11.12.2015

REZULTATI RADA VIJEĆA MINISTARA I PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH I-IX 2015.

UPRAVO LOŠI REZULTATI U PRVOM KVARTALU RAZLOG SU ŠTO JE UKUPAN BROJ RAZMOTRENIH MJERA U PRVIH DEVET MJESECI 2015. GODINE, NIŽI OD PROSJEKA U PRETHODNOM MANDATU. Gledano pojedinačno, po godinama, rezultati u prvih 9 mjeseci 2015. godine bolji su jedino od prošlogodišnjih. 

INTENZITET RADA, MEĐUTIM, BIO JE DALEKO IZNAD VIĐENOG U BILO KOJOJ GODINI PRETHOD-NOG MANDATA. Vijeće ministara je, u prvih 9 mjeseci 2015. godine, u radu na sjednicama provelo duplo više vremena od prosjeka u prethodne 4 godine. Održano je i više sjednica i rad na njima je trajao duže. 

NAJLOŠIJI SEGMENT, U RADU VIJEĆA MINISTARA BIH, U PRVIH 9 MJESECI 2015. GODINE, TIČE SE BROJA UTVRĐENIH ZAKONA. Vijeće ministara u „tehničkom mandatu“ nije, u prva tri mjeseca, utvrdilo nijedan zakon, a novo Vijeće ih je utvrdilo svega 9 (3 u drugom i 6 u trećem kvartalu). Što je duplo manje od prosjeka u prethodnom mandatu. O kako niskom nivou zakonodavne aktivnosti se radi govori i podatak da je Programom rada Vijeća ministara za 2015. godinu. planirana realizacija čak 65 zakona. S druge strane...

U 2015. GODINI UTVRĐEN JE NAJVEĆI BROJ STRETEGIJA, U POSLJEDNJIH 5 GODINA. U prvih 9 mjeseci 2015. godine, Vijeće ministara utvrdilo je 6 strategija. I sve su utvrđene od novog Vijeća ministara, imenovanog 31. marta, dakle, za 6 mjeseci rada. 

U POSMATRANOM PERIODU, VIJEĆE MINISTARA BIH USVOJILO JE I EKONOMSKU REFORMSKU AGENDU. Usvojeni dokument sadrži najvažnije reforme koje trebaju provesti vlasti naše zemlje, s ciljem ubrzanja europskog puta BiH i jačanja održivog, efikasnog i stabilnog ekonomskog rasta. Do kraja trećeg kvartala utvrđeno je već nekoliko mjera iz Akcionog plana za provedbu Reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH, koji sadrži paket od 50 mjera, koje bi trebalo provesti do kraja marta 2016.

VIJEĆE MINISTARA JE, U POSMATRANOM PERIODU, DONIJELO NIZ MJERA ČIJE SE POZITIVNE POSLJEDICE VEĆ OSJEĆAJU. Uporan rad doveo je do otvaranja mogućnosti za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, a odmjerena reakcija u situaciji smetnji koje su se pojavile na tom putu, pokazala je da unutar državne vlasti postoji neophodna ozbiljnost i sposobnost za suočavanje sa ozbiljnim problemima. 

TEŠKO POSTIGNUT KOMPROMIS DOVEO JE DO SKIDANJA BiH SA SIVE LISTE MONEYVAL-A. Konačno usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH izvršena je harmonizacija krivičnog zakonodavstva BiH sa međunarodnim pravom, te usklađivanje sa preporukama GRECO-a, MONEYVAL komiteta i FATF-a, međunarodnog tijela za praćenje mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Epilog je ocjena o značajnom napretku koji je BiH ostvarila posljednjih mjeseci, donesena na Plenarnoj sjednici Moneyvala, održanoj sredinom septembra, te skidanje BiH s Moneyval „sive liste“.

USVAJANJE OKVIRNE SAOBRAĆAJNE POLITIKE BIH ZA PERIOD 2015-2030. OTVORILO JE PUTEVE ZA PRISTUP EVROPSKIM FONDOVIMA. Usvajanje Okvirne saobraćajne politike nije bilo nužno samo za unapređenje pristupa BiH sredstvima za sufinansiranje u 2015. g, nego je i preduslov za izradu i provođenje neophodne Saobraćajne strategije BiH, koja se tiče i cestovnog i željezničkog, kombiniranog i pomorskog saobraćaja. Samo na osnovu takve strategije na nivou cijele zemlje, Evropska komisija će biti u stanju da od 2016. g sufinansira daljnje investicije u saobraćajnu infrastrukturu u BiH, u okviru IPA II (2014-2020).

NO, PORED POZITIVNIH POMAKA, JOŠ JE MNOGO PROBLEMA, KOJI SU NASLIJEĐE POLITIKE ISKLJUČIVOSTI A KOJA SE KOMPROMISOM I MEĐUSOBNIM UVAŽAVANJEM AKTERA NA POLITIČ-KOJ SCENI, KAO ŠTO SMO TO VEĆ VIDJELI, LAKO MOGU RIJEŠITI. Neispunjavanje ranije preuzete obaveze, odnosno neusvajanje Energetske strategije i Zakona o plinu na državnom nivou, dovelo je BiH na korak od sankcija Energetske zajednice EU. Čime je zemlja došla u opasnost da ostane bez cca 100 miliona eura za iznimno važne energetske projekte koji se financiraju sredstvima EU. A tu je i jedan najznačajnijih zahtjeva u svim razgovorima sa EU – uspostava funkcionalnog mehanizma koordinacije na europskom putu BiH, čiji je izostanak svakako, jedna od ozbiljnih prepreka za ubrzanje europskom puta BiH. Neophodno je što prije utvrditi i Strategiju razvoja BiH, te Strategiju socijalnog uključivanja, za razdoblje 2015-2020.

ZA RAZLIKU OD VIJEĆA MINISTARA, KOD KOGA JE, U POSMATRANOM PERIODU, REGISTROVAN KONTINUIRAN RAST PO SVIM PARAMETRIMA (NA KVARTALNOM NIVOU), OBA DOMA PARLAMEN-TARNE SKUPŠTINE BIH, IMALA SU PAD I INTENZITETA RADA I PRODUKTIVNOSTI – PREDSTAVNIČKI DOM KONTINUIRANI, A DOM NARODA JE NAKON PADA U DRUGOM KVARTALU, OSTAO NA PRAKTIČNO ISTOM NIVOU I U TREĆEM KVARTALU. Predstavnički dom je sa 10 zasjedanja održanih u prvom kvartalu, pao na 5 u drugom, a onda na svega 3 u trećem kvartalu. A broj razmotrenih mjera mu je sa 92 u prvom kvartalu, preko 85 u drugom, pao na 65 u trećem kvartalu. Dom naroda je sa 6 zasjedanja i na njima razmotrenih 73 mjere, pao na 3 zasjedanja i 45 mjera, u drugom kvartalu, te u trećem zadržao isti nivo.

REZULTAT POREĐENJA SA PRETHODNIM SAZIVOM PS BIH JE VRLO SLIČAN REZULTATU POREĐE-NJA VIJEĆA MINISTARA – VEĆI NIVO INTENZITETA RADA ALI MANJA PRODUKTIVNOST. Oba doma, u prvih 9 mjeseci 2015, imaju veći broj zasjedanja i veći broj sati provedenih u radu na njima, nego i u jednoj godini prethodnog mandata (PD je imao 18 zasjedanja, naspram 14 koliki je prosjek prethodnog saziva u prvim devetomjesečjima njihovog mandata, a DN 12, naspram 7,5 koliki je prosjek prethodnog saziva). Broj razmatra-nih mjera, međutim, značajno je niži od prosjeka u prethodnom mandatu – u PD za 16% a u DN za čak 25%. 

NAJZNAČAJNIJI PROBLEM JE NISKA REALIZACIJA ZAKONA. U prvih 9 mjeseci 2015. g. usvojeno je svega 9 zakona, što je niže od rezultata u prvim postizbornim godinama oba prethodna mandata. Pri tome, PS BiH, u kontinuitetu ima problem sa niskom realizacijom zakona, što ih, na neki način, čini najskupljim zakonima u regionu. A o koliko lošem rezultatu se radi, pokazuje podatak da je broj, Programom rada PD, planiranih zakona za realizaciju u 2015. g – 76. Osam i po puta veći nego što je broj usvojenih zakona u PS BiH, u prvih 9 mjeseci. 

NAŽALOST, I U NOVOM SAZIVU, NASTAVLJEN JE TREND PO KOME JE BIH DRŽAVNI PARLAMENT SPECIFIČAN U SVJETSKIM OKVIRIMA – DA JE BROJ OBORENIH ZAKONA GOTOVO JEDNAK (A POVREMENO I VEĆI) OD BROJA USVOJENIH. PS BiH, u prvih je 9 mjeseci 2015. godine, oborila svega dva zakona manje (7), nego što ih je u ovom periodu usvojila. Uz još 2 zakona koja su povučena iz procedure.

PORED LOŠIH REZULTATA NA PLANU ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI PS BIH,  ZA PRVIH 9 MJESECI 2015, NAPRAVLJENI SU ZNAČAJNI POMACI NA EUROPSKOM PUTU BIH. Na samom početku godine, u Parlamentu je usvojena Inicijativa o opredjeljenosti institucija na svim nivoima vlasti u BiH za provođenje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji. Usvajanjem spomenute Izjave, otvorena je mogućnost za konačno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživnju, 01. juna 2015. godine, punih sedam godina nakon njegovog potpisivanja, a našoj zemlji je ponuđena pomoć u reformskom procesu, s ciljem stabiliziranja zemlje i rješavanja nekih od najznačajnijih problema građana BiH. Također, u posmatranom periodu, su, kako je već pomenuto, konačno usvojene izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, čime je Bosna i Hercegovina izbjegla tzv. ''sivu'' listu Moneyval-a, a usvojena je i Ekonomska reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu. S druge strane...

CCI VEĆ GODINAMA UPOZORAVAJU NA NEPRIHVATLJIVOST SITUACIJE DA ZEMLJA ČIJI SE POLITIČARI DEKLARATIVNO ZALAŽU ZA EU INTEGRACIJE NEMA RELEVANTAN STRATEŠKI, ODNOSNO PLANSKI DOKUMENT ZA PRISTUPANJE EU: ''PROGRAM INTEGRIRANJA BIH U EU''. Radi se o dokumentu koji bi objedinio sve postojeće obveze, te pojednostavio planiranje i praćenje cjelokup-nog procesa pristupanja BiH u EU, dao dinamiku realizacije svih segmenata europskog puta BiH, kao i plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, te procjenu troškova realizacije spomenutog programa. 

SOCIJALNU OSJETLJIVOST PREMA SVE SIROMAŠNIJIM GRAĐANIMA, POSLANICI I DELEGATI PS BIH SU SA DEKLARATIVNOG NIVOA, POLAKO POČELI DA PRENOSE I U PRAKSU. Još uvijek nije okončana zakonska procedura, kojom bi se stvorile pretpostavke za ukidanje tzv. ‘’Bijelog hljeba’’, niti su redukovane neprihvatljivo visoke plate državnih poslanika i delegata i članova VM. No, usvajanjem Zakona o dopunama zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, konačno su uvažene višegodišnje preporuke CCI-a, o ukidanju naknada za rad u upravnim i nadzornim odborima, komisijama i sl. za rad tokom radnog vremena.