08.08.2012

Rezultati monitoringa Skupštine i Vlade BPK za prvih 6 mjeseci 2012. g. NAKON SMJENE STARE VLADE PUNO PITANJA ZA NOVU

Rezultati rada Vlade i Skupštine BPK, u prvih 6 mjeseci 2012. godine, ostali su u sjeni promjena parlamentarne većine, izglasavanja nepovjerenja i na kraju smjene Vlade. Sve se desilo brzo i, takoreći, pod “velom tajne” – što je razumljivo, jer su dojučerašnji koalicioni partneri jedan drugog pokušavali nadmudriti i zbaciti sa vlasti prije nego što to uspije onom drugom. Transparentnost je, u tom obračunu bivših koalicionih partnera, bila kolateralna žrtva, pa ni CCI, koji inače redovno prisustvuje sjednicama Skupštine, nije ni pozvan na 3. i 4. vanrednu sjednicu, na kojima se promjena vlasti desila.

Ono što je, možda, najzanimljivije je da je promjena vlasti u BPK, pošto joj je epilog, u stranačkom smislu, bio drugačiji od onog u druga četri kantona u kojima je vlast takođe promijenjena, „po direktivi odozgo”, pokazala krajnju neprincipijelnost političkih stranaka, koje su na jednom mjestu kršili procedure i demokratske standarde, da bi se dočepali vlasti, a na drugom, na kome su oni bili žrtve takvog ponašanja, su, protestvovale zbog kršenja procedura, od strane njihovih političkih protivnika.

OBRAZLOŽENJE ZA SMJENU JE BILO DOBRO, ALI, NARAVNO, NEISKRENO. Smjena Vlade BPK obavljena je sa obrazloženjem kakvo bi, u našoj zemlji, dobro bilo često čuti. Kao razlog, naime, navedeno je, između ostalog, da Vlada nije ispunila svoja obećanja data prilikom preuzimanja mandata. Niti je ispunila obaveze koje je preuzela u kontinuitetu, što se, kako je navedeno, posebno ogleda kroz probleme socijalnog sektora, zdravstva, policije te nepoštivanje kolektivnih ugovora iz oblasti obrazovanja, rješavanje gorućih problema u poljoprivredi, stambene problematike, ugroženosti studenata i boračkih populacija, a posebno ratnih vojnih invalida. Na teret Vladi BPK stavlja se i nerealno planiranje budžeta, te opasne namjere za novo kreditno zaduženje. Bilo bi sjajno da je ovo bio stvarni razlog za smjenu vlade BPK. Kao što bi bilo sjajno da nova vladajuća koalicija isti princip primjeni i na novu vladu. A da ovakav način vrednovanja i sankcionisanja vlasti zaista zaživi u našoj zemlji. Na žalost, sve smjene koje su izvršene u posljednjih dva mjeseca pokazuju da im je razlog bio u međustranačkom razračunavanju, a ne u dobrobiti građana i zajednice.

Ni jedna od donešenih odluka, naime, nije zasnovana na analizi rada i ostvarenih rezultata vlada i ministara, što je uzrokovalo situaciju da i među onima koji su ostajali i onima koji su odlazili ima i loših i dobrih. Ali je rez napravljen ne na osnovu njihovih kvaliteta i radnih sposobnosti, što bi bilo u interesu građana, nego na osnovu stranačke pripadnosti i po „naredbi odozgo“.

OTVORENO PITANJE POMOĆI BPK OD STRANE VLADE FBIH, U NAREDNOM PERIODU. Sadašnja smjena Vlade dolazi u vrijeme kada statistički pokazatelji govore o nastavku pozitivnog trenda kada je u pitanju zapošljavanje i smanjenje broja nezaposlenih i kada imamo povećan interes stranih ulagača, ali i u vrijeme duboke političke krize na višim nivoima vlasti, koja se itekako može negativno odraziti na ovaj kanton. Pogotovo ako se ima u vidu da Kanton nije finansijski samoodrživ i da mu je pomoć Federalne Vlade neophodna, pri čemu bi različit sastav vladajućih koalicija u Kantonu i na nivou Federacije, s obzirom na stepen naše političke kulture i odgovornosti, mogao dodatno iskomplikovati i onako komplikovanu situaciju.

Podsjetimo da je pomoć koju je Kanton dobijao ranijih godina predstavljala 20-45% kantonalnog budžeta, a da će u narednim godinama, potreba za njom biti posebno izražena, obzirom da dospijevaju na plaćanje obaveza po Ugovoru o prenosu kreditinih sredstava Stand by aranžmana MMF-a sa Federacije na BPK.

VLADAJUĆA KOALICIJA JE DO RASPADA RADILA STABILNO. Sve do pokretanja inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vlasti, vladajuća koalicija u BPK je radila stabilno. Mjere su na Vladi usvajane jednoglasno i bez preglasavanja, a na sjednicama Skupštine su podržane, odnosno, nije bilo neusvojenih niti skinutih sa dnevnog reda sve dok je funkcionisala koalicija na Federalnom nivou.

PUNO JE PITANJA ZA NOVU VLADU. Novoimenovani Premijer prilikom imenovanja nije podnio ekspoze što samo po sebi otvara niz pitanja. Prije svih, ostaje nepoznanica na koji će se način odnositi prema već postojećim, usvojenim dokumentima koje je usvojila prethodna Vlada, koji će biti njegovi prioriteti u mandatnom periodu, kako će riješiti punjenje budžeta i plaćanje obaveza po Ugovoru o prenosu kreditinih sredstava Stand by aranžmana MMF-a sa Federacije na BPK Goražde.

REALIZACIJA GODIŠNJEG PROGRAMA  RADA I SKUPŠTINE I VLADE BPK, U PRVOJ POLOVINI 2012. GODINE, BILA JE IZUZETNO NISKA. Skupština je od 98 mjera planiranih u 2012. godini do 30.06. realizovala svega njih 20. Realizacija zakonodavnog dijela Programa rada je nešto bolja. Od 39 Programom planiranih zakona za 2012. godinu, u prvoj polovini godine realizovano je ukupno 11, što predstavlja 28% godišnjeg zakonodavnog dijela Programa rada.

Vlada BPK je, za to vrijeme, realizovala svega 14% godišnjeg plana. Čak četiri ministarstva nisu realizovali niti jednu programsku mjeru. Ministarstvo za privredu koje je uvijek imalo dobre rezultate i solidan procenat ispunjenja je i pored toga što je planiralo skromnih osam mjera za ovaj period, nije realizovalo niti jednu. Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i okoliš je imalo ambiciozan plan od 14 mjera za naznačeni period, ali je njegova realizacija ostala na nuli. Ministatrstvo unutrašnjih poslova, koje je planirala 7 mjera kao i  Ministarstvo za boračka pitanja i zaštitu, sa 5 planiranih mjera, nisu realizovala niti jednu. Ni Ministarstvo za pravosuđe, upravu i radne odnose nije postiglo puno bolji rezultat, s obzirom da je od planiranih 9 realizovalo samo jednu mjeru. Najbolji rezultat postiglo je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, usvojivši 9 od 17 planiranih mjera, što je istovremeno i najveći broj planiranih i najveći broj usvojenih mjera jednog ministarstva BPK.

Koordinacija rada Vlade i Skupštine nije na zadovoljavajućem nivou. U posmatranom periodu teško se bilo oteti utisku da Skupština nema autoritet nad Vladom jer pojedine zaključke Vlada nije provodila onako kako je to usaglašeno i prema utvrđenoj dinamici. Primjera je puno:

§ Kolegij Skupštine zaključkom ja obavezao Vladu da pripremi materijale za  godišnju sjednicu Skupštine, najkasnije do polovine mjeseca januara ove godine i to nije učinjeno, a zatim na narednoj sjednici Kolegija koja je održana 10. januara 2012. godine postignut je jedinstven dogovor da se godišnja Skupština održi izmedju 20. i 23. februara što, opet, nije ispoštovano.

§ Izvještaj o radu Vlade BPK-a Goražde za 2011. godinu nije upućen Skupštini, iako je Zaključkom  Skupštine od 20. maja prošle godine, koji je jednoglasno usvojen od svih 25 poslanika, Vlada obavezana da polugodišnje informiše Skupštinu o implementaciji Programa razvoja BPK do 2014. godine.

§ Nije bilo koordinacije prilikom izrade Programa rada Vlade i Skupštine BPK Goražde.

§ Skupština nije, kako je to Poslovnikom definisano, dobila u formi Nacrta Budžet Bosansko-podrinjskog kantona za 2012. godinu, iako se radi o dokumentu od posebnog značaja za građane, preduzeća, ustanove i druge organizacije i zajednice. Zbog takvog odnosa i nepoštivanja procedura nije bilo prilike za vođenje Javne rasprave sa građanima i korisnicima Budžeta jer je Vlada prijedlog Budžeta utvrdila 21. marta 2012. godine, svega 10 dana prije krajnjeg zakonskog roka za njegovo usvajanje u Skupštini

FUNKCIONISANJE VLASTI PO VERTIKALI NIJE NA POTREBNOJ VISINI. Sporost u donošenju i izmjenama Zakona o šumama, Zakona o socijalnoj zaštiti, Zakona o radu, Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o vođenju stečaja, Zakona o raspodjeli javnih prihoda, imaju veoma teške posljedice kako za kantone kao institucije tako i za građane. Trenutno stanje u vlasti na nivou entiteta i BiH nakon prekompozicije ne daje nadu da će se stanje u skorijoj budućnost, po ovom pitanju, promijeniti nabolje.

Problem  koji BPK ima, a vezan je za funcionisanje vlasti po vertikali odnosi se na doznake iz budžeta FBiH koje su za prošlu godinu izvršene tek 30. decembra. To u mnogome stvara problem prilikom realizacije Budžeta zbog prije svega neizvjesnosti isplate, a onda i visine iznosa koja je za prošlu godinu bila znatno manja od onoga što je prvobitno bilo planirano u Budžetu

U MASI NEGATIVNOSTI, POSTOJI I NEŠTO IZUZETNO POZITIVNO. BPK Goražde jedan je  od rijetkih svjetlih primjera u FBIH  u kojem se već 6. godinu za redom intenzivno otvaraju nova radna mjesta i povećava broj zaposlenih lica. Vlast koja je imala ozbiljnih manjkavosti po brojnim parametrima, odradila je dobro posao oko stvaranja uslova za strana ulaganja. Broj nezaposlenih lica je značajno smanjen u posljednje tri godine. Na osnovu podataka Zavoda za zapošljavanje BPK Goražde, u maju mjesecu je broj lica koja traže zaposlenje smanjen na 3.657, što govori o nastavku pozitivnog trenda smanjenja broja nezaposlenih. Smanjenja koje, ako uporedimo podatke decembar 2011. – maj 2012. godine, iznosi više od 5%. Takođe imamo permanentan rast broja zaposlenih lica koji je u maju 2012. godine prešao cifru od 6.000 zaposlenih.