17.11.2015

Banja Luka, 17.11.2015. Rezultati monitoringa rada Vlade i Narodne Skupštne Republike Srpske za period januar - septembar 2015.

NAKON ZNAČAJNOG INTENZIVIRANJA RADA U DRUGOM KVARTALU, VLADA REPUBLIKE SRPSKE JE, U TREĆEM KVARTALU 2015. GODINE, DOŽIVJELA PAD NA GOTOVO POČETNI NIVO. To se odnosi i na intenzitet rada, odnosno broj održanih sjednica u ovom periodu i na produktivnost, odnosno broj na sjednicama razmotrenih mjera. Jedino je pad u broju realizovanih zakona dosta blaži. Ipak…

ZAHVALJUJUĆI REZULTATIMA U 2. KVARTALU, BROJ ODRŽANIH SJEDNICA I RAZMOTRENIH MJERA, U PRVIH 9 MJESECI 2015. G, NAJVEĆI JE U POSLJEDNJIH 5 GODINA. Zapravo, posmatrajući rezultate u zadnjih 5 godina, po ova dva parametra, primjetan je kontinuirani rast, od 45 sjednica i 1306 na njima razmotrenih mjera, u prvih 9 mjeseci 2011. do 68 sjednica i 2243 mjere, u prvih 9 mjeseci 2015.

ALI KVANTITET NE DONOSI NUŽNO I KVALITET, PA JE, TAKO, U ZAKONODAVNOM SEGMENTU RADA, OSTVAREN DOSAD NAJSKROMNIJI REZULTAT. U prvih 9 mjeseci 2015, naime, utvrđeno je svega 49 zakona, od čega samo 31 u formi prijedloga. Ovo je prvi put u posljednjih 5 godina da je Vlada utvrdila manje od 50 zakona za prvih 9 mjeseci svog rada. U odnosu na prvih 9 mjeseci 2013. godine, u 2015. je utvrđeno čak 25 zakona manje. 

DOK NEKI IZUZETNO VAŽNI ZAKONI NISU USVOJENI, U POSMATRANOM PERIODU, ZA NEKE OD ZAKONA BI BILO BOLJE DA SE NIKAD NISU POJAVILI NA DNEVNIM REDOVIMA VLADE I SKUPŠTINE. Najbolji primjer u tom kontekstu je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, usvojen, u NS RS, u prvom kvartalu 2015, i pored protesta domaće javnosti i međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava. Slično je i sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju, utvrđenom na Vladi 23.04.2015, koji je u sebi nosio niz spornih odredbi, ali je, srećom, povučen iz procedure, te se nadamo da će u nastavku biti usklađen sa evropskim standardima, a da neće predstavljati dodatnu prepreku na putu ka tim standardima.

NEDOVOLJNA POSVEĆENOST REALIZACIJI NAJZNAČAJNIJIH MJERA, OD KOJIH SU NEKE IZUZETNO VAŽNE, KAO MOGUĆI POKRETAČI POZITIVNIH PROMJENA, NAJUOČLJIVIJA JE NA REALIZACIJI PLANIRANIH ZAKONA I STRATEGIJA. Od 93 planirana zakona, Vlada je u posmatranom periodu realizovala tek 39. A od 15, za ovu godinu, planiranih strategija, za 9 mjeseci ove godine, Vlada je realizovala tek 4, i to 2 zasad tek u nacrtu. 

PROGRAM RADA VLADE RS ZA 2015. GODINU USVOJEN JE UZ NAJVEĆE KAŠNJENJE U POSLJEDNJIH 9 GODINA, ŠTO, IZMEĐU OSTALOG, OBEZVRJEĐUJE STATISTIČKE PODATAKE O NJEGOVOJ REALIZACIJI. Program je usvojen 04.05.2015., što znači da je prekršen Poslovnik o radu Vlade koji precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Kašnjenje je prouzročilo i efekat tzv „planiranja unazad“. Naime, iako je usvojen tek u petom mjesecu, Program rada Vlade za 2015. sadrži i „plan“ za prva 4 mjeseca i mjere koje su u doba usvajanja plana već bile realizovane. Podaci govore da je od mjera koje se nalaze u Programu rada Vlade, a koje su realizovane u prvih 9 mjeseci 2015. godine, njih čak polovina realizovana prije nego je Program uopšte usvojen.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE ZAPOČELA JE SA REFORMSKIM PROCESIMA, NA KOJE JE OBAVEZUJE POTPISANA IZJAVA O EVROPSKOM PUTU BiH. Vlada RS je, u trećem kvartalu, usvojila Akcioni plan za realizaciju Reformske agende za BiH. Prvi ozbiljan posao koji stoji pred Vladom, po ovom planu, je usvajanje novog Zakona o radu, kome se već duže vrijeme oštro protivi Savez sindikata RS.

PODACI GLAVNE SLUŽBE ZA REVIZIJU O RADU MINISTARSTAVA VLADE RS U 2014. GODINI SU ZABRINJAVAJUĆI. POGOTOVO ŠTO JE AKTUELNA VLADA, ZAPRAVO, VLADA KONTINUITETA I ŠTO NE POSTOJE VIDLJIVI POKAZATELJI DA VLADA, U 2015, NASTOJI DA POBOLJŠA SVOJ RAD I NE PONOVI GREŠKE IZ PRETHODNOG PERIODA. Ministarstva Vlade RS pokazuju značajnu nedisciplinu u poslovanju, pa je Glavna služba za reviziju javnog sektora dala 12 mišljenja sa rezervom, tek tri pozitivna mišljenja, a Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite je dobilo negativno mišljenje, za poslovanje u 2014. godini. Problem je što niko nije snosio odgovonost niti je bilo ko prihvatio odgovornost kao lični moralni čin.

ZADUŽENOST JE I DALJE NAJVEĆI PROBLEM SA KOJIM SE SUOČAVA REPUBLIKA SRPSKA – UKUPNI DUG RS DOSTIGAO JE VISINU OD DVA I PO GODIŠNJA BUDŽETA. Dug RS iznosi preko 5 milijardi KM, dok je ovogodišnji Budžet 2,033 milijarde KM. Čak četvrtina Budžeta za 2015. godinu se odnosi na otplatu dugova. Stalno zaduživanje dovelo je do toga da ove godine RS za otplatu dugova mora izdvojiti 2 i po puta veću sumu nego 2011. godine. Inače, Vlada RS ima sve izraženiji problem sa javnom potrošnjom i punjenjem budžeta. Uz visoku stopu nezaposlenosti, probleme u funkcionisanju Penzionog fonda i sve veće siromaštvo, sve su to ozbiljni problemi kojima bi se Vlada i NS u potpunosti trebali posvetiti. Umjesto davanja ličnog doprinosa dizanju tenzija u društvu, sukobima i političkim obračunima. 

POSMATRANO PO KVARTALIMA, NARODNA SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE IMA PRILIČNO UJEDNAČEN TEMPO RADA. Ipak, u trećem kvartalu ima za nijansu bolje rezultate nego u prethodna 2, po broju održanih zasjedanja i na njima razmotrenih mjera. A po broju usvojenih zakona i znatno bolje – naime, u trećem je kvartalu usvojeno više zakona nego u oba prethodna zajedno. No...

PRODUKTIVNOST BI MORALA BITI ZNATNO VEĆA. 35 održanih zasjedanja i 171 razmotrena mjera, za 9 mjeseci rada, je drugi rezultat po veličini, posmatrajući posljednjih 5 godina, ali isključivo zahvaljujući iznimno velikom broju razmotrenih izvještaja. No, broj usvojenih zakona – 25 (uz još 24 prihvaćena u nacrtu i poslata u daljnju proceduru), ubjedljivo je najlošiji rezultat u posljednjih 5 godina. U odnosu na 25 zakona nad  kojim je NS RS finalizirala posao, u prvih 9 mjeseci 2015, rezultati u prvim devetomjesečjima prethodnog mandata su: 2011. – 43, 2012. – 38, 2013. – 52, 2014. – 45.  

NEGATIVNA MEĐUSOBNA USLOVLJENOST VLADE I SKUPŠTINE SU OBOSTRANI. Kao što loša efikasnost Vlade dovodi do loše efikasnosti Skupštine, tako neodgovoran odnos NS prema planiranju svojih obaveza, dovodi do kašnjenja u donošenju programa rada Vlade i kršenju poslovnika pri tome. Što se onda pretvara u začarani krug, čija je direktna posljedica loša realizacija vlastitih programa rada i Vlade i Skupštine Republike Srpske. I to se upravo i desilo u 2015. godini.

PROGRAM RADA NS RS DONEŠEN JE SA DOSAD NAJVEĆIM KAŠNJENJEM, OD 2008. GODINE, A REALIZACIJA PLANIRANOG, U PRVIH 9 MJESECI 2015. GODINE, JE VRLO SKROMNA.. Program NS RS za 2015. godinu usvojen je 17.04.2015. Dakle čitav prvi kvartal u 2015. godini NS RS radila je bez usvojenog plana. Od 188 mjera Programom rada NS RS planiranih za realizaciju u 2015. godini, u periodu na koji se odnosi ovaj izvještaj, realizovano je njih 56, odnosno 29.8%. Još 20 mjera (10.6%), realizovane su djelimično i kraj perioda na koji se odnosi ovaj izvještaj dočekalo je u proceduri.

JOŠ NIŽA JE REALIZACIJA PLANIRANIH ZAKONA. Od 94 planirana zakona, u prvih 9 mjeseci 2015., u potpunosti je realizovano njih 23, dakle manje od četvrtine, a još 17 ih je prihvaćeno u nacrtu. Postotak usvojenih zakona iz Programa rada, u prvih 9 mjeseci 2015. najniži je u posljednjih 5 godina.

TRANSPARENTOST RADA NS RS JE NA ZAVIDNOM NIVOU. NS RS je u saradnji sa OSCE-om radila dvije godine na kreiranju nove web stranice. Stranica je funkcionalna, raspolaže respektabilnim nivoom informacija i očekuje se da se kontinuirano dopunjava novim podacima i redovno ažurira. No, ne možemo da ne primjetimo da vlasti u RS strana finansijska i stručna pomoć ne smeta kada je usmjerena prema njima, nego samo onda kad je usmjerena prema njihovim kritičarima.

CCI SKREĆE PAŽNJU DA U PREDSJEDNIŠTVU NS RS I DALJE NEMA PREDSTAVNIKA HRVATSKOG NARODA. TAKOĐE, U RUKOVODSTVU SKUPŠTINE NISU ZASTUPLJENE NI ŽENE. A, OD KRAJA MAJA, NI NAJVEĆA OPOZICIONA PARTIJA NEMA SVOG PREDSTAVNIKA U RUKOVODSTVU NS. Ovdje bismo akcentirali dugoročnu štetnost po društvo, prije svega kršenja Ustavnog prava konstitutivnih naroda „da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti“, a potom mijenjanja ili odbacivanja dobrih praksi u političkom životu, zarad kratkoročnih političkih interesa i sukoba.