31.10.2013

Rezultati monitoringa rada Vijeća ministara i PS BiH za prvih 9 mjeseci 2013. VLAST SE UMJESTO USTAVOM DEFINISANIM OBAVEZAMA I RADOM U INTERESU GRAĐANA, BAVI SAMA SOBOM I STRANAČKIM OBRAČUNIMA

NEADEKVATAN RAD VIJEĆA MINISTARA I PS BIH, OVE INSTITUCIJE, KOJE BI TREBALE BITI LOKOMOTIVE NA EU PUTU NAŠE ZEMLJE, PRETVARA, ZAPRAVO, U PREPREKE NA TOM PUTU. Nespremnost s kojom je BiH dočekala ulazak Hrvatske u EU, sva ta blamaža sa završavanjem radova oko graničnih prelaza, donošenjem potrebnih zakona i potpisivanjem međunarodnih ugovora, bukvalno, u posljednji čas i pod pritiskom EU, kao i teške posljedice po domaću privredu, zbog nepostojanja nužnog pravnog okvira i potrebnih institucija, direktna su odgovornost Vijeća ministara i PS BiH. Kao što je njihova direktna odgovornost, nerealiziranje ključnih mjera iz Akcionog plana za implementaciju Mape puta, što je i blokiralo EU integracije naše zemlje i prouzročilo oduzimanja 47 miliona eura predpristupne pomoći i dovelo u pitanje aranžmane IPA 2, te do novih poražavajućih ocjena u Izvještaju o napretku BiH za 2013. godinu.

U TREĆEM KVARTALU 2013. GODINE NIJE ZAVRŠENA NITI JEDNA MJERA IZ AKCIONOG PLANA ZA ADRESIRANJE MAPE PUTA BiH. Osim što niti u ovom periodu nisu doprinijeli provedbi presude Evropskoga suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, s ciljem usklađivanja Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, niti su doveli do usvajanja Mehanizma koordinacije za pitanja u vezi s EU, što je osnova za bilo kakav nastavak pregovora sa EU, Vijeće ministara i PS BiH nisu realizovali čitav niz značajnih mjera iz tzv. briselske „Mape puta“ a za što su bili direktno odgovorni:

·           Nije realizovana Nova strategija socijalne uključenosti BiH;

·           Nije realizovan Jedinstveni „Zakon o sudovima BiH;

·           Nije realizovan Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u BiH

·           Nije realizovana Strategija za razvoj sistema infrastrukture kvaliteta i horizontalnih koordinacionih mehanizama

·           Nije realizovana Strategija ruralnog razvoja

·           Nije realizovano Usklađivanje Carinskog zakona BiH sa Carinskim kodeksom EU

·           Nije realizovan Državni zakon o unapređenju malih i srednjih preduzeća i preduzetništva

·           Nije realizovana Energetska strategija za BiH

·           Nije realizovan novi antikoruptivni, usklađen sa EU standardima, zakon o javnim nabavkama, itd.

DISFUNKCIONALNOST VLASTI NA DRŽAVNOJ RAZINI SE NASTAVLJA, A POSEBNO JE VIDLJIVA KROZ MALI BROJ USVOJENIH ZAKONA U PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI, KOJE JE PREDLOŽILO VIJEĆE MINISTARA BIH. Od 36 zakonskih prijedloga, koje je u skupštinsku proceduru poslalo Vijeće ministara, a koji obuhvataju zakone kreirane ove godine i zaostatke iz prethodnog perioda, u PS BiH, u prvih je 9 mjeseci 2013. godine usvojeno svega 16. Pri tome je Parlament, čija vladajuća većina je formirala Vijeće ministara, oborio 6 zakona utvrđenih na Vijeću. Što je, doduše, napredak jer je posljednjih godina broj oborenih zakona bio vrlo blizu broju usvojenih, a povremeno ga i premašivao. Što je bio svjetski kuriozitet.

ZA PRVIH 9 MJESECI 2013. GODINE PS BIH NIJE USVOJILA NI JEDAN NOVI, TZV. TEMELJNI ZAKON. Svih 21 zakona usvojen u prvih 9 mjeseci 2013. godine, zapravo su izmjene i dopune postojećih zakonskih akata. S druge strane 5 od 9 zakona koji su oboreni u Skupštini, bili su temeljni.

REZULTATI OBA PRETHODNA SAZIVA PS BIH SU MNOGO BOLJI OD REZULTATA AKTUELNOG. U pogledu zakonodavnih aktivnosti, bivši saziv PSBiH je bio duplo efikasniji od aktualnoga, u trećoj godini svog mandata, obzirom da je Parlamentarna skupština BiH u razdoblju od 01.01.-30.09.2009. usvojila 42 zakona. I pretprošli saziv PSBiH je bio efikasniji usvojivši, u razdoblju od 01.01.-30.09.2005. godine, ukupno 29 zakona, odnosno 38% više od aktualnog saziva PSBiH u prvih 9. mjeseci 2013. godine.

Dodatno, PSBiH, koja u prvih 9 mjeseci 2013. godine nije usvojila ni jedan temeljni zakon, je u identičnom razdoblju 2009. godine usvojila čak 18 temeljnih zakona, a pretprošli saziv PSBiH je za 9. mjeseci 2005. godine, usvojio 12 temeljnih zakona. Dakle oba prethodna saziva PS su među usvojenim zakonima imala preko 40% temeljnih zakona. Aktuelni ih, ponovimo, nema ni jedan.

Politika Vijeća ministara BiH, iz godine u godinu, sve više se udaljavala od stvarnih potreba građana ove zemlje. Kada saberemo sve realizovane mjere prethodnog saziva Vijeća ministara (2007 – 2011), dolazimo do zaključka kako se među njima nalazi 2,5% onih za koje ocjenjujemo da su od izrazitog značaja za građane BiH (u vezi sa temama: korupcija, manjak stranih ulaganja, nezaposlenost, ekstremno siromaštvo, zaostajanje u procesu EU integracija, nefunkcionalna javna uprava, itd.). Prosjek takvih mjera koje isporučuje aktuelni saziv tokom dosadašnjeg mandata je 0,9%. Dakle, prethodni saziv je donosio 2,5 puta više mjera koje su od izrazitog značaja od aktuelnog saziva. I sve to uz napomenu da je djelovanje prethodnog saziva bilo daleko od potreba građana BiH.

NIVO REALIZACIJE OBAVEZA IZ GODIŠNJEG PROGRAMA RADA VIJEĆA MINISTARA BIH ZA 2013. GODINU JE NEPRIHVATLJIVO NIZAK. Za 9 mjeseci utvrđeno je tek 36% planiranog za ovu godinu. Od 669 mjera iz Programa rada za 2013. godinu, na sjednicama Vijeća ministara BiH je usvojeno i/ili objavljeno u Službenim novinama BiH ukupno njih 239.

Ni jedno ministarstvo Vijeća ministara BiH, nije, za prvih 9 mjeseci 2013. godine, realizovalo ni polovinu svojih planiranih godišnjih obaveza. Ministarstvo pravde je tek oko četvrtine. A ministarstvo prometa i komunikacija ima ubjedljivo najlošiju realizaciju svojih planiranih obaveza – svega 11%. Dakle, tri mjeseca do kraja godine, ostalo mu je skoro 90% nerealizovanog plana za ovu godinu!

USPOREDBA SA PARLAMENTIMA U SUSJEDSTVU, BEZ OBZIRA NA BH. SPECIFIČNOSTI, JE, NAPROSTO, PORAZNA. Za prvih 9 mjeseci 2013. godine, Skupština Crne Gore, na 44 dana zasjedanja usvojila je 55 zakona, što je 2 i po puta puta više od PSBiH. U istom razdoblju, Narodna Skupština Republike Srbije je, na  82 dana zasjedanja, usvojila 90 zakona ili 4 puta više od PSBiH. Konačno, Hrvatski sabor je, na 71 danu zasjedanja, usvojio čak 235 zakona ili 11 puta više od Parlamentarne skupštine BiH u istom razdoblju. Ovo poređenje, na koje su naši parlamentarci, tako osjetljivi, zapravo, najbolje objašnjava naše zaostajanje, po raznim osnovama, sada već i za onima koji su nekad bili daleko iza nas.

I UČINAK VIJEĆA MINISTARA NEUPOREDIVO JE LOŠIJI U ODNOSU NA VLADE NAJBLIŽIH SUSJEDA. Vijeće ministara BiH je za prvih 9 mjeseci 2013. godine utvrdilo svega 25 različitih zakona. Za isto utrošeno vrijeme Vlada susjedne Crne Gore utvrdila je 54 zakona, Vlada Srbije 64, a Hrvatske čak 206. Među zakonima utvrđenim od strane Vlade Hrvatske, tokom prva tri kvartala 2013. godine, čak je 126 sa oznakom EU, tzv. evropskih zakona (koji sadržavaju obaveznu izjavu o usklađenosti prijedloga propisa s pravnom stečevinom EU). Samo EU zakona, Vlada Hrvatske je za prvih 9 mjeseci 2013. godine usvojila više nego Vijeće ministara BiH svih u zbiru za posljednje 4 godine.

I u svim drugim poređenjima BiH zaostaje za susjedima, pa je tako recimo Vijeće ministara za 9 mjeseci usvojilo 3 državne strategije dok je Vlada Srbije usvojila 8, Vlada Crne Gore 11, a najveći broj strategija u analiziranom periodu usvojila je Vlada Hrvatske - 14.

VIJEĆE MINISTARA KRŠI VLASTITE ZAKONE. Ministarstvo finansija i trezora, sa ministrom Nikolom Špirićem na čelu, najodgovornije je što na Vijeću ministara nije blagovremeno usvojen planirani Dokument okvirnog budžeta za period 2014 – 2016.g., a što bi u konačnici moglo voditi i do kašnjenja u usvajanju Budžeta zajedničkih institucija BiH za 2014. godinu. Na ovaj način četri mjeseca kršen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, u Članu 5a, jer je Vijeće ministara bilo u obavezi da usvoji Dokument okvirnog budžeta najkasnije do 30. juna, a usvojilo ga je tek krajem oktobra. 

BAVLJENJE EU INTEGRACIJAMA NA AD-HOC PRINCIPU, BEZ USVOJENOG ''PROGRAMA INTEGRIRANJA BiH U EU'', ODRAZ JE NEPOSTOJANJA OZBILJNE POLITIKE. Uprkos višegodišnjim upozorenjima koja dolaze od relevatnih domaćih i međunarodnih institucija, Bosna i Hercegovina, još uvijek, nije usuglasila i usvojila strateški važan dokument na europskom putu BiH - ''Program integriranja BiH u EU'', čijim bi se usvajanjem jasno definirale predstojeće obveze BiH na njezinom europskom putu, te precizirala odgovornost za svaki od segmenata tog puta.

SKROMAN INTENZITET RADA I REZULTATI ZASTUPNIKA I DELEGATA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH, NE UTIČU NA NJIHOVA PRIMANJA, KOJA SU I DALJE MEĐU NAJVIŠIMA U REGIJI. Poslanici Predstavničkog doma PS BiH, i to oni koji su prisustvovali svim zasjedanjima, proveli su na skupštinskim sjednicama, u prosjeku, tek nešto više od 10 sati mjesečno. Delegati doma naroda – 3 sata mjesečno. Iako na sjednicama provede onoliko sati koliko parlamentarci u susjedstvu dana, a rezultati su im i desetak puta lošiji, primanja zastupnika i delegata PSBiH i dalje su među najvišim u regionu i u krajnjem neskladu i sa njihovim rezultatima i sa opštom situacijom u zemlji, i predstavljaju eklatantan primjer socijalne neosjetljivosti i bahatosti. Primanja zastupnika i delegata PSBiH, naime, kreću se u rasponu od 4.800 do 7.000 KM.

DISKRIMINACIJA U PSBIH SE NASTAVLJA:  I 4. godine od donošenja odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić-Finci'', kojom je utvrđeno da BiH vrši diskriminacija velikog broja svojih građana, ista je i dalje prisutna u najvišem zakonodavnom tijelu BiH.