21.05.2012

Vlada i Skupština TK ne uspijevaju naći odgovor na teške probleme s kojim se suočava Kanton

VLAST TUZLANSKOG KANTONA, PO SOPSTVENIM JE MJERILIMA – NEEFIKASNA. Premijer Sead Čaušević je u prilikom imenovanja u ekspozeu najavio da će se efikasnost rada kantonalne uprave mjeriti kroz njen doprinos rastu zaposlenosti, GDP-a, investicija, izvoza i boljeg standarda građana. Ni jedan od navedenih pokazatelja nije doživio rast, tako da se za Vladu Tuzlanskog kantona može reći da je, bar zasad, ne uspjevši život građana učiniti boljim i kvalitetnijim, pala na testu efikasnosti, koji je sama postavila. Premijer ali i predsjednik Skupštine su u više navrata naveli kako sa rješavanjem problema nezaposlenosti i obimom otvaranja novih radnih mjesta, nikako ne mogu biti zadovoljni i da je ova vlast mogla i trebala učiniti mnogo više.

Karakteristika aktuelnog stanja je da se u vrlo kratkom vremenu broj radnih mjesta smanjio za preko 2700. a broj nezaposlenih je u martu 2012. g. dosegao cifru od 95.669 i za skoro 15.000 premašuje broj zaposlenih.

I U TK JE PREKRŠEN ZAKON O BUDŽETIMA FBIH. Skupština Tuzlanskog kantona nije usvojila Budžet za 2012. godinu do kraja 2011., na šta je bila obavezna po Zakonu o Budžetima FBiH, nego tek pred sami kraj prestanka važenja Odluke o privremenom finansiranju – 30.03.2012. Pri tome, usvojenim Budžetom niko nije zadovoljan. Visinom od 355 miliona KM on predstavlja jedan od najnižih u posljenjih 5 godina i može biti ocijenjen kao restriktivan i kompromiserski. Nije došlo do očekivanog smanjenja javne potrošnje (naprotiv, planira se povećanje budžetskih korisnika sa 9750 na 9835, a Vlada je pod pritiskom štrajkova odustala i od planiranog nivoa smanjenja plata budžetskih korisnika), a za jačanje privrede i nova radna mjesta u njoj planirana su tek simbolična budžetska izdvajanja. Posmatrajući strukturu budžetskih rashoda, Kanton u sve većem obimu finansira društvene usluge (59,28%), zatim slijede izdvajanja za opšte usluge (30%), dok je u ekonomske usluge usmjereno tek 6,38%, a za višenamjenske projekte razvoja svega - 0,19% Budžeta.

PROGRAM RADA SKUPŠTINE TK, PO OBIMU, JE KRAJNJE SKROMAN. Broji 71 mjeru, koliko je imao i Program rada iz protekle godine, a što je u nivou najskromnijeg plana prethodnog saziva Skupštine, koji je, u prve dvije godine svog mandata imao znatno ambicioznije planove od aktuelnog saziva (obimnije za 32% u prvoj, a za 24% u drugoj godini svog mandata, od planova aktuelne Skupštine). 

VEĆINA MINISTARSTAVA U VLADI TK PLANIRALA JE VRLO NIZAK NIVO VLASTITIH AKTIVNOSTI U 1. KVARTALU 2012. Čak 8 ministarstava Vlade TK, Programom rada za 2012. godinu, planiralo je da za prva tri mjeseca ove godine realizuju samo jednu ili dvije-tri mjere, a jedno ministarstvo (i to – Ministarstvo razvoja i poduzetništva!) planiralo je da - ne uradi ništa. Obimom planiranih mjera pojedina ministarstva kao da nam ukazuju na besmislenost svoga postojanja.

U KANTONU U TEŠKOJ RECESIJI NAJMANJE MJERA PRIPREMA – MINISTARSTVO RAZVOJA I PODUZETNIŠTVA. Najčešći izvjestilac na Vladi, u prva 3 mjeseca 2012. g, od ministarstava, su bili Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa 32 i Ministarstvo finansija sa 18 mjera. Najrjeđi – Ministarstvo razvoja i poduzetništva, sa 4, Ministarstvo pravosuđa i uprave, 5, i Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja, sa 6 pripremljenih mjera.

REALIZACIJA PLANIRANOG, OD STRANE VLADE, ISPOD JE NIVOA U PRETHODNOM PERIODU. A SKUPŠTINE U PROSIJEKU IZ PRETHODNIH GODINA. Opšti učinak u realizaciji tromjesečnih programiranih aktivnosti Vlade je 75% i niži je od prosjeka iz prošle godine. Skupština je, pak, sa svega 59% realizacije planiranog, u prosijeku iz prethodnih godina. Usvojeno je 8 planiranih zakona (67%) i po prvi put se desilo da je procenat realizacije zakona u I kvartalu ovako visok. Naime, prethodnih godina realizacija planiranih zakona nikada nije prešla 50%. Međutim, relativno visok procenat realizacije u odnosu na prethodne godine, došao je, dobrim dijelom, ne kao rezultat povećanja efikasnosti, nego kao posljedica malog broja planiranih mjera u ovoj godini. Naime, broj zakona planiranih u prošloj godini bio je za 50% veći nego u ovoj.

I DALJE JE PRISUTNO RASIPANJE PARA PORESKIH OBVEZNIKA. I pored višestrukih preporuka da se ukinu naknade za rad u skupštinskim komisijama, kolegiju i naknade za prisustvo sjednicama Skupštine i preporuka da se plate poslanika regulišu Zakonom i svedu u realne okvire primjerene uslovima ekonomske krize i standardu ostalih građana, ništa od toga još nije uvaženo. Primanja (profesionalnih) poslanika su i dalje 4,5 puta veća od prosječne plate zaposlenih u TK (3299 KM u odnosu na 735). A poslanici, pored poslaničkog paušala od 659 KM, primaju dodatno i po 263 KM za prisustvovanje sjednicama Skupštine i njenih radnih tijela. Tako je npr. polusatna sjednica Komisije za jednakopravnost polova, održana u radnom vremenu, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja pri tome nije ni hitnog karaktera, poreske obveznike koštala preko 2.000 KM.

U PRVOM KVARTALU 2012. PRIMJEĆEN NEDOSTATAK ELEMENTARNE ODGOVORNOSTI DIJELA POSLANIKA. Tri održane sjednice Skupštine TK, u tri prva mjeseca 2012. godine, trajale su ukupno 18 sati i 45 minuta. Od toga 3 sata i 30 minuta, otpada na razne pauze. To znači da su poslanici, mjesečno, na sjednicama, efektivno radili 5 sati i 5 minuta. No, nekim poslanicima je i toliko rada previše. Tokom neposrednog monitoringa sjednica zapaženo je da poslanici kao i u prethodnom mandatu, sve češće napuštaju sjednicu prije kraja, ulaze i izlaze sa sjednica i duže odsustvuju, tako da ne učestvuju u odlučivanju o pojedinim tačkama dnevnog reda. Dodajmo ovome i podatak da još uvijek ima poslanika koji uopšte ne uzimaju učešća u radu Skupštine – ne diskutuju na sjednicama, ne postavljaju pitanja, ne pokreću inicijative,...

RAD SKUPŠTINE TK U 2012. GODINI, KOŠTAĆE GRAĐANE TK, UKUPNO, 2 MILIONA I 700 HILJADA KM, A VLADE OKO 5 MILIONA. Odgovor na pitanje da li je to puno, malo ili taman, zavisiće, naravno, od rezultata rada poslanika i ministara. No ostane li taj rad u nivou „1 SJEDNICA I 8 MJERA MJESEČNO“ a stanje u Kantonu „nepromjenjivo tonuće“, odgovor je kristalno jasan.

REGIONALNA SARADNJA JE NA NISKOM NIVOU. Pomenimo i činjenicu da je regionalna saradnja, kao šansa u procesu evropskih integracija i jedna od otvorenih mogućnosti pristupa IPA-fondovima, od strane vlasti TK u potpunosti neiskorištena i još uvijek je na protokolarnom nivou, usmjerena isključivo na županije Republike Hrvatske.

Za sve informacije molimo da kontaktirate Murisa Bulića, konsultanta za monitoring CCI-a: 061 561 113, muris@ccibh.org,www.cci.ba