05.06.2014

Građani se pokazali, država zakazala! Što ne čudi, jer svi pokazatelji upućuju da se radi o do sada nejneučinkovitijoj vlasti!

Kontinuirani nerad i nesposobnost vlasti na svim nivoima, uključujući i državni,na kome je posebna odgovornost, te, opsjednutost političkog establišmenta samim sobom, uskostranačkim i ličnim interesima, uz zanemarivanje potreba građana i zajednice u cjelini i dovela je u 2014. godini, najprije do najvećih i najdramatičnijih građanskih protesta, viđenih u BiH, u posljednjih 20 godina, a potom i do katastrofalnih posljedica prirodnih nepogoda kojim smo bili izloženi, u nastavku. Jer, ne može se sve fakturisati Prirodi. Dobar dio odgovornosti za razmjere nesreće koja je zadesila građane BiH je do dugogodišnjeg nerada vlasti na otklanjanju problema koji su odavno uočeni.  Nažalost, imamo politički establišment i državnu vlast koja se, ni u situaciji stravične katastrofe nije mogla složiti ni oko čega, osim oko pružanja ruku i moljakanja Evrope i Svijeta za pomoć. Sama, nije mogla ni proglasiti vanredno stanje na nivou države, a vrhunac nehumanosti, zapanjujući i za vlast od koje smo navikli na socijalnu i svaku drugu neosjetljivost prema vlastitim građanima, je nemogućnost Vijeća ministara da proglasi Dan žalosti na nivou cijele zemlje. A rezultati rada vlasti najbolja su ilustracija kako je, zapravo, moguće da nam se sve ovo dešava. Pritom ne mislimo samo na posljedice prirodne katastrofe koja nas je pogodila, nego na sve ove poratne godine i sve nesreće kojima smo izloženi.

NE RAČUNAJUĆI PRVU GODINU MANDATA AKTUELNOG SAZIVA PS BIH, KADA PS U PRVOM KVARTALU JOŠ NIJE BILA NI ZAVRŠILA PROCES KONSTITUISANJA I KADA JOŠ NIJE BILA NI FORMIRANA VLADAJUĆA VEČINA, U PRVOM KVARTALU 2014. POSTIGNUT JE DOSAD NAJLOŠIJI REZULTAT NA POČETKU NEKE GODINE. Usvojena su svega 2 zakona. Pritom, nijedan novi – oba usvojena su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata.

DISFUNKCIONALNOST AKTUELNE VLASTI JE EVIDENTNA - OSIM DUGOTRAJNE POSTIZBORNE NESPOSOBNOSTI DA SE UOPŠTE FORMIRA VLAST, TE STALNIH POLITIČKIH KRIZA I PROMJENA U SASTAVU VLADAJUĆE VEĆINE, OVAJ SAZIV PARLAMENTA POZNAT JE I PO SVJETSKOM KURIOZITETU – DA OBARA VIŠE ZAKONA NEGO ŠTO IH USVAJA. U 2011. je bilo usvojeno 12, a odbijeno 15 zakona. Nastavljeno je u I kvartalu pretprošle, 2012. godine, kada je usvojeno 6 zakona, a odbijeno 7, kao i I kvartalu prošle, 2013. godine, kada je PSBiH usvojila 5, a oborila 6 zakona. Ova negativna specifičnost PS BiH iz proteklih godina nastavljena je i I kvartalu 2014. godine, kada je PSBiH usvojila svega 2 zakona, a odbila 3, uz još 3 zakona na kojima je obustavila proceduru (među kojima je i, za EU put naše zemlje, izuzetno značajan Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

NASTAVLJEN JE TREND PORAZNIH REZULTATA U USPOREDBI SA SUSJEDIMA. U I kvartalu 2014. godine, Skupština Crne Gore je na 6. održanih sjednica u 14 dana zasjedanja, usvojila 19 zakona, odnosno, skoro 10 puta više od PSBiH a Hrvatski sabor je u 35 dana zasjedanja usvojio 71 zakon ili 35 puta više od Parlamentarne skupštine BiH u istom razdoblju. Pritom, dok se u PS BiH obara više zakona nego što se usvaja, broj odbijenih zakona u Hrvatskom saboru predstavlja svega 4% od ukupnog broja razmatranih zakona.

ZAKONI KOJE DONOSI PS BIH I DALJE SU „NAJSKUPLJI“ U REGIJI, ODNOSNO, U USPOREDBI SA PARLAMENTIMA U OKRUŽENJU BH. PARLAMENTARCI RADE NAJMANJE A PLAĆENI SU NAJVIŠE. U proceduri PSBiH nalazi nekoliko zakona i inicijativa za smanjenje plaća zastupnika idelegata PSBiH, koje su se pojavile na valu februarskih protesta građana, ali nijedna od njih još nije usvojena i plate još nisu smanjenje, te se i kreću od 4.800 do 7.000 KM, i u potpunom su neskladu i sa socio-ekonomskim stanjem u zemlji i sa rezultatima koje PS BiH ostvaruje. Ukoliko njihova prosječna (neto) mjesečna primanja u I kvartalu 2014. godine povežemo sa brojem usvojenih zakona i održanih plenarnih sjednica, lako se može izračunati da, Parlamentarna skupština BiH u izbornoj godini donosi najskuplje zakone u regiji - svaki usvojeni zakon u prva tri mjeseca 2014. godine košta cca 428.000 KM.

''PROGRAM INTEGRIRANJA BIH U EU“ JOŠ UVIJEK NIJE USVOJEN. Bosna i Hercegovina, još uvijek, nema relevantan strateški, odnosno planski dokument za pristupanje Europskoj uniji, ''Program integriranja BiH u EU'', koji bi objedinio sve postojeće obveze, te pojednostavio planiranje i praćenje cjelokupnog procesa pristupanja BiH u EU. Stoga je iznimno značajno da bh. vlasti, prije svega, PSBiH i VMBiH, verificiraju dogovor oko efikasnog mehanizma koordinacije poslova u procesu europskih integracija BiH, uz potrebu da i druge institucije naše zemlje budu uključene u proces pripreme i realizacije tog važnog planskog dokumenta za priključenje BiH u EU.

NA PUTU KA EU BOSNA I HERCEGOVINA VEĆ GODINAMA ''TAPKA'' U MJESTU. Unatoč objavljenim rezultatima najnovijeg istraživanja javnog mnijenja provedenog u veljači 2014. godine, koje je pokazalo da 85 posto bh. građana podržava pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i ima pozitivno mišljenje o EU, naša zemlja je posljednja u regiji na njezinom europskom putu i bh. vlasti, prije svega, Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, još uvijek, nisu realizirali dvije ključne obveze, koje su poodavno preuzete i koje su prepreka za bilo kakav napredak BiH ka EU. Naime, radi se o provedbi odluke Međunarodnog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić-Finci'', koja je donesena prije skoro 4,5 godine, te usuglašavanja efikasnog mehanizma koordinacije na europskom putu BiH, uz činjenicu da i dalje nema potrebnog političkog kompromisa da se dođe do neophodnog rješenja, pa stoga BiH, između ostalog, gubi značajna financijska sredstva iz IPA fondova, uz podsjećanje da nismo u mogućnosti predati vjerodostojnu aplikaciju za kandidatski status u EU, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nije stupio na snagu, iako je potpisan prije skoro 6. godina.

REALIZACIJA ZAKONODAVNOG PLANA AKTIVNOSTI VIJEĆA MINISTARA BIH U I KVARTALU 2014. GODINE NE POSTOJI. Planom zakonodavih aktivnosti Vijeća ministara BiH za 2014. godinu planirano je utvrđivanje 46 zakona ili 23 zakona manje nego u prošloj, 2013. godini. Od, toga u I kvaratlu 2014. godine je planirano utvrđivanje 12 zakona. Zaključno sa 31.03.2014. godine, nije utvrđen niti jedan!

NIJEDNO MINISTARSTVO U VIJEĆU MINISTARA BIH, DAKLE, NIJE REALIZIRALO NITI JEDAN ZAKON IZ VLASTITOG PLANA, ALI JE MINISTARSTVO PRAVDE  UTVRDILO 3 A MINISTARSTVO PROMETA I KOMUNIKACIJA 1 NEPLANIRANI ZAKON.  Ova 4 zakona, koji su zaostaci iz programa rada Vijeća ministara BiH za prošlu, 2013. godinu, usvojena u 1. kvartalu 2014. godine, više su nego dvostruko manje od realiziranog u prvom kvartalu prethodne, 2013. godine, s obzirom da je u I kvartalu 2013. godine utvrđeno ukupno 9 zakona.

UČINAK VIJEĆA MINISTARA NEUPOREDIVO JE LOŠIJI U ODNOSU NA VLADE NAJBLIŽIH SUSJEDA. Vijeće ministara BiH je za prva 3 mjeseca 2014. godine utvrdilo svega 4 različita zakona. Za isto utrošeno vrijeme Vlada susjedne Crne Gore utvrdila je 14 zakona, a Vlada Hrvatske čak 55 – 14 puta više od Vijeća ministara BiH. 

Ni februarski protesti građana, ni prirodne nepogode, sa katastrofalnim učinkom, ni sva upozorenja iz „međunarodne zajednice“, ni ogromni finansijski gubici, uzrokovani njihovim politikanskim igrama, nisu bili dovoljni za primjetnu promjenu u ponašanju ovdašnjih političara. Njihova zapanjujuća neodgovornost i ignorisanje jasnih upozorenja iz EU, doveli su ovih dana i do reakcije Komiteta eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL), kojim je BiH uvrštena na listu zemalja sa kojima je finansijsko poslovanje pod posebnim nadzorom, zbog sumnje u mogućnost da je novac „opran“ ili namijenjen za kriminalne svrhe. Ponašanje rukovodstva Doma naroda PS BiH, u ovom slučaju, krajnje je neodgovorno. A potencijalne štete po državu i građane tim su veće što sve ovo dolazi u trenutku kad nam je finansijska pomoć iz svijeta naprosto neophodna, u cilju ublažavanja posljedica katastrofe koja nam se desila.

CCI predlaže Domu naroda PSBiH da na svojoj sutrašnjoj sjednici usvoji Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, u cilju pokušaja zaustavljanja i ublažavanja štete koja je već počinjana. Takođe, od vlasti na svim nivoima, očekujemo potpunu transparentnost u utrošku i distribuciji donacija za postradale. I ozbiljan plan za izlazak iz ove teške situacije, koji se neće oslanjati samo na čekanje pomoći iz svijeta i dalje zaduživanje zemlje, nego će podrazumijevati i radikalne mjere štednje, koje treba da pokažu punu socijalnu osjetljivost sa postradalima i pravednu raspodjelu onoga s čim društvo raspolaže.