BAVLJENJE VLASTI, ODNOSNO POLITIČKIH STRANAKA SAMIMA SOBOM, UMJESTO RJEŠAVANJEM NAGOMILANIH PROBLEMA GRAĐANA, OBILJEŽILI SU I 1. KVARTAL 2015. GODINE U UNSKO-SANSKOM KANTONU. Političke turbulencije i nestabilnost, koje su povremeno dovodile i do blokada u radu, a koje su obilježile drugu polovinu mandata prethodnog saziva Skupštine, kao da su se prelile i na novi mandatni period. Krajem 2014. godine uspostavljena koalicija (između SDA, DF-a i LS), raspala se već nakon nepuna dva mjeseca, srednom februara, kada je (12.02.2015.) konačno imenovana nova Vlada USK i uspostavljena nova, vrlo tijesna, skupštinska većina (od SDA i A-SDA).

PRODUKTIVNOST VLADE USK, U PRVOM KVARTALU 2015. GODINE, NIJE BILA NA VISOKOM NIVOU. Razlog je dijelom u diskontinuitetu u radu Vlade USK, jer Vlada Hamdije Lipovače, zbog nedostatka kvoruma, nije održavala sjednice od 11.12.2014. godine. Vlada USK je ponovo zasjedala tek poslije puna dva mjeseca pauze, što je svakako uticalo na dinamiku u radu. Prva sjednica nove Vlade USK je održana 19.02.2015. godine, što je značajno umanjilo prostor za neke bolje rezultate do kraja prvog kvartala.

Poredeći rad Vlade USK u prvim kvartalima posljednjih 5 godina, uočavamo da je Vlada, u prvom kvartalu 2015. godine, istovremeno i provela najviše vremena na sjednicama – 31 sat - i razmotrila najmanji broj mjera - 167. Među mjerama utvrđenim na Vladi je i svega 1 zakon - jedino je u prvom kvartalu 2012. godine, kada Vlada USK nije utvrdila nijedan zakon, realizacija zakona bila lošija od aktuelne.

DODATNI JE PROBLEM ŠTO JE SKROMNA REALIZACIJA KOMBINOVANA SA POGREŠNOM FOKUSIRANOSTI VLADE – UMJESTO DA SE IZGUBLJENO VRIJEME POKUŠA NADOKNADITI INTENZIVNIM RADOM NA MJERAMA U VEZI SA KLJUČNIM PROBLEMIMA GRAĐANA, VLADA SE, UOBIČAJENO, BAVI KADROVSKOM POLITIKOM. U strukturi mjera realizovanih u prvom kvartalu 2015. godine, dominantna su rješenja koja se odnose na kadrovsku politiku. Vrše se smjene upravnih odbora javnih preduzeća i institucija i smjenjuju njihovi direktori a na ta mjesta se postavljaju kadrovi partija koje su formirale vlast. Ova pojava, naravno nije karakteristična samo za USK, ali to ne umanjuje njenu negativnost.

I BROJ REALIZOVANIH MJERA, U SKUPŠTINI USK, U PRVOM KVARTALU 2015. GODINE, NAJNIŽI JE U POSLJEDNJIH 5 GODINA. Poredimo li rezultate koje je aktuelni saziv ostvario u prva tri mjeseca 1. godine svog mandata (2015.), sa rezultatima ostvarenim u adekvatnom periodu od strane prethodnog saziva Skupštine (1. kvartal 2011.), dolazimo do podataka da je prethodni saziv održavši jedno zasjedanje manje, razmotrio čak duplo više mjera od aktuelnog saziva. Poseban problem predstavlja loša realizacija zakona. U Skupštini USK, u periodu 01.01.2015-31.03.2015. nije usvojen ni jedan zakon.

NI PROGRAM RADA VLADE NI PROGRAM RADA SKUPŠTINE USK ZA 2015. GODINU, NISU USVOJENI DO KRAJA 2014. GODINE,  A U PERIODU NA KOJI JE FOKUSIRAN OVAJ IZVJEŠTAJ, UTVRĐEN JE TEK NACRT PROGRAMA RADA VLADE, 19.03.2015. Što znači da su prekršeni poslovnici o radu ovih institucija, koji precizno definišu obavezu da se program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Usvajanje Programa Vlade, s obzirom da je nova vlada imenovana tek 19.02.2015, a da Poslovnik propisuje obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije njenog početka, bila je obaveza vlade premijera Lipovače, ali ta vlada program rada ni za jednu godinu svog mandata nije donijela na vrijeme. Uzgred, vrlo čest izgovor domaćih institucija za nedonošenje programa rada i budžeta u postizbornom periodu, je čekanje na izbor nove vlade. No propisi ne poznaju takve izuzetke i vrlo su precizni u postavljanju obaveza i rokova za njihovo izvršenje. Budzeti i programi rada morali bi biti kreirani do početka godine na koju se odnose, a nova vlada ih može revidirati, po preuzimanju vlasti, prema svojim željama.

NEUSVAJANJEM PRIJEDLOGA BUDŽETA USK ZA 2015. GODINU, PREMA PREDVIĐENOJ PROCEDURI I U ZADATIM ROKOVIMA, VLADA I SKUPŠTINA USK SU PREKRŠILE ZAKON O BUDŽETIMA U FBIH. Zakon, naime, propisuje da „Nakon razmatranja od strane vlade, premijer podnosi prijedlog budžeta za sljedeću godinu Parlamentu, najkasnije do 1. novembra tekuće godine za sljedeću fiskalnu godinu.“, a da „Parlament usvaja predloženi budžet do 31. decembra tekuće godine.“. Takođe, predviđa da se u slučaju da Budžet ne usvoji do kraja određene godine, finansiranje u prvom kvartalu vrši na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, a da se Budžet mora donijeti do 31.03. ili se budžetsko finansiranje obustavlja. Budžet USK za 2015. godinu je, od strane Vlade USK, utvrđen 19.03.2015. godine, a u Skupštini je usvojen tek nakon isteka Odluke o privremenom finansiranju za 1. Kvartal 2015. - 02. aprila.

Ovo je istovremeno i ilustracija još jednog od oblika neprihvatljivog ponašanja naših političara – rađenja stvari u zadnji čas ili čak nakon tog časa. Što zbog nepostojanja mehanizma odgovornosti i sankcija za kršenje propisa, prolazi bez ikakvih posljedica.

OD KARAKTERISTIKA BUDŽETA, KAO NAJZNAČAJNIJU MOŽEMO IZDOVOJITI PLANIRANI DEFICIT OD 22.334.508 KM. Ovo je nasljeđe višegodišnjeg neadekvatnog rada i planiranja u institucijama sistema, što je proizvelo značajne obaveze koje nisu mogle biti realno pokrivene. Pored toga, nova Vlada USK treba platiti izdatke za finansijsku imovinu i otplatu dugova u iznosu od 15.808.000 KM, dok je prošle godine, nakon Odluke o izmjenama i dopunama Budžeta USK za 2014. godinu,ovaj iznos bio 2.463.344 KM ili gotovo 6 puta manje.

STEPEN ZADUŽENOSTI USK JE ALARMANTAN. Koliko je loša situacija u vezi sa stanjem finansija u USK najbolje govore riječi novog premijera USK: "Dugujemo čitav jedan budžet po raznim osnovama". Dodao je da će se i dalje ići na smanjenje plaća i naknada koje nemaju karakter plaće, ali i naknada skupštinskim poslanicima, te da u ovoj godini predstoji smanjenje broja zaposlenih za najmanje 500 osoba političko uposlenh kadrova u svim strukturama koje kontroliše Vlada. O svjesnosti novog premijera ozbiljnosti stanja i njegovoj namjeri da „skreše“ budžtske izdatke, simbolično govori i  Odluka o smanjenju limita za korištenje službenog mobitela, gdje je sa 500 KM, koliko je trošio bivši premijer Lipovača, odlučeno da premijer Saračević limitira svoje troškove na 100 KM, dok su troškovi ministara limitirani na 80 KM. Takođe, ukinuto je pravo da iko osim premijera i ministara koristi službene mobitele.

MJERE ŠTEDNJE SU KRATKOROČNO A POVEĆANJE PRIHODA DUGOROČNO RJEŠENJE ZA STABILIZACIJU BUDŽETA. Aktivnosti nove Vlade usmjerene na smanjenje budžetskih rashoda, svakako treba pozdraviti. Međutim, za istinsku stabilizaciju Budžeta je potrebno povećanje prihoda. Drugim riječima istinske reforme ne može biti, ako je ne prate nove investicije. I o tome nova Vlada USK treba voditi računa.

INDIVIDUALNA AKTIVNOST POSLANIKA SKUPŠTINE USK, U PRVOM KVARTALU 2015. GODINE, NIJE BILA POSEBNO IZRAŽENA. U periodu 01.01.2015-31.03.2015 godine, poslanici su Vladi postavili 14 pitanja i pokrenuli 3 inicijative. 20 poslanika nisu postavili ili pokrenuli ni jedno pitanje ili inicijativu za prvih 3 mjeseci ove godine.  14 poslanika Skupštine USK nisu, na skupštinskim zasjedanjima, diskutovali ni o jednoj od mjera koje su se pojavile na dnevnom redu Skupštine, za prvih 3 mjeseci ove godine. U posmatranom periodu, nijedan poslanik Skupštine USK, nije Skupštini podnio ni jedan prijedlog zakonskog rješenja.

NAJOZBILJNIJI PROBLEM S KOJIM SE SUOČAVA USK JE PROBLEM VISOKOG STEPENA NEZAPOSLENOSTI. Odnos broja nezaposlenih i zaposlenih osoba, najnegativniji je u BiH. Na svaka 2 zaposlena dolaze tri nezaposlena. U januaru ove godine je, po statističkom zavodu Federacije, u USK bilo 31.449 zaposlenih i 47.014 nezaposlenih. Vlada i Skupština USK imaju zadatak da smanje broj nezaposlenih, da stvore ambijent za strana ulaganja i povećanje broja zaposlenih i da podignu nivo kvaliteta života građana u ovom kantonu. U tom smislu, neophodno je, pored proklamovanih mjera štednje:

-    Pristupiti izradi programa rada ovih institucija, koji će sadržavati ozbiljne reformske mjere u pravcu poboljšanja ekonomskog stanja u Kantonu, povećanja broja zaposlenih

-    Intenzivirati rad u narednom periodu i fokusirati se na aktivnosti i mjere u vezi sa ključnim životnim problemima građana i na provođenje zacrtanih reformi

-    Organizovati tematske sjednice iz oblasti privrede, poljoprivrede, obrazovanja i zdravstva

-    Ući u ozbiljnu borbu protiv korupcije

-    Povećati transparentnost rada institucija, u cilju što veće informisanosti građana o njihovom radu i u cilju vraćanja povjerenja građana u institucije sistema

-    Povećati individualnu odgovornost zaposlenih u institucijama za rezultate njihovog rada

-    Uspostaviti tješnju saradnju i partnerski odnos sa organizacijama civilnog društva, u cilju zajedničkog rada na projektima od interesa za građane Kantona

Nadajmo se da su akteri na ovdašnjoj političkoj sceni nešto naučili iz prethodnog razdoblja i da se periodi nastabilnosti i potpunog nepovjerenja i između političkih stranaka i između građana i institucija, neće ponoviti. Nego da će se svi akteri na političkoj sceni skoncentrisati - umjesto na međusobne sukobe, podmetanja i borbu za vlast - na rad u interesu građana.