28.07.2015

Rezultati rada Vlade i Parlamenta Federacije BiH u prvoj polovini 2015. Politička nestabilnost ugrožava najavljene reforme.

VLADA FBIH, IMENOVANA 31.03.2015, NIJE IZDRŽALA NITI 100 DANA RADA U ISTOM SASTAVU. Međusobno nepovjerenje i neusaglašenost ciljeva i iz toga proistekli sukobi, unutar tročlane vladajuće koalicije uspostavljene nakon izbora, a koji su prouzročili dugo čekanje na formiranje Vlade, nastavili su se i nakon što je Vlada imenovana i počela sa radom. Razlike su se pokazale nepomirljive i dovele do blokada u radu a potom i do raspada vladajuće koalicije, ostavki ministara jedne od stranaka te koalicije i gubitka parlamentarne većine koja je stojala iza Vlade.
REZULTATI RADA VLADE FBIH, U POSMATRANOM PERIODU, U SKLADU SU SA NESTABILNOŠĆU SA KOJOM JE BILA SUOČENA. Produktivnost Vlade u 2. kvartalu, naime, bila je čak i nešto ispod produktivnosti u 1. kvartalu, kada je još uvijek bila aktivna vlada u “tehničkom mandatu”. Rezultat je to početne pogrešne fokusiranosti Vlade na tzv. “podjelu izbornog plijena”, umjesto na nagomilane probleme građana i nužne reformske procese.
KONAČNI REZULTAT RADA VLADE FBIH, U PRVOJ POLOVINI 2015., U KONTEKSTU DONOŠENJA ZAKONA, JE ZNATNO ISPOD PROSJEKA POKAZANOG U PRETHODNOM MANDATU. U prvoj polovini 2015, naime, Vlada u “tehničkom mandatu” utvrdila je 13 a vlada imenovana 31.03. dvanaest zakona. Pri tome, zakone utvrđene od vlade u „tehničkom mandatu“, nova vlada je, po preuzimanju vlasti, povukla iz daljnje procedure, na razmatranje, i za sada je u proceduru vratila svega 4 a daljnja sudbina ostalih je, za sada, neizvjesna. Dodatno je poražavajuće da su samo 2 od ukupnog broja utvrđenih zakona u prvoj polovini 2015. tzv. temeljni (osnovni) zakoni. Sve ostalo su tek izmjene i dopune već postojećih zakonskih akata.
ZANIMLJIVOST JE DA JE VLADA DONIJELA MANDATNI PROGRAM SVOG RADA (A POTOM I GODIŠNJI PROGRAM ZA 2015), NAKON RASPADA VLADAJUĆE KOALICIJE I GUBLJENJA SKUPŠTINSKE VEĆINE. U strateške ciljeve „Mandatnog programa rada Vlade FBiH“, usvojenog 18.06.2015. godine, ubrojani su smanjenje i nadzor javne potrošnje, reforma tržišta rada, poboljšanje poslovnog okruženja, podrška privrednim aktivnostima, borba protiv korupcije, te razvoj socijalne oblasti. Samim ciljevima se, naravno, nema šta prigovoriti, ali ovo nije prvi (a vjerovatno ni posljednji) put da se oni postavljaju, te će se kvalitet i ove (i bilo koje druge vlade) mjeriti ne lijepim obećanjima, nego uspješnošću u njihovoj realizaciji. A od toga smo, zasad, vidjeli vrlo malo.
PORED LIJEPO NAVEDENIH GENERALNIH CILJEVA, MANDATNI PROGRAM RADA VLADE FBIH SADRŽI I NEKE STARTNE MANJKAVOSTI ILI NEDOREČENOSTI. Po Mandatnom planu, Vlada F BiH za četiri godine planira realizovati svega 99 zakona, dok ih je recimo u Programu rada samo za 2014. godinu bilo 84. Pri tome, od 25 zakona koliko ih je Vlada utvrdila u prvoj polovini 2015. godine, samo jedan se nalazi u spisku planiranih za mandatni period.
DISFUNKCIONALNOST VLASTI U FBIH, ČIJI JE JEDAN OD POJAVNIH OBLIKA NEKOORDINACIJA U RADU VLADE I PARLAMENTA, BILA JE EVIDENTNA I U PRVOJ POLOVINI 2015. GODINE. Za 3 mjeseca drugog kvartala 2015. godine, Parlament FBiH nije raspravljao niti o jednom zakonskom rješenju donešenom od aktuelne Vlade FBiH. A od svih 25 zakona, donešenih od oba saziva Vlade aktivna u ovom period, Parlament je, za pola godine, u potpunosti realizovao, tj. usvojio u formi prijedloga samo 1, I to “Zakon o izvršavanju Budžeta FBiH za 2015. godinu. O ostala 24 zakona Federalni parlament nije raspravljao ni u kom obliku.
Ovi podaci, uz one koje je CCI iznosio u prethodnom mandatnom periodu, najbolje govore o tome da je funkcionisanje Vlade bez podrške parlamentarne većine jeste (zbog komplikovanosti ovdašnjeg sistema,  koji praktično onemogućava promjene) moguće, ali su rezultati u pravilu katastrofalni i takvo funkcionisanje vlasti na štetu građana i zemlje u cjelini.    
RASPAD VLADAJUĆE KOALICIJE I NESPOSOBNOST STRANAKA KOJE SU ČINILE NJENU OKOSNICU DA NAĐU NOVOG PARTNERA ZA STVARANJE NOVE PARLAMENTARNE VEĆINE, DOVEO JE DO PREKIDA U RADU PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FBIH. Posljednja sjednica Predstavničkog doma održana je u maju, a posljednji pokušaj održavanja sjednice bio je 16.06, kada se poslanici nisu uspjeli dogovoriti oko dnevnog reda, iz čega je postalo očigledno da je za dalji normalan nastavak rada Parlamenta, potrebna uspostava nove parlamentarne većine. Od koje zasad još nema naznaka.
AKTUELNA KRIZA VLASTI U FBIH DODATNO JE ODGODILA I RASPODJELU POZICIJA U 19 STALNIH RADNIH TIJELA U DOMU NARODA PARLAMENTA FBIH – TAKO DA PROCES KONSTITUISANJA VLASTI U FBIH ZAPRAVO JOŠ UVIJEK NIJE U POTPUNOSTI ZAVRŠEN NI 9 MJESECI NAKON ODRŽAVANJA IZBORA. Ova tačka u vidu Prijedloga odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Doma naroda Parlamenta FBiH bila je u nekoliko navrata uvrštavana u dnevni red održanih sjednica, međutim zbog nepostizanja saglasnosti unutar Kolegija Doma,  ista ipak nije realizovana u prvih šest mjeseci 2015. godine. U Domu naroda također još nije izabran potpredsjedavajući iz srpskog naroda.
ZAKONODAVNA AKTIVNOST PARLAMENTA FBIH, U PRVIH 6 MJESECI 2015. GODINE, BILA JE NA NEPRIHVATLJIVO NISKOM NIVOU. Institucija čija je, praktično, osnovna funkcija izgradnja zakonodavnog okvira, odnosno donošenje zakona, je u analiziranom periodu realizovala ukupno svega 4 zakona. 3 su u parlamentarnu procedure ušli ranijih godina, a od 25 zakona, usvojenih od strane Vlade FBiH u 2015. godini, Parlament FBiH je, u ovom period, usvojio samo 1. 
PARLAMENT FEDERACIJE BIH NIJE KREIRAO NITI USVOJIO PROGRAM RADA ZA 2015. GODINU U PRVIH 6 MJESECI 2015. GODINE. Ne usvoji li ga ni do kraja godine, biće to treća godina za redom kako Parlament FBiH funkcioniše bez plana, kršeći pritom odredbe vlastitog poslovnika o radu. Pritom, radi se o ključnom mehanizmu za povećanje efikasnosti rada i njegove fokusiranosti na ciljane probleme.
REBALANS ZA 2015. GODINU, IAKO NAJAVLJEN, NIJE RAZMATRAN U PARLAMENTU FBIH DO KRAJA 30.06.2015. Rok od 90 dana u okviru kojeg je najavljeno da će biti izrađene Izmjene i dopune Budžeta FBIH za 2015. godinu je istekao, a isti nije niti izrađen od strane Vlade FBIH, niti upućen u parlamentarnu proceduru. Podsjetimo također da iako je bilo najavljeno da će Izmjenama i dopunama Budžeta FBIH za 2015. godinu prethoditi izmjene i dopune sljedeća 2 zakona: Zakon o radu i Zakon o državnim službenicima, niti jedan od istih nije razmatran u okviru perioda koji obuhvata ovaj izvještaj.
NA KRAJU PRVOG KVARTALA, KONSTATOVALI SMO DA SU DOTADAŠNJI REZULTATI NOVOG SAZIVA PARLAMENTA FBIH BILI PORAZNI I MANJE VIŠE SE SVODILI NA ČEKANJE DOGOVORA STRANAČKIH LIDERA. NAŽALOST, RASPAD VLADAJUĆE KOALICIJE, VRATIO NAS JE NA POČETAK. A imajući u vidu iskustvo iz proteklog četverogodišnjeg perioda, i aktuelno ponašanja nekih političkih snaga u BiH, evidentno je da postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost da će još jedna šansa koja nam je data od strane međunarodne zajednice, biti prokockana. Već smo ranije, u više navrata, istakli da je ovoj zemlji neophodan optimizam, ali optimizan zasnovan ne na praznim obećanjima, nego na realnim osnovama i radu. I (evidentno je da bez toga neće ići) na unutrašnjoj transformaciji samih političkih stranaka. I njihovom okretanju od uskostranačkih i ličnih interesa, prema interesima građanja i zajednice.
AKTUELNA POLITIČKA KRIZA U FEDERACIJI BIH, PONOVO U FOKUS DOVODI DVIJE STVARI NA KOJE CCI UPOZORAVA VEĆ GODINAMA:
- POTREBU IZMJENE IZBORNOG ZAKONODAVSTVA I USTAVA, TE,
- POTREBU OBUZDAVANJA PARTOKTRATIJE, ODNOSNO, ZA POČETAK, OGRANIČENJA UTICAJA STRANAKA NA ZAPOŠLJAVANJE.
CCI već godinama ukazuje na neophodnost dogradnje izbornog zakonodavstva BiH, s ciljem da se omogući unošenje u Izborni zakon BiH preciznih rokova za formiranje vlasti, uz obavezno stvaranje mogućnosti za raspisivanje vanrednih izbora u situacijama nepoštovanja rokova, blokada u radu institucija, nemogućnosti da se dođe do dogovora političkih aktera u razumnom roku. Takođe smo ukazivali da na sličan način treba riješiti i problem opstrukcija i blokada u radu institucija vlasti, kroz izgradnju mehanizama koji će smjene vlasti učiniti manje komplikovanim i realnom opcijom, da bi se spriječile situacije u neskladu sa praksom zemalja sa razvijenom parlamentarnom demokratijom, te da bi se onemogućilo da određene stranke ili čak pojedinci čitave institucije drže u blokadi a građane pretvaraju u taoce apsurdnih političkih igara i uskostranačkih interesa.
Drugi zahtjev CCI-a tiče se potrebe da se ograniči (i zakonski sankcioniše) uticaj stranaka na zapošljavanje, odnosno da se kroz široku javnu i stručnu raspravu, dođe do zaključka, koji bi potom bio pretočen u zakonsko rješenje, koja su to mjesta na koja stranke pobjednice, nakon izbora, mogu da postavljaju svoje ljude (a da to ima nekog smisla i logičnog obrazloženja). A da se na sva ostala radna mjesta u zemlji ljudi postavljaju na osnovu stručnosti, znanja i sposobnosti. Sadašnja situacija, i nivo stranačke kontrole i uplitanja u sve pore života, krajnje je neprihvatljiva, antidemokratska, u suštini protivzakonita i višestruko štetna po društvo.