 kalendarskih mjeseci protekle godine nije utvrđen ni jedan zakon, dok takav slučaj nije zabilježen niti u jednom mjesecu ni kod jednog od naših susjeda.

Čak tri ministarstva (Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, te Ministarstvo odbrane), u 2011. godini nisu realizovala ni jedan zakon. Najviše posla po ovom pitanju obavilo je Ministarstvo pravde BiH. Ali, od 8 zakona koje je Vijeće ministara utvrdilo na prijedlog Ministarstva pravde BiH, samo je „Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine“ usvojen u PS BiH, dok je čak 5 odbijenih u Parlamentu BiH.

Inače, od dana konstituisanja, u sedam mjeseca svog djelovanja tokom 2011. godine, Parlament BiH je, izjašnjavajući se o zakonima  koje je u 2011. godini u proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, tri puta više zakona odbio (9), nego usvojio (3)!. Što ukazuje na ozbiljan problem, naslijeđen iz prethodnog perioda, koji se kao prijetnja nadvija i nad vremenom koje je pred nama.

Parlamentarna skupština BiH u 2011. godini usvojila je svega 12 zakona. Pri tome, nije usvojen ni jedan temeljni zakon, odnosno svi usvojeni zakoni su izmjene i dopune već postojećih zakona.

U pogledu zakonodavnih aktivnosti, i bivši saziv PSBiH i onaj prije njega su bili efikasniji od aktualnoga, usvojivši nekoliko puta više zakona, u prvim godinama svog mandata.

Usporedba sa susjedima je dodatno poražavajuća. Hrvatski Sabor je za svega 10. mjeseci 2011. godine usvojio 233 zakona, što je za skoro 20 puta više od broja zakona koje je PSBiH usvojila u prošloj godini. A Narodna Skupština Republike Srbije je tijekom prošle, 2011. godine, usvojila 206 zakona, što je za 17 puta više od Parlamenta BiH.

Totalna disfunkcionalnost državne vlasti (raritetna u svjetskim okvirima), ogleda se i u činjenici da je u 2011. godini, u PSBiH više zakona oboreno nego je usvojeno, Odbijeno je, naime, 15 zakona, odnosno za četvrtinu više nego je usvojeno. Čak 10 zakona ili 2/3 od ukupnog broja odbijenih zakona, su pali zbog tzv. ‘’entitetskog glasanja’’, odnosno nedostatka entitetskih glasova iz Republike Srpske, dok je preostalih 5 zakona odbijeno tzv. ‘’prostom većinom’’. 

Dešavanja po ovom pitanju u 2011. godini nisu nikakva novina - oko 80% zakona koji su pali u PS BiH u periodu 2006 – 2011. godina oboreni su negativnim entitetskim glasanjem poslanika iz RS.

Konstatujmo i da se, ni nakon 17. mjeseci od održanih općih izbora u BiH, ne ostvaruju predizborna obećanja pojedinih lidera političkih stranaka o smanjenju enormnih primanja zastupnika i delegata PSBiH. Koji su najplaćeniji poslanici u regionu, sa istovremeno ubjedljivo najlošijim rezultatima rada. Iz odnosa urađenog i naplaćenog u 2011. godini, proizilazi da je svaka plenarna sjednica PSBiH poreske obveznike naše zemlje “koštala” cca 130.000 KM, a da je svaki usvojeni zakon “koštao” cca 295.000 KM. I da četverogodišnji rad poslanika ili delegata PSBiH vrijedi koliko 30 godina rada radnika sa prosječnom plaćom u BiH.

* * *

Bosna i Hercegovina je 480 dana nakon održavanja posljednjih opštih izbora dobila novo Vijeće ministara BiH. Koje je mandat započelo kršenjem zakona - Zakona o ravnopravnosti polova u BiH, pa ponovo imamo situaciju da u sastavu ove institucije nema mjesta niti za jednu ženu. A o stvarnoj ravnopravnosti da ne govorimo.

Osim izgubljenog vremena u procesu konstituisanja vlasti, dodatno zabrinjava način na koji je vlast uspostavljena. Na žalost, dogovor lidera vladajuće šestorke nije utemeljen na zajedničkoj viziji, zajedničkim strategijama i programima, nego je isključivo baziran na raspodjeli vlasti po stranačkom, nacionalnom i regionalnom ključu. Za pregovaračkim stolom nisu se našli kriteriji u smislu vokacije novih članova Vijeća ministara, njihove kompetencije i dosad ostvarenih rezultata, niti programi koji bi dali odgovor i rješenja za teške probleme sa kojim se zemlja suočava i ozbiljne kritike Evropske zajednice.

Ovoj zemlji prijeko je potreban optimizam i nada, no, ukoliko se ne desi neka drastična promjena u ponašanju aktera na političkoj sceni, u odnosu na ono na kakvo smo navikli posljednjih godina, optimizmu mjesta nema.

Kompletni izvještaji o monitoringu rada državnih vlasti mogu se preuzeti pod linkom Monitoring.