24.03.2014

HITNO USVOJITI SISTEMSKE MJERE ZA PREVENCIJU KORUPCIJE U INSTITUCIJAMA JAVNOG ZDRAVSTVA!

 Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja provedenog sredinom 2013. godine, oko dvije trećine ispitanika smatra da je zdravstvo, pored policije i obrazovanja, oblast društvenog života u kojem ima najviše korupcije u BiH. Posmatrane institucije javnog zdravstva u BiH nisu mnogo uradile u proteklih pola godine da se percepcija korupcije kod građana u ovoj oblasti smanji. Niti jedna ciljna institucija nije provela svoje interno istraživanje o percepciji korupcije u toj instituciji zdravstva kod korisnika/građana, niti je uradila javno dostupnu analizu pritužbi ili prigovora od strane građana koji su pristigli poštom ili ubačeni u sandučiće za tu namjenu.

Iako su u prvoj polovini 2013. godine zajednički pristupile razvoju planova integriteta, niti jedna institucija ga još uvijek nije u potpunosti razvila i usvojila, u vidu sveobuhvatnog plana za preventivno djelovanje protiv korupcije unutar samih institucija. Ovaj plan, da podsjetimo, uključuje identifikovanje oblasti u kojima postoji određen rizik od korupcije, sistem upravljanja tim rizicima, te sistem indikatora korupcije kojim bi se uspostavila jednoobraznost procjene rizika, uz definisanje vremenskih rokova za djelovanje i određivanje osoba i timova odgovornih za provođenje. Istovremeno, Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH usvojile su Plan borbe protiv korupcije koji sadrže značajan dio elemenata koji podrazumijeva plan integriteta.

Od posmatranih institucija, samo je Federalno ministarstvo zdravstva sačinilo Analizu provođenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, te istu dostavilo Timu za borbu protiv korupcije Vlade FBiH, ali ne i Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK). Ova institucija uradila je i dio aktivnosti na uspostavljanju komunikacionih kanala kojim se potiču korisnici da prijave korupciju, donošenjem akta kojim se definiše postupanje po anonimnim prijavama. Fond zdravstvenog osiguranja RS još od ranije ima ustanovljene pomenute komunikacione kanale, međutim bez informacije o učinku i stepenu korišćenja od strane korisnika.

U pogledu razvoja kapaciteta unutar institucija u svrhu provođenja planova za borbu protiv korupcije postoje veoma skromni pomaci. Oni se uglavnom odnose na formiranje radnih tijela za izradu antikoruptivnih mjera, oslanjajući se uglavnom na postojeće kapacitete internih revizora. Menadžment ciljnih institucija zdravstva ne razumije dovoljno cijeli proces, a neki su mišljenja da mjere propisane  državnom Strategijom i Akcionim planom nisu obavezujuće. Takođe, osobe zadužene za ova procese  nisu angažovane u punom kapacitetu, nego zadatke shvataju kao sporednu i dodatnu obavezu. Pozdravljamo  javnu deklarativnu opredjeljenost a za borbu protiv kriminala i sistemske korupcije novog menadžmenta Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Međutim,  za očekivati je da takvu deklarativnu opredjeljenost sada prate i konkretne aktivnosti, utemeljene na antikoruptivnim mjerama koje je najprije neophodno usvojiti.

Web stranice svih institucija osim Ministarstva zdravstva HNK, daju dovoljno informacija i podataka posjetiocu/korisniku, a pritužbe ili pitanja se mogu poslati mailom ili običnom poštom. Ono što se ne može naći  na web stranicama svih institucija je objava obrađenih pritužbi građana i odgovora na iste, mogućnost anonimne on-line prijave korupcije, te ankete percepcije korupcije kod građana koje provodi nezavisno tijelo, što bi mogli biti jednostavni mehanizmi za smanjenje percepcije korupcije kod krajnjih korisnika usluga ovih institucija javnog zdravstva.  

Monitoring antikoruptivnih mjera generalno je pokazao da se većina ciljnih institucija javnog zdravstva nedovoljno bavila prevencijom korupcije, iako su detaljno upoznate sa obavezujućim mjerama i dinamikom realizacije iz Akcionog plana za provedbu državne Strategije za borbu protiv korupcije. Većina posmatranih institucija u Federaciji BiH imala je lošu komunikaciju sa APIK-om i Timom za prevenciju korupcije pri Vladi Federacije BiH, te dolazi do nerazumijevanja aktivnosti i mjera koje propisuje Akcioni plan za provođenje državne Strategije, i Opći plan Vlade FBiH. Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH institucije su koje u poređenju sa ostalih osam posmatranih najviše uradile na donošenju mjera prevencije korupcije.

U nizu preporuka, ključna se odnosi na hitno usvajanje sveobuhvatnih planova integriteta. Posvećenost menadžmenta svake institucije u provođenju istih, ključna je karika u prevenciji korupcije, jer ukoliko nema iskrenosti prvih ljudi institucija za provođenje antikoruptivnih mjera, efekti će biti vrlo ograničenog dometa.

Za sve detaljnije informacije obratite se Siniši Bencunu, projekt menadžeru CCI, 055 222 111055 222 111055 222 111055 222 111, 

063 396 519063 396 519063 396 519063 396 519, sinisa@ccibh.org