Saopštenje za javnost
Isprintaj stranicuPošalji na mail
Delicious Digg Facebook Google bookmarks LinkedIn Stumbleupon Twitter

12.03.2013

Godišnji monitoring izvještaj CCI-a o radu PS BiH i Vijeća ministara BiH Vlast je nastavila da obmanjuje i Evropu i vlastite građane. I da se bavi sama sobom i vlastitim političkim igrama, intrigama i profitom. Gurajući zemlju u izolaciju i još v

 Ni skoro 40 mjeseci od presude Evropskog suda za ljudska prava, nisu otklonjene diskriminatorne odrednice koje našu zemlju stavljaju na stub srama, kao zemlju sa Ustavom propisanom diskriminacijom vlastitih građana. Doveden je u pitanje i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i nastavak euro-atlantskih integracija naše zemlje. Neodgovornost ovdašnjih političara dovela je čak i do prijetnje da će BiH, nakon desetogodišnjeg članstva, biti izbačena iz Vijeća Evrope i da joj, neće biti priznati rezultati sljedećih izbora. I ni takva dramatična upozorenja ne nailaze ni na kakav odjek kad je u pitanju Parlamentarna skupština i Vijeće ministara BiH.

Prepuštajući neformalnim, vaninstitucionalnim tijelima odlučivanje o najznačjanijim pitanjima u zemlji, PS BiH je samu sebe dezavuirala, duboko ponizila i obesmislila svoje postojanje. Kao nosioci izvornog, izbornog legitimiteta, poslanici, kao od građana izabrani predstavnici vlasti, pretvorili su se u ponižavajući servis svojih stranačkih lidera, koji misle i odlučuju umjesto njih. Parlament se od ključnog mjesta političkog života jedne zemlje pretvorio u tehničku službu za formalizovanje dogovorenog na sastancima stranačkih lidera. Oba doma PS BiH su i u 2012.g. nastavila raditi bez usvojenih programa rada, što je potpuno neprihvatljivo i što se, bez sumnje, odrazilo i na ukupne rezultate Parlamenta, koje najbolje oslikava trenutno stanje u Bosni i Hercegovini.

Broj usvojenih zaona je zanemariv u odnosu na potrebe zemlje, a nastavljen je, u svjetskim okvirima, endemičan trend obaranja velikog broja zakona. U posljednjih nekoliko godina, Parlamentarna skupština BiH usvaja iznimno mali broj zakona, dok je broj odbijenih zakona skoro identičan broju usvojenih, ponekad i nešto veći! Tako je 2010. godine usvojeno 27 zakona, odbijeno 35, u 2011. godini je usvojeno 12 zakona, a odbijeno 15, dok su u prošloj, 2012. godini, usvojena 23 zakona, a odbijeno je 19. Oko 80% zakona koji su pali u PS BiH u periodu 2006 – 2012. godina oboreni su negativnim entitetskim glasanjem. Posebno zabrinjava odnos prema novim, tzv. temeljnim zakonima. U posljednje dvije godine, ne računajući zakone o Budžetima, usvojena su svega 3 temeljna zakona (sve ostalo bile su samo izmjene i dopune postojećih zakona). Nasuprot tome, u ove dvije godine odbijeno je čak 13 temeljnih zakona, među kojima se nalaze i zakoni bitni za euro-atlanski put naše zemlje.

Tokom 2012.g. vijeće ministara je generalno malo uradilo, a posebno kad su u pitanju ključni problem građana. Samo petnaest mjera, ili tek 1,3% od ukupnog broja realizovanih tačaka na održanim sjednicama Vijeća ministara BiH tokom 2012. godine, može ozbiljnije uticati na rješavanje najznačajnijih problema građana BiH Rezultat je još lošiji ako znamo da se među tih petnaest izdvojenih mjera nalazi i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u BiH, a koji je u međuvremenu, odbijen u Predstavničkom domu PS BiH. 

Nerealizovana je čitava gomila preuzetih obaveza, u vidu zakona i strfategija, važnih za euro-atlantski integrativni put naše zemlje. U 2012. godini smo ponovo bili najlošije ocjenjena zemlja u regionu, od strane Evropske komisije. Osim već pominjane presude Suda za ljudska prava, Vijeće ministara je, u 2012. godini, a po preuzetim obavezama, trebalo realizovati i: “Strategiju socijalne uključenosti BiH“, jedinstveni „Zakon o sudovima BiH“, „Zakon o programu zaštite svjedoka u BiH“, „Zakon o javnim nabavkama“, „Strategiju za razvoj sistema infrastrukture kvaliteta i horizontalnih koordinacionih mehanizama“, „Sveobuhvatnu strategiju ruralnog razvoja“, državni „Zakon o unapređenju malih i srednjih preduzeća i preduzetništva“, „Energetsku strategiju“, uskladiti Carinski zakon BiH sa Carinskim kodeksom EU, uspostaviti Agenciju za zaštitu životne sredine BiH, itd.

U utvrđivanju zakona, najproduktivnije je u 2012.g. bilo Ministartsvo pravde, a najlošije Ministarstvo prometa i komunikacija. Na prijedlog Ministarstva pravde, na čelu sa ministrom Barišom Čolakom, Vijeće ministara BiH, tokom 2012. godine, utvrdilo je ukupno 11 zakona, što je više od trećine od ukupnog broja utvrđenih zakona. Najlošije u realizaciji zakonodavnih aktivnosti je bilo, bez sumnje, Ministarstvo prometa i komunikacija, na čelu sa ministrom Damirom Hadžićem, koje je planiralo 10 zakona, a utvrdilo - tek JEDAN. 

Saradnja Vijeća ministara i Parlamentarne Skupštine BiH je i dalje nekoordinirana i neproduktivna. Za dvanaest mjeseci 2012. godine od 29 zakona koliko je u tom periodu utvrđeno na Vijeću ministara BiH, Parlamentarna skupština je usvojila tek 8, plus tri zakona o Budžetu - za 2011, 2012. i 2013. godinu. Istovremeno, 6 zakona je odbijeno ili vraćeno. Među odbijenim zakonima Vijeća ministara iz 2012. godine su i tri temeljna zakona (Zakon o udruženjima BiH, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakon o fondacijama), a sva tri su pala korištenjem mehanizma entitetskog glasanja poslanika iz RS. Sa druge strane, među usvojenim zakonima temeljni su samo pomenuti zakoni o budžetima. Posmatrajući odnos planiranog i usvojenog, u 2012. godini, dolazimo do podatka da je od 63 zakona planiranih, Programom rada Vijeća ministara, u Parlamentu, procedura usvajanja završena za njih samo – sedam.

Poređenje sa susjedima je porazno – sve vlade susjednih zemalja rade više i imaju višestruko bolje rezultate. Tokom 2012. godine, Vijeće ministara BiH je održalo 35 zasjedanja, dok je za isti period Vlada Republike Hrvatske održala duplo,  a Vlada Srbije čak tri puta više sjednice od kolega u BiH. Pri tome, dok je Vijeće ministara BiH za godinu dana utvrdilo svega 29 zakona, za isto utrošeno vrijeme Vlada susjedne Crne Gore utvrdila je duplo više (tačnije  61), Vlada Srbije tri i po puta više (104) a Vlada Hrvatske pet puta više (148, odnosno, vjerovatno, više nego što će aktuelno Vijeće ministara usvojiti za čitav svoj četverogodišnji mandat).

 

naslov

Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima

e-mailana at ccibh dot org
telefon055 222 111
adresaKarađorđeva 8, Bijeljina