09.08.2012

Rezultati monitoringa PS i VM BiH za prvih 6 mjeseci 2012. LOŠIJI I OD PRETHODNIKA I OD SUSJEDA

CCI su, prilikom prezentacije prethodnih izvještaja, o radu VM i PS BiH u 1. kvartalu 2012., upozorili da Parlamentarna skupština i Vijeće ministara imaju toliko nagomilanih obaveza da čitav ostatak godine mogu provesti samo pokušavajući da stignu ono što je do sada trebalo da urade. Umjesto intenziviranjem rada, međutim, iz ovih institucija je odgovoreno najdražom reakcijom naših političara u situaciji kad pred njima stoje ozbiljne obaveze i veliki posao – izazivanjem političke krize.

16 MJESECI TREBALO JE DA SE FORMIRA VLAST U BIH A SVEGA TRI DA SE ONA RASPADNE. Formiranje vlasti na način koji je već, u prethodnom periodu, rezultirao katastrofalnim rezultatima – bez bar okvirnog dogovora stranaka koje ulaze u koaliciju oko plana i ciljeva rada – rezultirao je dramatičnim političkim sukobima, koji se, kako vrijeme prolazi, ne smiruju, nego umnožavaju, i vode u ozbiljnu paralizu funkcionisanja vlasti i svojevrsnu pat poziciju. Pri čemu vrijeme, koga ova zemlja nema, nepovratno prolazi.

Naprosto je zabrinjavajuća lakoća i neozbiljnost s kojom akteri na našoj političkoj sceni, od čijih odluka zavisi sudbina države i njenih građana, ulaze u ozbiljne procese i obračune, bez jasnog plana kako će iz njih izaći. I bez precizne kalkulacije koliko neka politička odluka može donijeti štete a koliko koristi. 

DOK SE NAŠI POLITIČARI BAVE SAMI SOBOM, ZEMLJA PROPADA, A GRAĐANI DALJE SIROMAŠE. Svega 1,3% od ukupnog broja, na sjednicama Vijeća ministara, realizovanih mjera može značajno uticati na rješavanje najznačajnijih problema bh građana (nezaposlenost, socijalna i penziona politika, korupcija, isl). Niti po isteku prve polovine 2012. g, još uvijek nisu realizovane neke od, za euro-atlantski put BiH, najvažnijih mjera. Evropski zvaničnici izražavaju šokiranost zaostatkom koji postoji u BiH i ponašanjem naših političara, a što će, u vrlo skoro vrijeme, ulaskom Hrvatske u EU, izazvati dramatične posljedice po našu privredu. A već sada imamo na djelu pad i industrijske proizvodnje, i vanjskotrgovinske razmjene i kreditnog rejtinga i broja zaposlenih. Pritom, konstatujmo da je tragično da za građane ove zemlje više zabrinutosti pokazuju strani političari i birokrate, nego ovdašnja vlast.

OSTVARENI REZULTATI NAJLOŠIJI SU U POSLJEDNJIH 6 GODINA. Djelovanje Vijeća ministara BiH, kao institucije, u kontinuiranom je padu još od 2009. g. Za Posljednjih 6 godina, Vijeće ministara je tokom prvih polugodišta najmanji broj zasjedanja održalo upravo u 2012. g. U isto vrijeme, samo je u prvoj polovini 2007. Vijeće ministara realizovalo manje mjera u odnosu na 2012., ali je tada utvrđeno i 5 zakona više. U odnosu na prvu polovinu 2009. g. Vijeće ministara je u tekućoj godini za isti vremenski ekvivalent usvojilo čak 334 mjere manje, što u procentima predstavlja smanjenje efikasnosti za oko 25%.

Ako se osvrnemo na “tempo mjesečne realizacije zakona”, i uporedimo druge postizborne godine djelovanja, aktuelnog i prethodna dva saziva Vijeća ministara BiH, vidimo da je rezultat u 2012. godini daleko najlošiji. Vijeće ministara koje je djelovalo 2004. g. je i u  mjesecu februaru te godine, a i u maju, utvrdilo više zakona, nego što ih je ukupno realizovano za pola 2012. Vijeće ministara, kojim je predsjedavao gospodin Adnan Terzić, u prvoj polovini 2004. godine utvrdilo je ukupno 56 zakona, što je skoro 5 puta više od šestomjesečnog skora Vijeća ministara u 2012. godini.

AKTUALNI SAZIV PS BiH DUPLO JE LOŠIJI OD PRETHODNOGA, A SKORO 3 PUTA LOŠIJI OD PRETPROŠLOG SAZIVA. Bivši saziv PSBiH (mandatni period 2006-2010), pa i onaj prethodni (2002.-2006.) su bili znatno efikasniji na planu zakonodavnih aktivnosti. Naime, PSBiH je u razdoblju od 01.01.–30.06.2008. godine (druga postizborna godina) usvojila 30 zakona, što je duplo više od aktualnog saziva. A kada kompariramo trenutnu efikasnost u radu PSBiH sa pretprošlim sazivom (2002.-2006.), onda je vidljivo da su za prvih 6. mjeseci 2004. godine u PSBiH usvojena 43 zakona, što je skoro 3 puta više od broja zakona, koje je usvojio aktualni saziv PSBiH za razdoblje od 01.01.–30.06.2012. godine.

BROJ UTVRĐENIH ZAKONA U PRVOJ POLOVINI 2012. JE TOLIKI DA JE PO OVOM PITANJU, ZA GRAĐANE BIH, POTPUNO NEBITNO DA LI VIJEĆE MINISTARA DJELUJE U TEHNIČKOM ILI REDOVNOM MANDATU. U prvoj polovini 2011. godine BiH je bila blokirana nesposobnošću domaćih političara da formiraju vlast, a Vijeće ministara u tehničkom mandatu nakon 4 godine izuzetno neproduktivnog rada, prvih 180 dana 2011. godine završilo sa - 12 utvrđenih zakona. Konačno, u februaru 2012. g. potvrđen je novi saziv Vijeća ministara BiH, postavljen na temeljima ogromnih zaostataka posebno iz 2011. godine, a rezultat po pitanju broja utvrđenih zakona u prvoj polovini tekuće godine je identičan kao da i dalje govorimo o djelovnju u tehničkom mandatu – 12 utvrđenih zakona. 

Za pola 2012. godine Vijeće ministara BiH nije utvrdilo niti jedan zakon na prijedlog Ministarstva prometa i komunikacija i Ministarstva vanjskih poslova. Po planu za prvu polovinu godine Ministarstvo prometa i komunikacija je trebalo pripremiti, a Vijeće ministara utvrditi “Zakon o obligacionim odnosima u civilnom vazduhoplovstvu“ i „Zakon o javnim cestama BiH“, dok je čak 8 zakona ovo Ministarstvo planiralo realizovati u nastavku godine. Zakonodavnog plana rada MVP niti nemamo, a izgleda da samo odabrani znaju u kojoj je fazi priprema famoznog novog „Zakona o vanjskim poslovima BiH“.

I DALJE SE RADI MALO A TROŠI PUNO. Zastupnici Zastupničkog doma PSBiH su, u razdoblju od 01.01.–30.06.2012. godine, održali 13 plenarnih sjednica i na istima proveli ukupno 77,5 sati, odnosno jedan i po osmosatni radni dan u prosjeku, mjesečno. A izaslanici Doma naroda PSBiH su, u istom razdoblju, održali 8 plenarnih sjednica i na njima – za pola godine, dakle - proveli ukupno 13(!) sati.

Pri tome, primanja su im i dalje ekstremno visoka (izmedju 4.800 I 7.000 KM). I u potpunom neskladu sa rezultatima. I bez imalo socijalne osjetljivosti i svijesti da primanja političara moraju biti dovedena u prihvatljiv odnos sa prosječnim primanjima u zemlji. U prvom polugodištu 2012. godine, jedva usaglašeno i usvojeno smanjenje plaća zastupnika i delegata PSBiH za 4,5 posto potpuno je neadekvatan odgovor. Rez mora biti radikalan, kako je radikalno bilo i svojevremeno povećanje. A nisu plate sebi, prije 4 godine, povećali za 4 i po, nego za 108(!) posto.

DRŽAVNI PARLAMENT I DALJE OBARA ENORMNO VISOK BROJ ZAKONA. Dok je u parlamentima iole normalnih zemalja (a pogotovo u onim koje imaju identičnu većinu u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti) broj odbijenih zakona zanemariv u odnosu na broj usvojenih (u Saboru RH, recimo, je usvojen 101 zakon, a odbijeno ih je svega 5), u BiH se toliko zakona obara, a toliko malo usvaja, da je, povremeno, čak više oborenih nego usvojenih. Tijekom prošle, 2011. godine, u PS BiH je usvojeno tek 12, a oboreno čak 15 zakona. Više zakona je oboreno, nego usvojeno i u prvom kvartalu 2012. U drugom je omjer malo popravljen (ali je i dalje oborenih zakona čak trećina od svih razmatranih), pa je PSBiH prvih 6 mjeseci svog rada završila sa 15 usvojenih zakona i 11 odbijenih.

POREĐENJE SA SUSJEDIMA NAJBOLJE OSLIKAVA KATASTROFALNE REZULTATE BH VLASTI. Zastupnici Hrvatskog sabora su, u razdoblju od 01.01–30.06.2012. godine, na 58 dana zasjedanja, efektivno radili cca 330 sati (4 puta više od poslanika PD PS BiH, a 25 puta više od delegata DN PSBiH). Pri tome su usvojili 101 zakon, što je skoro 7 puta više od broja zakona, koje je PS BiH usvojila u tom razdoblju.

U identičnom razdoblju, od 01.01–30.06.2012. godine, Skupština Crne Gore je na 42 dana zasjedanja, efektivno utrošila cca 140 sati, te su za navedeno vrijeme usvojili ukupno 56 zakona, što je 4 puta više od broja zakona, koje je usvojila PS BiH.

Narodna Skupština Republike Srbije je, u 1. polugodištu 2012. godine, zbog parlamentarnih izbora održanih u ovom razdoblju, održala svega dvije sjednice u 4 dana zasjedanja (obje sjednice su održane u prva dva mjeseca 2012. godine), te je na istima usvojila ukupno 27 zakona. Narodna skupština Republike Srbije je, dakle, u samo 2 mjeseca rada, na početku 2012. godine, usvojila onoliko zakona, koliko je PS BiH usvojila za posljednjih godinu i po dana.

Sličan je i omjer urađenog kod Vijeća ministara i vlada susjednih država.

Sve navedeno savršeno jasno ocrtava razloge zaostajanja naše zemlje u EU integracijama, za susjedima.

Dodajmo samo i to da su primanja naših poslanika i delegata veća od primanja njihovih kolega u susjedstvu, koji, dakle, ostvaruju višestruko bolje rezultate.

JEDINA PORUKA KOJU CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA IMAJU ZA OVDAŠNJU VLAST JE: PRESTANITE SE BAVITI SAMI SOBOM I POČNITE KONAČNO DA RADITE! Da podsjetimo – 31. avgusta ističe rok iz Mape puta, do koga bi u Parlamentu morao biti prijedlog ustavnih promjena, koje dokidaju diskriminaciju građana ove zemlje. I od toga nam zavisi konačno stupanje na snagu, prije pune 4. godine potpisanog, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje i mogućnost apliciranja za članstvo u EU. A gdje su naši političari? I čime se bave?