10.06.2013

Izvještaj o monitoringu rada Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo za period 01.01. do 31.03.2013. godine Veće plate, više priče, manje rada

Početak godine obilježilo je usvajanje Amandmani na Ustav KS u vezi usaglašavanja sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, čime je Kanton Sarajevo postao prvi kanton u FBiH koji je pitanje zastupljenosti nacionalnih manjina u zakonodavnoj vlasti uskladio s pravima definisanim Ustavom.

U 2013. godinu Kanton Sarajevo je za razliku od prošle godine ušao s Odlukom o privremenom finansiranju i procjenjenim deficitom od 120 miliona KM. Prijedlog budžeta za 2013. godinu usvojen je 27.03.13. u iznosu 740 miliona uz preciziran deficit od 98 miliona. Nakon izvršenja budžeta za prvo tromjesečje razlika između ukupno izvršenih rashoda i izdataka i ostvarenih prihoda i primitaka perioda iznosi 70 miliona, što ukazuje na potrebu za finansijskom disciplinom i smanjenjem javne potrošnje.

Programi rada za 2013. godinu kao i budžet usvojeni su sa zakašnjenjem. Većeg su obima od prošlogodišnjih ali je njihova realizacija za prvi kvartal znatno manja. Skupština KS je realizovala samo 9 obaveza ili 20% od planiranog za prva tri mjeseca, što je tri puta manje nego u istom periodu prošle godine. Vlada KS bilježi nešto veći procenat realizacije 33% ili 40 od 121 planirane mjere za prvo tromjesečje. Najveći stepen realizacije programa rada ima Ministarstvo pravde i uprave i Ministarstvo obrazovanja a najmanji Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo kulture i sporta koje je ujedno ima najveći broj planiranih mjera u programu rada. Najveći broj mjera na sjednicama Vlade i Skupštine KS u prvom tromjesečju odnosile su se na razrješenja i imenovanja predsjednika i članova skupština javnih preduzeća. Ponavlja se praksa iz prethodnih godina da se ne poštuju i probijaju rokovi utvrđeni Programom rada te da se nerealizovane mjere prenose u narednu godinu. Tako je u programe rada za 2013. godinu preneseno čak 23 od planiranih 29 zakona.

U januaru je usvojen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo, kojim je promijenjen dosadašnji član 5. pomenutog zakona, koji je definisao utvrđivanje osnovice na način koji kantoni nisu mogli finansijski obezbijediti. Postignut je dogovor sa sindikatima oko utvrđivanja osnovice za obračun plata čime su spriječene daljne tužbe radnika koje su ugrožavale likvidnost kantona. Usklađivanjem kantonalnog sa federalnim zakonom o platama i naknadama došlo je do povećanja plata u organima vlasti KS pa tako i profesionalnim zastupnicima (njih 14) dok je paušal smanjen.

U kontekstu individualne odgovornosti, svi poslanici nisu podjednako koristili svoje pravo i dužnost učešća u diskusijama kao i postavljanja poslaničkih pitanja i pokretanja inicijativa. Zabilježen je primjer šest poslanika koji nisu pokrenuli nijednu inicijativu, niti postavili ijedno poslaničko pitanje na bilo koju temu kao i tri poslanika koji nisu imali učešće u diskusiji po tačkama dnevnog reda. Čest je slučaj da zbog izlaska iz sale Skupština ostaje bez kvoruma, takođe su zabilježena konstantna kašnjenja početka sjednica, iscrpne rasprave i trajanje sjednica, veći broj diskusija i replika od dozvoljenog kao i međusobno vrijeđanje, što nameće potrebu za inteziviranjem rada Etičkog vijeća i dosljedne primjene etičkog kodeksa i poslovnika Skupštine KS.

Prvi kvartal obilježila je i prva od dvije obustave javnog prevoza od strane KJKP Gras. Ovo KJKP je građane Sarajeva dva puta ostavilo bez javnog prevoza nelegalnom obustavom saobraćaja. Prvi put u januaru, a drugi u aprilu kada su kao razlog navedeni neisplaćene plate i neovjerene zdravstvene knjižice. Međutim, razlog prve obustave javnog prevoza, nisu bila prava radnika već protivljenje imenovanju direktora od strane Nadzornog odbora. Radnici treba da se bore za svoja prava, ali ta borba ne smije nikako biti preko ugrožavanja prava drugih građana.

Pred Vladom i Skupštinom KS je hitan zadatak donošenja mjera kako bi se riješili nagomilani problemi ne samo u ovom već i u ostalim javnim preduzećima, s ciljem obezbjeđenja kvalitetnih usluga građanima KS što je prevashodno njihova osnovna uloga.

Velika energija se troši oko izbora rukovodećih struktura i postavljanju stranačkih kadrova, budžetski novac umjesto da se ulaže u ekonomski razvoj troši se na servisiranje milionskih gubitaka javnih preduzeća i kratkoročnu kupovinu socijalnog mira. Javna preduzeća ne mogu biti paralelni socijalni servisi, budžeti moraju biti likvidni, moraju biti razvojni, ne smiju se tretirati kao izborni stranački plijen i ne smiju služiti primarno za finansiranje birokratije i prividnog socijalnog mira.