27.11.2015

REZULTATI MONITORINGA RADA VLADE I SKUPŠTINE ŽZH, I-IX 2015. OZBILJNI PROBLEMI U ŽUPANIJI I SKROMAN RAD VLASTI

VRLO ČEST PROBLEM JE I KAŠNJENJE SA USVAJANJEM GODIŠNJEG PROGRAMA RADA, DO MJERE KADA TAJ ČIN BIVA SKORO U POTPUNOSTI OBESMIŠLJEN. U posljednja 3 mandata, samo 2 puta program nije usvojen na samom kraju prvog polugodišta ili u drugom polugodištu godine na koju se odnosi. Program rada Skupštine ŽZH za 2015. godinu usvojen je, naime, 16.07.2015.

OSIM ŠTO SE, NA OVAJ NAČIN, POLA GODINE RADI BEZ PLANA, ODNOSNO BEZ KLJUČNOG ALATA ZA PODIZANJE EFIKASNOSTI RADA INSTITUCIJA I NJIHOVE FOKUSIRANOSTI NA PROJEKTIRANE CILJEVE, NEPRILAGOĐAVANJE PROGRAMA TOJ ČINJENICI (KAŠNJENJA) KREIRA STRUKTURNI PROBLEM U PROGRAMU, KOJI DOVODI U PITANJE RELEVANTNOST STATISTIČKIH PODATAKA O PROGRAMU I NJEGOVOJ REALIZACIJI. Naime, iako je usvojen tek u 7. mjesecu 2015. g, Program rada Skupštine za ovu godinu, sadrži i „plan“ za prvu polovinu godine i mjere koje su u vrijeme donošenja programa rada već bile realizirane. 

SKUPŠTINA ŽZH NIJE ZAVRŠILA SVOJE KONSTITUIRANJE, U POTPUNOSTI, NI GODINU DANA OD OPĆIH IZBORA U BIH. Ni nakon 9 mjeseci rada u 2015. g. Skupština nije otklonila pravne smjetnje i stvorila preduvjete za imenovanje dopredsjedavajućeg iz srpskog naroda. 

AKTIVNOST ZASTUPNIKA SKUPŠTINE ŽZH, U PROMATRANOM RAZDOBLJU, BILA JE NA PRILIČNO NISKOJ RAZINI, ŠTO JE U SKLADU SA INTENZITETOM RADA SAME SKUPŠTINE. Iako je, za 9 mjeseci, održano svega 6 sjednica Skupštine ŽZH, niti na jednoj održanoj sjednici nisu bili prisutni svi zastupnici. 14 zastupnika nije postavilo ili pokrenulo niti jedno pitanje ili inicijativu. 15 zastupnika se nije uključilo u raspravu niti po jednoj od točaka koje su bile na dnevnom redu Skupštine, u promatranom razdoblju. Niti jedan zastupnik Skupštine ŽZH, nije Skupštini podnio neki prijedlog zakonskog rješenja, niti je uputio amandman na neki od zakona.

ŽZH IMA OZBILJNE PROBLEME, ZA KOJE JE VLAST DUŽNA NAĆI RJEŠENJE. U kolovozu 2015. godine, prema podacima Feredalnog Zavoda za statistiku, u ŽZH je evidentirano 11.296 nezaposlenih osoba (dok je broj zaposlenih 17.112). Prosječna neto plaća, u istom mjesecu, iznosila je 748 KM, što je ispod prosjeka plaće u Federaciji BiH. Zabilježen je i negativan prirodni priraštaj, a već duži niz godina broj stanovnika ŽZH se smanjuje iz ekonomskih razloga tj. zapošljavanja građana ove županije u drugim državama. Proračun županije već godinama, pa i u aktualnoj, imaju socijalni a ne razvojni karakter – 60% proračuna za 2015. otpada na plaće i naknade proračunskih korisnika. Pri tome, po službenim izvorima, deficit je još u prvom kvartalu prešao 66 miliona maraka, što je Vladu natjeralo na razmišljanje o usvajanju akcijskog plana i programa mjera štednje.

Nažalost, prije konkretnih mjera i efekata štednje, stiglo je novo zaduženje. Krajem promatranog devetomjesečnog razdoblja, Vlada je usvojila odluku o pokretanju procedure za novo kreditno zaduženje Županije, u iznosu od 6 miliona KM. Radi se o zaduženju kojima će Vlada vraćati dugove prema zaposlenicima, odnosno Federalnom zavodu mirovinskog osiguranja, a taj se dug (na ime doprinosa i plaća) nagomilao na preko 28 miliona maraka.

OZBILJNIH MJERA ŠTEDNJE, KOJE SU NEOPHODNE, ZA SADA, JOŠ UVIJEK NEMA. Za razliku od ZDŽ zastupnici Skupštine ŽZH ne odriču se prava na profesionaliziranje svog statusa u Skupštini i primanja mjesečnih plaća, sa Proračuna, i drugih privilegija (kao što je “bijeli kruh”), iako sjednice održavaju čak i samo jednom u tri mjeseca. U Vladi ne poduzimaju mjere radikalnog reduciranja privilegija političara, kakve provode u nekim drugim županijama. S takvim pristupom, naravno da nailaze, i nailaziti će, na otpor pri pokušajima da u mjere štednje krenu od drugih – kao što su naišli na otpor sindikata obrazovanja, koji je upozorio da "nastavnici imaju gore uvjete rada sada, nego prije trideset godina". Štednja, u situaciji rastućeg deficita, je, nužnost. Ali, odgovorna vlast, u štednju kreće od sebe i na taj način stiče kredibilitet za razgovor o toj temi sa građanima od kojih očekuje odricanja.

VLADA ŽZH, JE NAKON BLAGOG POVEĆANJA INTENZITETA RADA U 2. KVARTALU, U 3. DOŽIVJELA ZNAČAJAN PAD. Povećavši broj održanih sjednica sa 9 na 10, Vlada ŽZH se u 2. kvartalu približila zastupničkoj obvezi o tjednom ritmu održavanja sjednica. No, u trećem kvartalu intenzitet je pao na svega polovinu od propisanog – održano je svega 6 sjednica, što znači da je Vlada sjednice održavala, u prosjeku, svakih 15 dana.

Manje sjednica od Vlade ŽZH, u prvih 9 mjeseci 2015. godine, održale su jedino vlade SBŽ i HBŽ.

PAD U TREĆEM KVARTALU DOGODIO SE I PO PITANJU EFIKASNOSTI I PRODUKTIVNOSTI RADA VLADE. Sa skoro 10 mjera razmotrenih po sjednici, efikasnost je pala na nepunih 8 mjera po sjednici, u prosjeku. Što je u konačnici, s obzirom na razliku u broju održanih sjednica prouzročilo drastičan pad sa 96 razmotrenih mjera u drugom kvartalu, na manje od polovine tog broja - 46 mjera - u trećem kvartalu.

SVE JE TO REZULTIRALO UVJERLJIVO NAJLOŠIJIM REZULTATOM U PRVIH 9 MJESECI 2015. G. Vlada ŽZH, sa 179 razmotrenih mjera u promatranom razdoblju, jedina je županijska Vlada sa rezultatom ispod 200 razmotrenih mjera. A tri županijske Vlade imaju rezultate koji su čak 4 puta bolji od rezultata Vlade ŽZH. 

JEDINO SE PO BROJU REALIZIRANIH ZAKONA, U PROMATRANOM RAZDOBLJU, VLADA ŽZH, ODVOJILA OD DNA I SMJESTILA U GORNJU POLOVINU ŽUPANIJSKE LISTE. Sa 11 realiziranih zakona (9 u prijedlogu i 2 u nacrtu) Vlada ŽZH dijeli 4. i 5. mjesto, sa Vladom ZDŽ. A ispred su vlade SŽ, TŽ i BPŽ 

U DOSADAŠNJEM RADU VLADE ŽZH NISMO VIDJELI SKORO NIŠTA OD OČEKIVANIH REFORMSKIH ZAHVATA. Ako analiziramo mjere promatrane u proteklih 9 mjeseci uočit ćemo kako je razmatrano najviše odluka - 61, što čini 34% svih promatranih mjera. Sa izvještajima i rješenjima, to je 70% svih promatranih mjera. Među realiziranim mjerama tek Zakon o obrazovanju odraslih ima reformski potencijal, a u promatranom razdoblju nije realizirana niti jedna strategija, za koje ističemo da nisu niti planirane Programom rada Vlade ŽZH za 2015. godinu.

I PROGRAM RADA VLADE, KAO I SKUPŠTINSKI, DONEŠEN JE SA ENORMNIM ZAKAŠNJENJEM. Vlada ŽZH, utvrdila je Program rada za 2015. tek 29.05.2015, a onda se na njegovo potvrđivanje u Skupštini čekalo do 16.07. 

PROGRAM RADA VLADE ŽZH ZA 2015. IMA I SADRŽAJNE I STRUKTURNE NEDOSTATKE. Po broju planiranih mjera, ovo je najskromniji program Vlade, u posljednjih 5 godina (svega 86 mjera, od čega su 25 zakoni), a sadržajem nije obuhvatio nijednu strategiju, niti ozbiljnije naznačio reformske procese. S druge strane, Program sadrži i strukturnu grešku. Naime, iako je usvojen 29.05. a na Skupštini potvrđen 16.07, sadrži i mjere koje su realizirane prije usvajanja Programa, čime su statistički podaci o realizaciji planiranih obveza, u kontekstu praćenja efikasnosti institucije, u potpunosti kompromitirani. On je, naime, u trenutku usvajanja na Vladi već bio realiziran u postotku od 45%. 39 mjera realiziranih prije usvanja Programa, se u tom programu nisu trebale naći, osim, eventualno, u okviru nekog uvodnog pregleda aktivnosti institucije u prethodnom razdoblju, do usvajanja programa rada. 

ODNOS VLADE I SKUPŠTINE, BEZ OBZIRA NA JEDNOSTRANAČKU MONOLITNOST VLADE I KOMOTNU SKUPŠTINSKU VEĆINU KOJU ONA IMA, DALEKO JE OD IDEALNOG. Ovo je najvidljivije na problemu usvajanja zakona, što je proces za koji je izuzetno važna dobra koordinacija ove dvije institucije. Evidentno je da se zakoni, u ŽZH, zadržavaju predugo u proceduri (ponekad i preko godinu dana). Za neke se dugo čeka da ih Vlada, nakon skupštinskog prihvaćanja u nacrtu, pretvori u formu prijedloga, a za druge da, nakon utvrđivanja na Vladi, dođu na dnevni red sjednica Skupštine. 

BUDUĆI DA SMO U ZADNJEM KVARTALU 2015. G, PODSJEĆAMO SKUPŠTINU I VLADU  NA ZAKONSKU OBVEZU U VEZI SA ROKOVIMA ZA DONOŠENJE PROGRAMA RADA I PRORAČUNA ŽUPANIJE ZA 2016. Kašnjenja u donošenju ovih dokumenata, kakvima smo bili svjedoci u prethodnim godinama, potpuno je neprihvatljivo. Treba, stoga, poduzeti sve da bi se aktivnosti provele propisima predviđenom dinamikom i programi i Proračun za 2016. donijeli prije kraja 2015. godine, uz poštovanje principa transparentnosti. Naravno, intenziviranje rada i Vlade i Skupštine u nastavku, uz povećanje njihove efikasnosti, preduvjet su bilo kakvog napretka.