30.10.2015
FEDERACIJA BiH - IZGUBLJENIH GODINU DANA
U
 trenutku kad se politička drama u Federaciji, bar privremeno, okončava 
implementacijom novog koalicionog sporazuma i kad je Federacija konačno 
dobila novu parlamentarnu većinu i vladu u punom sastavu, podsjetimo se 
da je prošlo godinu dana od izbora. I da je većinu tog vremena vlast 
ponovo provela baveći se sama sobom, umjesto ozbiljnim životnim 
problemima svojih građana i provođenjem reformi, koje bi zemlju 
približile EU. Prvo se čekalo da se stranke dogovore oko podjele vlasti,
 potom se čekalo da se stranke koje su formirale vlast prestanu svađati i
 počnu raditi, a nakon što su se razišle, ne dočekavši ni 100 dana na 
okupu, ponovo smo se našli na početku. Godinu dana od izbora, ponovo se 
dogovaraju koalicije, formiraju se vlade, smjenjuju i imenuju novi ljudi
 u rukovodstvima javnih ustanova, agencija, firmi... Vrijeme za 
političare i za građane, očito, ima različitu vrijednost. A izgledalo 
je, u jednom trenutku, da su političari shvatili poruku sa 
prošlogodišnjih socijalnih protesta da „vremena više nema“. 
PARLAMENT
 FBIH, INSTITUCIONALNO JE NAJOZBILJNIJA ŽRTVA POLITIČKE NESTABILNOSTI 
KOJU SMO IMALI NA DJELU, U FEDERACIJI, U POSMATRANOM DEVETOMJESEČNOM 
PERIODU. U čak 5 od 9 mjeseci posmatranog perioda nije održana nijedna 
sjednica Predstavničkog doma. Broj održanih sjednica (7), broj 
realizovanih mjera (34) i broj usvojenih zakona (7) u nivou su 
intenziteta rada i produktivnosti najlošijih kantonalnih skupština u 
Federaciji. 
Broj sjednica 
Doma naroda, održanih u ovom periodu – izuzmemo li konstititutivnu – 
identičan je broju sjednica Predstavničkog doma, ali mu je produktivnost
 bila duplo veća (realizovane su 72 mjere i usvojeno 14 zakona). 
POREĐENJE
 SA PRETHODNIM MANDATNIM PERIODOM OTKRIVA DRAMATIČNE PODATKE. I jedan i 
drugi dom, u prvih 9 mjeseci 2015. ostvarili su ubjedljivo najlošije 
rezultate u posljednjih 5 godina, odnosno, lošiji su od viđenog u prvih 9
 mjeseci bilo koje godine prethodnog mandata. Predstavnički pogotovo. 
Primjera radi, u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, u prvoj 
godini prethodnog mandata (2011.), kao ubjedljivo najlošijoj po svim 
parametrima u tom mandatu, održano je dvostruko više sjednica, 
realizovano tri puta više mjera a usvojeno 3 i po puta više zakona. A u 
prethodnoj, 2014. godini (u prvih 9 mjeseci), održano je 3 puta više 
sjednica, na njima razmotreno čak 5 puta više mjera i usvojeno 6 i po 
puta više zakona, nego u prvih 9 mjeseci 2015. 
ZAKONODAVNA
 AKTIVNOST PARLAMENTA FBIH, U PRVIH 9 MJESECI 2015. GODINE, BILA JE NA 
NEPRIHVATLJIVO NISKOM NIVOU. Institucija čija je osnovna funkcija 
izgradnja zakonodavnog okvira, odnosno donošenje zakona, je u 
analiziranom periodu finalizovala rad (usvajanjem na oba doma, u formi 
prijedloga) na svega 10 zakona, od čega je 3 Predstavnički dom usvojio u
 prethodnom mandatu, a u ovoj su godini usvojeni i u Domu naroda, čime 
je okončana procedura njihovog usvajanja.
U
 RADU OBA DOMA IZRAŽENA JE VANREDNOST U ZAJEDANJU I HITNOST U DONOŠENJU 
ZAKONA. Od 7 održanih sjednica Predstavničkog doma, čak 6 ih je bilo 
vanrednih, a, u Domu naroda, pored konstitutivne i 2 redovne, održano je
 5 vanrednih sjednica. Uz sve poznate izgovore, činjenica da jedan dom 
za devet mjeseci uspije održati tek jednu ili dvije redovne sjednice, 
naprosto je neprihvatljiva. Kao što je neprihvatljivo izbjegavanje 
redovne procedure pri donošenju zakona. A tek 4 od 10 u Parlamentu 
usvojenih zakona je usvojeno u redovnoj proceduri. Dok je 5 usvojeno po 
hitnom postupku, a 1 po skraćenom.
PARLAMENT
 FEDERACIJE BIH ULAZI I U POSLJEDNI KVARTAL 2015. GODINE BEZ GODIŠNJEG 
PROGRAMA RADA. Ovo je treća godina za redom kako Parlament FBiH 
funkcioniše bez plana, kršeći pritom odredbe vlastitog poslovnika o 
radu. 
OD POZITIVNIH STVARI,
 JEDINO ŠTO MOŽEMO ISTAĆI JE DA SU OBA DOMA PARLAMENTA FBIH TOKOM 
ANALIZIRANOG PERIODA PRIHVATILA REFORMSKU AGEDNU. A usvojen je i jedan 
od ključnih zakona iz Akcionog plana za provođenje iste - Zakon o radu 
FBIH, o čijem kvalitetu će vrijeme i primjena u praksi dati najbolji 
sud.
U POSMATRANOM 
DEVETOMJESEČNOM PERIODU RAZLIKUJEMO TRI OBLIKA DJELOVANJA VLADE FBIH, 
KOJI SE UGLAVNOM VREMENSKI POKLAPAJU SA KVARTALIMA 2015. GODINE – VLADU U
 “TEHNIČKOM MANDATU”, NOVU VLADU U PUNOM SASTAVU, DO OSTAVKI MINISTARA 
DF-A, I VLADU KOJA NASTAVLJA RADITI U NEPOTPUNOM SASTAVU, BEZ PODRŠKE 
PARLAMENTARNE VEĆINE. Kuriozitet je da su rezultati ove “tri vlade” – i 
po broju održanih sjednica i po broju realizovanih mjera i po broju 
usvojenih zakona - prilično ujednačeni, no da su, ipak, intenzitet rada i
 produktivnost bili najniži u periodu kad je Federacija imala potpunu 
Vladu, usklađenu sa izbornim rezultatima i sa parlamentarnom većinom iza
 sebe, a najviši u 3. kvartalu, kad je Vlada bila nepotpunai bez podrške
 parlamentarne većine. 
LOKALNO
 OPIRANJE POLITIČKOJ TEORIJI (I SVJETSKOJ PRAKSI), KROZ POKUŠAJ 
NORMALNOG RADA VLADE BEZ OBZIRA NA NEPOSTOJANJE PARLAMENTARNE VEĆINE 
KOJA STOJI IZA NJE, SAV BESMISAO POKAZUJE PRI POGLEDU NA STEPEN 
REALIZACIJE VLADINIH MJERA KOJE TREBA DA PROĐU PARLAMENTARNU PROCEDURU. 
Problem je najvidljiviji na zakonima. Vlada FBiH je, naime, u 
posmatranom periodu realizovala 39 različitih zakona, od kojih je 33 
utvrdila u formi prijedloga. Od tih zakona, Parlament FBiH je u prvih 9 
mjeseci 2015. usvojio svega njih 6. Dakle ni svaki peti.
Stvar je u tome da samo sinhron rad vlade i parlamenta može da proizvede pozitivne rezultate.
POLITIČKA
 KRIZA UGROZILA JE REALIZACIJU OBAVEZA IZ REFORMSKE AGENDE. Akcioni plan
 za realizaciju reformske agende za period 2015.-2018. godina sadrži 51 
aktivnost, a najveći dio posla bi trebao biti odrađen već u 2015. godini
 - preciznije, preko 50% plana. U pitanju je 13 zakona i 20 ostalih 
mjera (strategija, uredbi, programa, analiza...). Zaključno sa 
31.09.2015. godine, od 13 planiranih zakona, iz akcionog plana za tekuću
 godinu, Vladi je ostalo da utvrdi još njih 6. Ali i čitav niz drugih 
mjera koje trebaju, a još uvijek nisu realizovane u 2015. godini.
AKTUELNA
 VLADA NA SILU UBRZAVA ZAKONODAVNI PROCES, RADI MANJE NA PRIPREMI 
ZAKONA, USKRAĆUJE JAVNOST, PA ČAK I POSLANIKE, ZA MOGUĆNOST UTICAJA NA 
TEKST ZAKONA A SVE NA ŠTETU KVALITETA ZAKONSKIH RJEŠENJA KOJA SE 
USVAJAJU. Vlada Federacije BiH je u 2014. godini utvrdila 42% zakona po 
hitnom i/ili skraćenom postupku. A u tekućoj godini je taj procenat 
dodatno povećan, pa je tako od 39 utvrđenih zakona u periodu 
januar–septembar njih 51% utvrđeno po hitnom, odnosno skraćenom 
postupku. Na ovaj način Vlada svjesno preskače definisane procedure u 
„Federalnim pravilima za izradu zakona i drugih propisa“ i „Uredbi o 
postupku procjene uticaja propisa na nivou Federacije BiH“. 
 Preciznije, izbjegnuta je obaveza za konsultacijama sa stručnom 
javnosti, nije urađena procjena uticaja propisa (ex-ante analiza), nije 
postavljen temelj za naknadnu izradu analize efekata propisa (ex-post 
analize), nisu javnosti predstavljene alternative, itd. Uz to javnost i 
dalje nije upoznata sa nacrtima provedbenih podzakonih akata i niko ni 
približno ne može ocjeniti koliko dobri ili loši će biti efekti ovih 
mjera, za narednih 3-5 godina. Dodajmo da su po hitnom postupku utvrđeni
 i Zakon o radu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona državnoj službi.
„PLANIRANJE“
 NEČEGA ŠTO JE VEĆ REALIZOVANO JE DUGOGODIŠNJA PRAKSA BH INSTITUCIJA, 
KOJA DEGRADIRA ZNAČAJ GODIŠNJEG PROGRAMA RADA I ČINI NEUPOTREBLJIVIM 
STATISTIČKE PODATKE O NJEGOVOJ REALIZACIJI. Program rada Vlade FBiH za 
2015. godinu usvojen je tek 02.07.2015., i u momentu kada je usvojen u 
njemu se nalazilo čak 70 mjera (18% ukupnog plana) koje su do tada već 
bile realizovane na prethodnim zasjedanjima Vlade. Jedini logičan korak 
koji je Vlada FBiH mogla uraditi 02.07. je usvajanje tzv. „Polugodišnjeg
 programa rada Vlade za drugu polovinu 2015. godine“, uz izvještaj o 
svom radu u prvih 6 mjeseci. Sve ostalo je puko zadovoljavanje forme, 
što je svoju kulminaciju imalo 2013. godine, kada je program rada za tu 
godinu usvojen – 28.11.2013, dakle mjesec dana do isteka godine na koju 
se program odnosio.
JEDNO JE
 GODINAMA KONSTANTA, BEZ OBZIRA KADA I KAKO SE USVOJI GODIŠNJI PROGRAM 
RADA VLADE – REALIZACIJA TOG DOKUMENTA JE NAJBLAŽE REČENO, 
RAZOČARAVAJUĆA. Ovogodišnji Program rada u sebi sadrži 382 mjere, od 
čega su 106 zakoni. Za 9 mjeseci realizovane su 144 mjere, što je tek 
37% od godišnjeg plana. Poređenja radi, za isti period Vlada RS je 
realizovala 51% godišnjeg plana, uz napomenu da Program rada RS ima 49 
mjera više.
Posmatramo li 
realizaciju mjera koje su u godišnjem Programu rada Vlade planirane za 
prvih 9 mjeseci – njih 227, zaključujemo da je realizovano 63% tog 
plana. Pri tome dolazimo do nove nelogičnosti - 155 mjera ili 40,5% 
ukupnog godišnjeg plana pozicionirano je za realizaciju u posljednjem 
kvartalu tekuće godine. 
OD 
NAJAMBICIOZNIJEG ZAKONODAVNOG PLANA, DO NAJLOŠIJE REALIZACIJE. Iako je 
Program rada usvojen prije samo par mjeseci, i iako su i tada svi 
problemi bili više nego evidentni na Federalnom nivou, Vlada je pred 
sebe za 2015. godinu postavila najambiciozniji plan u posljednjih 5 
godina, u vidu 106 zakona. Epilog, do 30.09.2015 Vlada FBiH je utvrdila u
 formi prijedloga 13 programiranih zakona, uz još 6 nacrta – ukupno 18%.
 Ovim je, naravno, ponovo doveden u pitanje smisao donošenja programa 
rada, odnosno njegov kvalitet, a time i kredibilitet onih koji su ga 
pripremi i usvojili. 
*   *   *
Centri
 civilnih inicijativa pozdravljaju ponovno uspostavljanje parlamentarne 
većine i punog kapaciteta vlade. I novim i starim ministrima, želimo 
puno uspjeha u radu, u interesu građana Federacije. U nastavku, 
očekujemo intenziviranje rada i Vlade i Parlamenta, uz povećanje 
efikasnosti, te, fokusiranost aktivnosti na rješavanje najozbiljnijih 
problema građana i provođenje reformske agende. No, očekujemo i još 
nešto – prestanak usvajanja zakona i drugih mjera izuzetno važnih za 
građane i zajednicu u cjelini, po hitnom ili skraćenom postupku. Važne 
mjere treba da se donose u redovnoj proceduri, uz široku javnu rapravu i
 uvažavanje predloženih kvalitetnih rješenja. Silom argumenata, a ne 
argumentom sile. Makar ona bila i demokratski legitimizirana. 
Način
 na koji je donešen Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj 
službi u FBiH i moguće posljedice tog čina zabrinjavaju i opominju. 
Centri civilnih inicijativa su reagovali po ovom pitanju smatrajući kako
 je proicirano rješenje višestruko diskutabilno. Mnoga pitanja u vezi sa
 ovim zakonom su otvorena i zahtjevaju širu raspravu, za koju smo ostali
 uskraćeni. Nadajmo se da ovo neće postati pravilo u djelovanju ove 
vlasti. Jer to sa evropskim standardima, za koje tvrde da se zalažu, 
nema ništa zajedničko.
Ana Lučić
              Koordinator za odnose s medijima 
ana at ccibh dot org
              
055 222 111
              
Karađorđeva 8, Bijeljina
      
	  
	  
      










