25.02.2014

MONITORING RADA VLADE I PARLAMENTA FBiH GODINA PROŠLA U BAVLJENJU SOBOM,GRAĐANI U POTPUNOSTI ZANEMARENI!

 Permanentna politička kriza, stranački egoizam, bavljenje vlasti same sobom i opsjednutost ličnim i uskostranačkim interesima, uz nesposobnost i nezainteresovanost za stvarne probleme koje je potrebno rješavati i zbog kojih vlast i postoji, te socijalnu neosjetljivost, na kraju su svoj epilog našli na ulici. Građani koji su dugo, predugo, ćutali i trpili - čekajući da političari konačno dođu sebi i počnu raditi svoj posao i prestanu se razbacivati njihovim parama i kockati njihovom budućnošću - progovorili su. U takvom broju i na takav način da su ih konačno čuli. Pri  tome, ponovimo ono što ovih dana možemo čuti na svim stranama – ovo nije protest protiv određene vlasti ili političke stranke, ovo je protest protiv kompletnog političkog establišmenta, koji je ili stvorio ovakav sistem ili se konformistički uklopio u njega. I svako pokušavanje odricanja vlastitog dijela odgovornosti i pokušavanje prebacivanja odgovornosti na drugoga, samo je nastavak onog ponašanja koje je i dovelo do ovog stanja. Ovo je vrijeme za konačno osviješćenje. Za potpunu promjenu političke paradigme i okretanje od vlastite sebičnosti, interesima građana.

VLADA FBIH, U 2013. GODINI, OSTVARILA JE LOŠIJE REZULTATE U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU I LOŠIJE REZULTATE OD VLADE U PRETHODNOM MANDATU. U 2013. godini Vlada FBIH bilježi drastičan pad (za čak četvrtinu) u broju sati provedenih na sjednicama, te pad realizovanih mjera, u odnosu na prethodnu godinu. Uporedimo li brojeve utvrđenih zakona, u aktuelnom i prethodnom mandatu, primjetno je da je u 2013. godini zabilježen pad za 15 zakona u odnosu na pethodnu 2012. godinu, a isto tako pad za 12 zakona u poređenju sa trećom godinom mandata prethodnog saziva. Problem je još izraženiji, obratimo li pažnju na sudbinu „Vladinih“ zakona u Parlamentu. Od 74 zakona koje je Vlada utvrdila u 2013. godini, naime, u Parlamentu je usvojeno tek njih 16. Što je ubjedljivo najgori rezultat u posljednjih 7 godina. I najvidljivija posljedica neusaglašenosti sastava Vlade sa voljom parlamentarne većine.

VLADA JE UPORNA U NEPOŠTIVANJU PARLAMENTA. I u 2013. godini Vlada je nastavila da ignoriše brojne primjedbe i upozorenja od strane Parlamenta, te da ne prisustvuje na sjednicama domova i da ne odgovora na poslaničke pitanja na u za to propisanom roku. Takođe, ne priprema materijale za tematske sjednice koje inicira i saziva Parlament – od tri inicirane još u 2011. godini (i to na izuzetno važne teme – poljoprivreda, zdravstvo i zapošljavanje), spremljeni su materijali samo za tematsku sjednicu o poljoprivredi, i to sa dvogodišnjim zakašnjenjem, tek u oktobru 2013. 

PO PRVI PUT OD 2007. GODINE, PARLAMENT JE ČITAVU GODINU RADIO BEZ USVOJENOG PROGRAMA RADA. A BEZ USVOJENOG PROGRAMA UŠLO SE I U 2014. GODINU. Radom bez usvojenog Programa, prekršen je Poslovnik Predstavničkog doma PFBIH, čiji članovi 87. – 95. precizno definišu ovu obavezu, i Poslovnik Doma naroda PFBIH (članovi od 80. do 85.). Kršenje Poslovnikanastavilo se i neusvajanjem programa rada za 2014. godinu, čime je u posljednju godinu mandata Parlament FBiH ušao bez plana šta će u njoj raditi.

U REALIZACIJI ZAKONA U 2013. GODINI ZABILJEŽAN JE PAD OD PREKO 30% U ODNOSU NA PRETHODNU. ISTI TAKAV ODNOS JE I PREMA REZULTATIMA OSTVARENIM U TREĆOJ GODINI MANDATA PRETHODNOG SAZIVA. Parlament FBIH je u 2012. godini usvojio 49, a u 2013. svega 34 zakona, dakle, 15 zakona manje. Napravimo li poređenje rezultata iz 2013. godine, kao treće godine aktuelnog mandata, sa rezultatima ostvarenim u 2009, kao trećoj godini prethodnog mandata, doći ćemo do istog podatka, o 15 zakona manje ostvarenih u
2013. 

U PARLAMENTU FBIH U 2013. GODINI OBOREN JE NEUOBIČAJENO VELIKI BROJ ZAKONA. U Parlamentu FBIH tokom 2013. godine, 14 zakona je odbijeno i to 4 od strane Predstavničkog doma a čak 10 od strane Doma naroda, iako ih je prethodno usvojio Predstavnički dom. Dom naroda ima ogroman uticaj na ukupne rezultate Parlamenta s obzirom na činjenicu, na koju CCI upozorava već godinama, da on, zbog neadekvatne definisanosti njegovog polja rada (neusklađenog sa idejom zaštite nacionalnog interesa), praktično funkcioniše kao paralelni predstavnički dom, sa dodatnim ovlaštenjima. Te, u situaciji različite parlamentarne većine u domovima (ili
čak u klubovima naroda) ima mogućnost da blokira, obara ili odlaže usvajanje mjera, koje nemaju nikakve veze sa vitalnim nacionalnim interesom, osim što sama blokada rada Parlamenta postaje oružje za ostvarivanje određenih ciljeva koji se proglašavaju vitalnim nacionalnim interesom. Što svakako treba da bude jedna od tema diskusija o ustavnim promjenama u FBIH.

SVEGA 5 OD 98 POSLANIKA PREDSTAVNIČKOG DOMA I SVEGA 13 OD
58 DELEGATA DOMA NARODA OPREDJELILI SU SE DA NE PRIMAJU PLATU U PARLAMENTU. U mjesečna primanja profesionalno angažovanih poslanika i delegata, pored plate koja se kreće u rasponu od 2.500 do 3.500 K), ulaze i paušal od 630 KM, „topli obrok“, naknada za odvojeni život, koja u prosjeku iznosi 500 KM, te naknada za smještaj, u iznosu od 150 KM mjesečno. Uz navedeno, poslanici i delegati imaju pravo na naknadu putnih troškova, kao i 4 vikend posjete porodici. Inače, poslanici PD PFBiH su na sjednicama u 2013. g. provodili 16 sati mjesečno, u prosjeku. A
delegati u Domu naroda manje od 7 sati.

NE  POSTOJI OZBILJNA PREDANOST POLITIČKIH AKTERA PROCESU IZMJENA USTAVA FEDERACIJE BiH. Jednoglasno prihvatanje zaključaka kojima se prihvata inicijativa za pokretanje procesa reforme Ustava BiH, na tragu preporuka grupe domaćih eksperata, pod pokroviteljstvom Ambasade SAD, nije u nastavku naišlo na potrebnu ozbiljnost i posvećenost. Kasnilo se sa dostavljanjem mišljenja stranaka, pa je Ustavna komisija prolongirala postavljene rokove. Potom je na osnovu pristiglih prijedloga i sugestija uradila prednacrt Ustava FBIH koji je prema najavama predsjedavajućeg Predstavničkog doma PFBIH trebao biti razmatran na tematskoj sjednici u decembru nakon usvajanja Budžeta za 2014. godinu koji je bio prioritet. Međutim i nakon okončanja procesa usvajanja budžeta sjednica do kraja godine nije
održana.

Centri civilnih inicijativa podržavaju opravdane proteste građana i rad „plenuma“, te zahtjeve koji se kristališu na njima. A sa svoje strane izražavaju mišljenje da su četri najznačajnije stvari na kojima je potrebno insistirati i koje mogu donijeti istinsko dugoročno poboljšanje, za građane ovog entiteta, pa i čitave države:

1.      Fokusiranje rada vlasti na stvarne, životne, probleme građana – nezaposlenost, siromaštvo, socijalnu isključenost, bezperspektivnost, korupciju, privatizacijsku pljačku,...

2.      Depolitizacija društva – ograničavanje broja „političkih funkcija“, odnosno broja radnih mjesta na koje političari mogu postavljati svoje ljude, nakon izbora i njegovo svođenje na mjeru usklađenu sa EU standardima, jer je aktuelna situacija u kojoj stranke kontrolišu gotovo sva radna mjesta u zemlji, neprihvatljiva. I treba biti kriminalizovana i
sankcionisana.

3.      Uvođenje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora, u Izborni zakon BiH, čime će se onemogućiti situacije, kao što je aktuelna, da čitav jedan mandat prolazi u atmosferi različitih blokada, nedemokratskog ponašanja, kršenja Ustava, te bavljenja političara samih sobom, uz zanemarivanje interesa građana, a da ne postoji nikakav mehanizam da se to prekine.

4.      Ustavne promjene, ali ne bilo kakve, nego one kojima će se omogućiti da ovaj entitet bude funkcionalan, bolje uređen, sa političko-administrativnim aparatom koji će od građana ove zemlje uzimati manje a davati im više i kojim će se obezbijediti efikasan mehanizam rješavanja konfliktnih situacija i onemogućiti blokade sistema.

CCI smatra da su potrebne sistemske promjene koje dugoročno rješavaju probleme. A iz sistemskih, promjena, izrodiće se suštinske promjene i u ponašanju političara i njihovom
odnosu prema vlastitim obavezama, te njihovo svakodnevno, a ne vanrednim
situacijama izazvano, fokusiranje na stvarne životne probleme građana.