26.02.2013

Vlada i Parlament Federacije BiH u 2012. godini POLITIČKI SUKOBI I NEUSAGLAŠENOST RADA VLADE I PARLAMENTA OBILJEŽILI SU 2012. GODINU. KRIZA VLASTI U FEDERACIJI UKAZUJE NA POTREBU USTAVNIH PROMJENA U OVOM ENTITETU

Kriza vlasti u Federaciji BiH ukazuje na ozbiljne nedostatke u ustavnom uređenju ovog entiteta. I na jedan od pravaca kojim bi se trebale kretati ustavne promjene, koje su, više nego očigledno, potrebne ovom entitetu.

Postojeća ustavna rješenja, u kombinaciji sa neodgovornošću političkih elita, bez tradicije demokratskih odnosa i spremnosti na dijalog i kompromis, i  dovela su do apsurdne situacije, u kojoj se ne zna ko je zapravo vlast a ko opozicija i imamo li, uopšte, vladu ili ne. Situacije u kojoj akteri jedni na druge svaljuju odgovornost za blokadu sistema, pri čemu je istina samo jedna - da nevinih, na ovdašnjoj političkoj sceni, nema.

POLITIČKI SUKOBI UTICALI SU NA SMANJENJE EFIKASNOSTI PARLAMENTA. Za iste rezultate, u 2012. godini, trošilo se mnogo više vremena. Iako su na plenarnim zasjedanjima u 2012. g. proveli više sati nego prošli saziv za dvije godine mandata, Parlament FBiH je na kraju godine imao rezultate u nivou prosjeka iz prošlih godina. Gotovo sve redovne sjednice Doma naroda su prekidane prije izjašnjavanja o razmatranim mjerama, što je rezultiralo odgađanjem realizacije čak 60 mjera, od kojih je 80% zakona. Spomenimo ovdje i da je trećina od pomenutih 60 mjera u proceduri još iz prethodnog mandata.

REALIZACIJA PROGRAMSKIH OBAVEZA JE KATASTROFALNA – TREĆU GODINU ZA REDOM REALIZUJE SE TEK 13% PLANIRANIH ZAKONA. Radi se o neprihvatljivo lošem rezultatu, zbog kakvih je, uostalom, Parlament Federacije BiH i došao na glas kao jedna od najneefikasnijih institucija vlasti u državi. Naprosto, elementarna matematika govori da su ovom sazivu Parlamenta potrebna dva četverogodišnja mandata da bi realizovao samo onoliko zakona koliko ih je predviđeno za usvajanje u samo jednoj godini. Ili – da to kažemo dragačije – da bi usvojili onoliko zakona koliko bi trebalo u jednom četverogodišnjem mandatu, ovom sazivu bi trebalo 8 mandata ili – 32 godine rada!

STRANAČKI SUKOBI DOVODE U PITANJE I USTAVOM DEFINISANE FORME IZRAŽAVANJA RAVNOPRAVNOSTI KONSTITUTIVNIH NARODA. Iako je od izbora proteklo više od 2 godine u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, zbog nepostizanja dogovora političkih stranaka, još uvijek je upražnjena pozicija potpredsjedavajućeg, za koju bi trebao biti predložen predstavnik Kluba delegata iz reda srpskog naroda.

SLAB RAD I SKROMNI REZULTATI FEDERALNIH PARLAMENTARACA, PORESKE JE OBVEZNIKE SKUPO KOŠTAO. Naime, poslanici nisu uzimali plate po učinku, nego u punom iznosu. Nikom ni na kraj pameti nije bilo da uzme svage 13% svoje godišnje plate (u skladu sa ostvarenim rezultatima Parlamenta), a da ostalo, što nije zaradio, vrati građanima ovog entiteta. Osim toga, platu su, naravno, uzeli i za mjesece u kojima uopšte nisu radili, a i za rad koji je proglašen neustavnim.

ZA RAZLIKU OD PARLAMENTA FBIH, NA ČIJE REZULTATE POLITIČKA KRIZA, PRAKTIČNO, NIJE UPŠTE UTICALA (IZUZMEMO LI PONIŠTAVANJE SJEDNICA, OD STRANE USTAVNOG SUDA), VLADA FEDERACIJE BIH PRETRPJELA JE OZBILJNE POSLJEDICE. U prvih 6 mjeseci 2012. Vlada je realizovala respektabilnih 40% svog godišnjeg programa rada, dodatno poboljšavajući svoje rezultate iz 2011. godine, kada je postigla veću realizaciju programskih obaveza nego prethodna vlada i u jednoj godini svog mandata. U nastavku, međutim, politički obračuni, sveli su rezultate Vlade na one iz prethodnog mandata – u drugoj polovini 2012., naime, Vlada je realizovala tek 25% planiranog.   

Promjene na političkoj sceni spriječile su Vladu Federacije da ostvari najbolji rezultat do sada. Ali je, sumarno gledajući, zahvaljujući odličnom rezultatu u prvom dijelu godine, rezultat u 2012. tek nešto ispod onog u prethodnoj godini, a još uvijek znatno bolji od rezultata prethodnih vlada. Većina poređena sa prethodnim vladama, govore u korist više efikasnosti i više angažmana na ispunjenju zadataka od strane akutelne Vlade Federacije. U poređenju sa odgovarajućim vremenskim periodima djelovanja prethodna dva saziva, članovi Vlade Federacije BiH, u 2012. godini, su češće zasjedali, a pri tome realizovali daleko značajniji broj mjera, među kojima i više zakona, te mjera koje su u vezi sa prioritetnim problemima građana.

REALIZACIJA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI OD STRANE VLADE, OBESMIŠLJENA JE U PARLAMENTU. U 2012. godini, Vlada Federacije BiH utvrdila je, ukupno, 89 zakona. No svega nešto više od četvrtine tih „vladinih“ zakona, odnosno, 24 zakona, prošla su kompletnu proceduru u Parlamentu. Pri tome, samo 15 od usvojenih zakona je iz ovogodišnjeg Programa rada, kojim je planirano usvajanje čak 96 zakona. Dodatno je poražavajuće da je među 89 zakona koje je u 2012. godini utvrdila Vlada i 43 temeljna zakona (što je odličan napredak, u odnosu na dosadašnju praksu) ali da je Parlament do 31.12.2012. usvojio njih tek 5.

PARLAMENT JE UGROZIO I IMPLEMENTACIJU NAJZNAČAJNIJIH VLADINIH MJERA, KREIRANIH SA CILJEM POBOLJŠANJA KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA. Za godinu dana prepoznali smo 60 mjera koje je Vlada realizovala, a koje se po svom značaju posebno ističu u kontekstu rješavanja gorućih problema građana. Ova brojka značajno je veća od onoga što smo imali u prošlosti, ali su, u 90% slučajeva, u pitanju zakoni za koje nije završena parlamentarna procedura. Tako su bilo kakvi pozitivni efekti od tih mjera izostali. Građane FBiH treba najviše da brine usporena implementacija mjera iz postojećeg strateškog i akcionog plana zapošljavanja.

FEDERALNA VLADA JE I U 2012. GODINI DOSTA VREMENA POTROŠILA BAVEĆI SE KADROVSKOM POLITIKOM. Od ukupnog broja mjera realizovanih na sjednicama Federalne Vlade, u 2012. godini, na kadrovska rješenja otpada 217 odluka i rješenja. Posmatramo li čitavu prvu polovinu redovnog mandata aktuelnog saziva Vlade Federacije BiH (2011. i 2012. godinu), vidimo kako se od 3395 ukupno realizovanih mjera čak 15% odnosi na različita razriješenja i imenovanja. Vlada se, u ovom mandatu, generalno, više bavila jedino realizacijom mjera po pitanju različitih finansijskih transakcija i odobravanja izdvajanja iz budžeta. A prve odluke nove parlamentarne većine, u 2013. godini, govore u prilog toga da će se ovaj trend nastaviti.

I VLADA I PARLAMENT FEDERACIJE BIH SU U 2013. GODINU UŠLI BEZ USVOJENOG PROGRAMA RADA, A SA NAJVEĆIM BUDŽETOM DO SADA, KOJI JE, PRITOM, I DALJE APSOLUTNO NERAZVOJNOG KARAKTERA. Prekršen je Poslovnik o radu Vlade Federacije BiH, jer ova institucija, u 2013. godini radi bez usvojenog godišnjeg Programa rada. Budžet Federacije za 2013. godinu, utvrđen je, po prvi put, bez većinske podrške Vlade, i usvojen pod pritiskom rokova koje je postavio MMF-a. Budžet je bez razvojne komponente, nadopunjen sa skoro 240 miliona posuđenih od MMF-a, a pri tome 45,5% istog će otići na otplatu dugova, kamate, te plate i naknade troškova zaposlenih.

USTAVNI SUD JE, NA ŽALOST, POSTAO NEZAOBILAZNI DIO POLITIČKOG ŽIVOTA U FEDERACIJI. Nesposobnost ovdašnjih političara za konstruktivan dijalog, kompromis i poštovanje demokratskih standarda i pravne države, doveli su do toga da je politički život Federacije postao nezamisliv bez presuda Ustavnog suda i intervencija “međunarodne zajednice”.