09.05.2012

Vlast u Posavskom kantonu nemarom obesmišljava samo svoje postojanje

Posavski kanton spada među one administrativno-teritorijalne jedinice koje su, ponašanjem lokalnih političara, u suštini, obesmišljene. Odnosno, čija vlast ne izvršava svoju zadatu funkciju rada u interesu zajednice, usljed čega se kvalitet života ljudi pod takvom vlašću permanentno pogoršava.

Problem je to sa kojim se srećemo na raznim mjestima, različitim nivoima vlasti, u različitom intenzitetu, širom BiH. Posavski kanton nije izolovan slučaj, ali je jedan od najdrastičnijih primjera te apsurdne pojave.

Nerad, nesposobnost, odsustvo osjećaja odgovornosti prema zajednici, ljudima koje bi trebalo da predstavljaju i u njihov interesu rade, obilježili su i prvi kvartal 2012.

Skupština Posavskog kantona je, u prvom kvartalu 2012. godine, održala samo 1 sjednicu, u trajanju od 3 sata i 30 minuta, i raspravljala o samo pet tačaka dnevnog reda.

Vlada se sastajala češće (8 sjednica u 3 mjeseca), ali se uglavnom bavila dnevno-operativnim poslovima. Analiza razmatranih mjera, pokazala je da se Vlada Posavskog kantona, tokom prvog kvartala 2012. godine bavila gotovo isključivo trošenjem budžetskih sredstava i svojom unutrašnjom organizacijom. Preko 80% razmatranih mjera odnosi se na implementaciju budžetskih sredstva, organizovanje rada javne uprave i kadrovsku politiku u Kantonu.

Na dnevnom redu Vlade, naprosto, nije bilo mjera koje na strateški ili sistemski način uređuju pitanja iz kantonalne nadležnosti. Nije bilo mjera koja bi aktivno uticale na smanjenje nezaposlenosti (a, podsjetimo, broj osoba koje aktivno traže posao u PK praktično je izjednačen sa brojem zaposlenih u ovom kantonu). Nije razmatrana niti jedna mjera koja bi unaprijedila život najugroženijih kategorija stanovništva. Niti su se na dnevnom redu našla pitanja iz obasti poljoprivrede, privrede, kulture, zdravstva,... Čime je Vlada, zapravo, vlastitu društvenu ulogu krajnje minimizirala a Skupštinu skoro u potpunosti paralisala.

Naime, s obzirom da Skupština razmatra sve akte koje dobija od Vlade, a da je rukovodstvo Skupštine u više navrata pozivalo Vladu da poveća svoju efikasnost i dostavlja materijale Skupštini na razmatranje, najveću odgovornost za katastrofalne rezultate vlasti u PK snosi, zapravo, Vlada. Koja, podsjetimo, i 20 mjeseci nakon posljednjih izbora djeluje u nepotpunom sastavu i pod tužbom Ustavnom sudu, za narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda u izvršnim organima vlasti, jer djeluje u etnički čistom sastavu.

I dalje je nepostojanje strateškog pristupa rješavanju problema jedan od ključnih nedostataka rada vlasti

Posavskog kantona. Još uvijek ovaj kanton nema Strategiju zapošljavanja, Strategiju razvoja i Strategiju razvoja poljoprivrede. Dokumente koji bi trebali da pokažu spremnost institucija vlasti da se sistemski bori sa problemom nezaposlenosti i koji predstavljaju polaznu tačku u dugom nizu neophodnih mjera i aktivnosti  koje bi dovele do smanjenja nezaposlenosti.

Ni u prva tri mjeseca 2012. godine, uprkos jasnim zakonskim rokovima, nije usvojen Budžet za 2012. godinu. Posavski kanton se tako našao u društvu 5 kantona koji, ne da nisu usvojili budžet prije početka godine na koji se isti odnosi (što im je zakonska obaveza), nego ga nisu usvojili ni do kraja prvog kvartala 2012., odnosno do isteka Odluke o privremenom finansiranju, ugrozivši normalno funkcionisanje zajednice. (Budžet za 2012. je u Skupštini PK usvojen tek 26.04.).

Slična je situacija i sa planiranjem. Naime, ni Vlada ni Skupština nisu do kraja 2011., pa ni do kraja prvog kvartala 2012., usvojili programe rada za 2012. godinu. Čak i kada je, u februaru, Rukovodstvo Skupštine pripremilo i u parlamentarnu proceduru uputilo Program rada Skupštine za 2012. godinu, on, na jedinoj sjednici Skupštine u prvom kvartalu, nije usvojen, nego je - skinut sa dnevnog reda.

Vlada u prva tri mjeseca 2012. nije utvrdila ni jedan zakon. I to bez obzira na činjenicu da je u Programu rada za prošlu godinu ostao nerealizovan čitav niz zakona, čije bi donošenje, pritom, sigurno unaprijedilo život građana ovog kantona. Skupština je, u istom periodu, usvojila 2 zakona, koji su u proceduru ušli prethodne godine. Pritom, oba zakona koje je usvojila Skupština su, zapravo, izmjene i dopune postojećih zakonskih akata.

I pored višestrukih upozorenja, čak i od skupštinskih radna tijela i samih zastupnika, u Skupštini PK i dalje se nastavlja neprihvatljiva praksa da se zakoni ne razmatraju u formi nacrta već samo u formi prijedloga. Što je u neskladu i sa propisanom procedurom i sa praksom u ostalim kantonima Federacije BiH, jer praktično članovi Skupštine ne raspravljaju o zakonu u formi nacrta, niti građani imaju mogućnost da na javnim raspravama iznesu svoje mišljenje o predloženim zakonima.

Od pozitivnih stvari, možemo istaći jedino činjenicu da Skupština Posavskog kantona spada u rijetke institucije koje imaju zavidan stepen transparentnosti rada.

Što se tiče individualne odgovornosti, konstatujmo da čak i na jedinoj održanoj sjednici u prvom kvartalu 2012. nisu bili prisutni svi zastupnici. I da u Skupštini PK tri od 21 zastupnika koliko ih ima, nisu nikako koristili svoje pravo i obavezu učešća u diskusijama tokom sjednica Skupštine PK, od početka mandata - Milica Mišković (HDZ BiH), Anđa Đordić (HDZ 1990.) i Marko Kamenjaš (HDZ BiH).

Kod Vlade, najviše predloženih mjera, koje su razmatrane u prvom kvartalu 2012. godine, došlo je od Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike (9) i Ministarstvo prosvjete, znanosti kulture i sporta (7), što zajedno čini 38% od ukupno razmatranih mjera. Najmanji broj predloženih mjera za sjednice Vlade Posavskog kantona dostavljeno je od strane Ministarstva branitelja i Ministarstva prometa, veza, turizma i zaštite okoliša (po 1 mjera) dok Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nije predložilo niti jednu mjeru.

Vlasti Posavskog kantona bi, hitno, trebale da povećaju obim i kvalitet svog rada, pristupiti izradi Strategije razvoja PK, Strategije zapošljavanja i Strategije razvoja poljoprivrede, permanentno raditi na unaprjeđenju i promociji poslovnog ambijenta i podizanja kvaliteta života svojih građana. A kakav je on trenutno, dovoljno govori podatak da je prosječna plata uposlenih u Posavskom kantonu najniža u Federaciji BiH.