07.08.2015

Rezultati monitoringa rada Vlade i Skupštine Županije Zapadna Hercegovina u prvoj polovini 2015. godine. Nizak intenzitet rada, pogotovo Skupštine!

SKUPŠTINA ŽZH JE, UMJESTO OČEKIVANOG INTENZIVIRANJA RADA, U DRUGOM KVARTALU 2015. ZABILJEŽILA DRASTIČAN PAD AKTIVNOSTI. U drugom kvartalu 2015. održana je svega jedna sjednica Skupštine ŽZH, u odnosu na 4 održane u 1. kvartalu. Ionako neprihvatljivo mali broj realiziranih mjera u prva 3 mjeseca 2015. – svega 22 – u drugom kvartalu je sveden na trećinu.
POREDBE RADI S REZULTATIMA IZ PRETHODNOG MANDATA SUGERIRA DA JE PROBLEM NISKE PRODUKTIVNOSTI, KONTINUIRANO PRISUTAN U RADU SKUPŠTINE ŽZH. Najbolji rezultat ostvaren u prvoj polovini neke godine, od 2011. naovamo, zabilježen je 2013. i bio je – svega 28 razmotrenih mjera za 6 mjeseci rada. Dakle, svega 2 mjere više od rezultata ostvarenog u prvoj polovini 2015. godine.
S DRUGE STRANE, U SFERI ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, ŠTO JE PRIMARNI ZADATAK SKUPŠTINE, BILJEŽIMO KONTINUIRANI PAD REALIZACIJE, OD 2013. GODINE, KADA JE SKUPŠTINA, U PRVIH 6 MJESECI, USVOJILA 8 ZAKONA, A JOŠ 5 PRIHVATILA U NACRTU. U prvih 6 mjeseci 2015. usvojeno je 5, a prihvaćeno još 3 zakona u nacrtu. U prethodnom mandatu, samo je u prvoj polovini 2011. godine (u kojoj Skupština nije održala nijedno zasjedanje u 1. kvartalu, što se značajno odrazilo na polugodišnje rezultate) ostvaren slabiji rezultat nego u prvoj polovini 2015.
SKUPŠTINA ŽZH JE GODIŠNJI(!) PLAN RADA ZA 2015. GODINU, USVOJILA NAKON ŠTO JE POLA GODINE, NA KOJU BI SE TAJ PLAN TREBAO ODNOSITI, PROŠLO. Umjesto do kraja 2014. godine, kako joj nalaže njen Poslovnik o radu, Program rada Skupštine ZHK za 2015. godinu usvojen je tek – 16.07.2015. Drastičnije kašnjenje od ovog, u posljednja 3 mandata zabilježeno je samo 2009. godine, kada je program rada za tu godinu usvojen 31.07.2009. Na ovaj način se donošenje Programa rada svodi na formalni čin, a njegova funkcija alata za povećanje produktivnosti i fokusiranosti rada na projektirane ciljeve, obesmišljava. Što govori o neozbiljnosti institucija, odnosno pojedinaca u njima, koje svom poslu pristupaju na taj način.
NAGLASIMO I DA NI SKORO 9 MJESECI OD IZBORA SKUPŠTINA ŽZH NIJE U POTPUNOSTI ZAVRŠILA PROCES KONSTITUIRANJA. Skupština ŽZH ni do kraja prvog polugodišta 2015. godine, nije imenovala dopredsjedavajućeg Skupštine iz srpskog naroda. Izgovor da se radi isključivo o pravnom problemu, više se ne može uvažavati, jer se radi o problemu koji se ne rješava već godinama. Ako je za implementiranje ovog rješenja koje na simboličkoj ravni govori o ravnopravnosti „konstitutivnih naroda“ u ŽZH, potrebno usuglasiti Poslovnik o radu Skupštine sa Ustavom, postavlja se pitanje: zašto se to ne uradi?
AKTIVNOST ZASTUPNIKA SKUPŠTINE ŽZH, U PROMATRANOM RAZDOBLJU, BILA JE NA PRILIČNO NISKOJ RAZINI, POGOTOVO S OBZIROM DA JE U DRUGOM KVARTALU ODRŽANA TEK JEDNA SJEDNICA SKUPŠTINE. Niti na jednom od 5 zasjedanja Skupštine ŽZH, održanih u prvoj polovini 2015. godine, nisu prisustvovali svi zastupnici. Dvije trećine zastupnika Skupštine ŽZH nije postavilo niti jedno pitanje, niti pokrenulo ijednu inicijativu za prvih 6 mjeseci ove godine. Samo dva poslanika postavila su ili pokrenula 50% svih pitanja i inicijativa u Skupštini ŽZH, u ovom razdoblju. Dvije trećine zastupnika Skupštine ŽZH nije na skupštinskim zasjedanjima raspravljalo niti o jednoj od mjera koje su se pojavile na dnevnom redu Skupštine, za prvih 6 mjeseci ove godine. U promatranom razdoblju, niti jedan zastupnik Skupštine ŽZH, nije Skupštini podnio neki prijedlog zakonskog rješenja, niti je uputio amandman na neki od zakona o kojima se Skupština izjašnjavala.
VLADA ŽZH, DAKLE, PRED SOBOM IMA OZBILJNE PROBLEME, S KOJIM SE SUOČAVAJU GRAĐANI OVE ŽUPANIJE.U travnju 2015. godine, prema podacima Feredalnog Zavoda za statistiku, u ŽZH je evidentirano 10.843 nezaposlenih osoba (dok je broj zaposlenih 17.089). Prosječna neto plaća, u istom mjesecu, iznosila je 757 KM, što je ispod prosjeka plaće u Federaciji BiH. Zabilježen je i negativan prirodni priraštaj, a već duži niz godina broj stanovnika ŽZH se smanjuje iz ekonomskih razloga tj. zapošljavanja građana ove županije u drugim državama.
ZA RAZLIKU OD SKUPŠTINE, VLADA ZAPADNO-HERCEGOVAČKE ŽUPANIJE NIJE IMALA PAD U INTENZITETU RADA NEGO SE ZADRŽALA NA RAZINI POKAZANOG U PRVOM KVARTALU. Vlada ŽZH u oba kvartala održala je jednak broj sjednica – po 9.
INTENZITET RADA TIJEKOM VEĆINE PROMATRANOG RAZDOBLJA BIO JE MANJI OD PROPISANOG POSLOVNIKOM O RADU VLADE. Samo je u ožujku mjesecu održana po 1 sjednica svakog tjedna, kako propisuje Poslovnik. Ostatak prvog polugodišta, nova vlada održavala je 3 sjednice mjesečno (a vlada u „tehničkom mandatu“, u siječnju, održala je svega 2 sjednice).
UNATOČ UJEDNAČENOM RITMU ZASJEDANJA, BROJ REALIZIRANIH MJERA, PO MJESECIMA, JE BIO KRAJNJE NEUJEDNAČEN. Najprije je, od siječnja do travnja Vlada bilježila zavidnu razinu rasta produktivnosti (od 4 mjere u siječnju, preko 13 u veljači i 20 u ožujku, do 51 u travnju), da bi nakon toga uslijedio isto tako dramatičan pad (na 33 mjere u svibnju, a onda 12 u lipnju). Iako je u oba kvartala održan jednak broj sjednica, broj mjera realiziranih u drugom kvartalu skoro je duplo veći od broja mjera realiziranih u prvom kvartalu.
POREĐENJA RADI SA OSTVARENIM U PRETHODNOM MANDATU NE IDU NA RUKU NOVOJ VLADI ŽZH. Vlada ŽZH je u prvih šest mjeseci 2015. godine na sjednicama provela manji broj sati nego i u jednoj godini prethodnog mandata. A samo je u prvih 6 mjeseci 2011. realizirano manje mjera nego u prvih 6 mjeseci 2015. Pri čemu je gotovo čitavu prvu polovinu 2011. godine (do zadnje sjednice u lipnju) bila aktivna vlada u „tehničkom mandatu“.
VLADA ŽZH JE, U PRVOJ POLOVICI GODINE, USVOJILA TEK 1 ZAKON MJESEČNO, U PROSJEKU. To je dva i po puta manje od realiziranog u prvih 6 mjeseci 2014. A u prethodnom mandatu samo je u prvih 6 mjeseci 2011. godine realizirano manje zakona nego u prvih 6 mjeseci 2015.
I PROGRAM RADA VLADE DONEŠEN JE S VELIKIM ZAKAŠNJENJEM. Vlada ŽZH utvrdila je Program rada Vlade za 2015. godinu, tek 29.05.2015, a isti je u Skupštini usvajanjem službeno potvrdila 16.07.2015.godine. Dakle, program rada za 2015. postao je operativan tek početkom drugog polugodišta godine na koju se odnosi.
A O NEOZBILJNOSTI S KOJOM JE KREIRAN PROGRAM RADA, GOVORI I ČINJENICA DA JE ON, PO PODACIMA U NJEMU, VEĆ U TRENUTKU NJEGOVOG USVAJANJA, BIO REALIZIRAN U POSTOTKU OD 48%. Vlada ŽZH nastavlja, kao i većina drugih institucija u BiH, sa praksom „planiranja unazad“. U Program rada, sa čijim kreiranjem i usvajanjem se kasni unesu se i mjere koje su u trenutku usvajanja već realizirane. Tako je po Programu rada Vlade ŽZH, u trenutku njegovog usvajanja, od 86 „planiranih“ mjera, 41 bila realizirana prije nego je plan uopće donešen.
Ovakvim pristupom se s jedne strane donošenje planova rada pretvara u čistu formalnost ispražnjenu od smisla, a s druge strane se onemogućava vođenje statistike o realizaciji planiranih obaveza i (svjesno ili nesvjesno, nebitno je) lažiraju podaci o realizaciji planiranog.U suštini, radi se o tome da se godišnji programi rada moraju donositi na vrijeme (prije početka godine na koju se odnose), a ako se ne donesu na vrijeme, onda se programi rada (po elementarnoj logici) mogu odnositi samo na vrijeme nakon svog usvajanja, odnosno mogu sadržavati samo mjere čije je usvajanje planirano u vremenu koje dolazi.

IAKO JE TRANSPARENTOST RADA VLADE ŽZH VEĆ DUŽE VRIJEME NA ZADOVOLJAVAJUĆOJ RAZINI, POSTOJI JOŠ PROSTORA ZA NJENO UNAPREĐENJE, POGOTOVO PO PITANJU DOSTAVLJANJA TRAŽENIH INFORMACIJA U ROKOVIMA UTVRĐENIM ZAKONOM O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA. Sjednice Vlade se najavljuju na web stranici iako se ponekad  dogodi da se najava o održavanju iste ispusti i o njenom održavanju se saznaje tek pri objavi pregleda realizacije njenog dnevnog reda. Informacije o realizaciji dnevnog reda se redovno objavljuju odmah nakon održane sjednice. Zapisnici se dostavljaju redovno, par dana nakon usvajanja na sjednici Vlade. Međutim, već duže vrijeme CCI-u je uskraćen odgovor na upit o visini primanja članova Vlade ŽZH i zastupnika u Skupštini ŽZH.