21.01.2016

VLADA I SKUPŠTINAKANTONA SARAJEVO, U 2015. GODINI: DOSTA RADA ALI SLABI REZULTATI

U četvrtom kvartalu 2015. g, desile su se značajne promjene u Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo i njihovim rezultatima.Krajem novembra, svega 8 mjeseci od njenog imenovanja, došlo je do obimne rekonstrukcije Vlade KS. Na žalost, ta rekonstrukcija nije obavljena zbog evidentiranih loših rezultata rada određenih ministara (a CCI priželjkuje taj trenutak, političke zrelosti društva i stranaka, u kome će se promjena u vladama i promjene vlada dešavati zbog loših rezultata i želje za boljim). A nije se desila čak ni zbog sukoba unutar Vlade ili skupštinske većine, u KS. Nego je do promjene došlo odlukom stranačkih vrhova, kao posljedica potrebe uspostave nove parlamentarne većine na federalnom nivou i podređivanja svega ostalog tom imperativu.

Tako je na kraju i vlast KS, koja je, u periodu političke krize u Federaciji, prilično uspješno izbjegavala zamku bavljenja samom sobom, umjesto svojim primarnim poslom u interesu građana, postala dio opšte slike političke nestabilnosti i očigledne nefokusiranosti političkih aktera na interese građana i društva.

Sretna okolnost je da je do promjene (u KS) došlo relativno brzo, da paraliza vlasti nije dugo trajala i da štete nisu značajnije. Ali... u najmanju ruku je izgubljen jedan mjesec – novembar – čiji su katastrofalni rezultati bitno uticali na ukupnu sliku o radu Vlade i Skupštine KS u 2015. godini.

INTENZITET RADA, U 2015. GODINI, RASTAO JE S PROMJENAMA U VLADI. Vlada u „tehničkom mandatu“, koja je bila aktivna veći dio prvog kvartala, održala je 9 zasjedanja (manje od 3 mjesečno, u prosjeku). Vlada potvrđena odlukom novog saziva Skupštine 23.03.2015, do 24.11. ove godine, kada je izvršena rekonstrukcija Vlade, održala je 69 zasjedanja (8 i po mjesečno, u prosjeku). Rekonstruisana Vlada, u samo mjesec dana, održala je čak 15 zasjedanja. Ovo je najveći intenzitet rada neke vlade u BiH, u 2015. godini. Slično kretanje imala je i produktivnost, za kojuvezujemo još jednu zanimljivu karakteristiku...

NAKON ŠTO JE U PRVOJ POLOVINI GODINE, OD IMENOVANJA, NOVA VLADA KS BILJEŽILA KONTINUIRANI RAST PRODUKTIVNOSTI, U DRUGOJ POLOVINI GODINE BILJEŽIMO NEVJEROVATNE OSCILACIJE. Sa 143 razmotrene mjere u junu, produktivnost je pala na maltene polovinu, 75, u julu, da bi u avgustu, kada većina institucija ima najlošije rezultate, produktivnost skočila na 126, u septembru opet dramatično pala na 52, pa u oktobru ponovo skočila na 130. U novembru, se, kao posljedica isčekivanja rezultata i primjene koalicionih dogovora između SDA i SBB-a, i u Kantonu Sarajevo, produktivnost spustila na najniži nivo u ovoj godini – razmotreno je svega 14 mjera. Ali je, u zadnjem mjesecu, nakon rekonstrukcije Vlade, produktivnost dostigla fascinantnih 322 mjere. Toliko je, ukupno(!), razmotreno u 7 mjeseci 2015. godine, u kojima je Vlada imala dvocifrenu produktivnost (januaru, februaru, martu, aprilu, julu, septembru i novembru).

NISKA PRODUKTIVNOST VLADE U TEHNIČKOM MANDATU, ZASTOJ U NOVEMBRU, TE GENERALNO SLABA EFIKASNOST TOKOM VEĆEG DIJELA GODINE, REZULTIRALI SU ČINJENICOM DA JE PRODUKTIVNOST VLADE KS, I PORED IZUZETNO VISOKOG INTENZITETA RADA, NAJNIŽA U POSLJEDNJIH 5 GODINA. Vlada je u 2015. godini održala najviše zasjedanja u posljednjih 5 godina (93) ali je na njima razmotrila svega 1145 mjera, što je najmanje do sada. Poređenja radi, u 2012. godini, Vlada KS je na svega 65 zasjedanja razmotrila čak 2011 mjera.Dakle, na 43% više zasjedanja, razmotreno je 43% manje mjera.

ČAK PETINA MJERA KOJE JE VLADA KS RAZMATRALA U 2015. GODINI, ODNOSE SE NA RJEŠENJA, ODNOSNO NA KADROVSKA IMENOVANJA U PREDUZEĆIMA I INSTITUCIJAMA KS. S druge strane, zakoni čine tek 3% od ukupno razmatranih mjera na sjednicama Vlade. Međutim,...

REALIZACIJA ZAKONA U PRVOJ GODINI MANDATA AKTUALNE VLASTI JE NAJVIŠA U ZADNJIH PET GODINA. Vlada KS je, u 2015. godini, utvrdila 34 zakona (26 u finalnoj formi prijedloga, te još 8 u nacrtu), što je više nego i u jednoj godini prethodnog mandata. U odnosu na prethodnu godinu, kada je utvrđen 21 zakon (16 u prijedlogu i 5 u nacrtu), ovo predstavlja povećanje od 62%.

VLADA KS JE, u 2015. godini donijela nekoliko važnim mjera, među kojima izdvajamo AKCIONI PLAN za borbu protiv korupcije 2015 – 2019.Ovaj akcioni plan, usklađen je sa općim principima i načelima državne Strategije za borbu protiv korupcije, te definiše ulogu Kantona Sarajevo u procesu provođenja antikorupcijskih aktivnosti. Kanton Sarajevo je prvi kanton koji je donio svoj Akcioni plan, u kojem su predviđene konkretne aktivnosti neophodne za realizaciju strateških ciljeva.On uključuje proaktivan angažman institucija sa javnim ovlaštenjima, kao i društva u cjelini. Posebno značajnim u borbi protiv korupcije Vlada smatra aktivnije učešće organizacija civilnog društva, akademske zajednice i medija te, je u tom smislu najavljeno stvaranje pretpostavke za njihovo proaktivno učešće u borbi protiv korupcije u Kantonu Sarajevo.

SKUPŠTINA KS, U 2015. GODINI, UGLAVNOM NIJE IMALA ZADOVOLJAVAJUĆI EFIKASNOST I PRODUKTIVNOST. Izuzev u junu, kada je razmotreno 74 mjere, decembru, sa razmotrenih 57, i julu, sa 48 razmotrenih mjera, u svim ostalim mjesecima broj razmotrenih mjera je bio ispod 30 (pri čemu, u februaru i avgustu, zbog neodržavanja sjednica, nije razmotrena nijedna mjera).

TREĆINU RAZMOTRENIH MJERA PREDSTAVLJAJU ODLUKE, KOJE SA IZVJEŠTAJIMA ČINE PREKO 60% OD SVIH RAZMATRANIH MJERA NA SJEDNICAMA SKUPŠTINE. Pri tome, od 76 izvještaja koji su se pojavili na dnevnim redovima Skupštine u posmatranom periodu, njih čak 43, odnosno preko 55% nisu usvojeni.

SKUPŠTINA KS JE, KAO I VLADA, ZABILJEŽILA NAJBOLJI REZULTAT U ZADNJIH PET GODINA, KADA SU U PITANJU ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI. U 2015. godini usvojeno je ukupno 26 zakona finalno i još 5 u formi nacrta, što predstavlja povećanje od preko 100% u odnosu na prošlu godinu.

S DRUGE STRANE, REALIZACIJA PROGRAMOM RADAPLANIRANIH ZAKONA, I KOD VLADE I KOD SKUPŠTINE, JE VRLO NISKA. Vlada KS za 2015. g. planirala je usvajanje 38 zakona, od kojih je realizovano svega 14 ili 37%. Skupština je od 37 planiranih usvojila 12, što predstavlja učinkovitost od svega 32%.

I SKUPŠTINA I VLADA SVOJE PROGRAME RADA ZA 2015. GODINU USVOJILE SU SA NAJVEĆIM KAŠNJENJEM U POSLJEDNJIH 9 GODINA. Program rada Skupštine za 2015. godinu usvojen je 29.04.2015. a Program Vlade tek u šestom mjesecu (05.06.).Nepostojanje propisa kojim se identifikuju odgovorna lica i sankcije za kašnjenja i kršenje propisa, dovodi do nastavljanja neprihvatljive prakse, pa tako...

Ni Vlada ni Skupština nisu usvojile svoje programa rada za 2016. godinu u propisanom roku, odnosno do kraja prethodne godine. Zapravo, Vlada nijednom u posljednjih 9 godina nije donijela program svog rada prije početka godine na koju se odnosi, a Skupština je to uspjela tek dva puta. A to, osim što negativno utiče na efikasnost i fokusiranost na projektovane ciljeve – što su najznačajnije funkcije programa rada – ima i druge posljedice. Naime...

KAŠNJENJE, UZ NEPRILAGOĐAVANJE STRUKTURE PROGRAMA TOJ ČINJENICI, NARUŠAVA KREDIBILITET STATISTIČKIH PODATAKA O REALIZACIJI PLANIRANIH MJERA. Tako, npr. u Program rada Vlade za 2015, sa čijim se kreiranjem i usvajanjem kasnilo skoro pola godine, unesene su i mjere koje su u trenutku usvajanja Programa već realizovane. Pa smo tako dobili apsurdnu situaciju da je Program rada već u trenutku svog usvajanja bio realizovan u postotku od 35%. Od 287 mjera koje su navedene u Programu rada za 2015. njih čak 100 je, naime, realizovano dok program nije ni postojao ili nije bio usvojen. Štaviše, neke od mjera realizovane su još u doba kada vlada koja je donijela sporni Program nije ni postojala. Ovakvim pristupom se utiče na validnost statističkih podataka o realizaciji planiranih obaveza i vještački podiže efikasnost institucija.

Ovdje treba naglasiti da je Skupština KS, za razliku od Vlade, jedna od rijetkih institucija vlasti u BiH čiji podaci o realizovanim mjerama iz Programa rada nisu sporni, odnosno koja u program rada nije unijela i mjere koje je realizovala u periodu dok Program još nije bio kreiran i usvojen.

BUDŽET KS ZA 2016. G. USVOJEN JE UZ VLADINO KRŠENJE ROKOVA PROPISANIH ZAKONOM O BUDŽETIMA F BiH. Vlada KS, utvrdila je prijedlog Budžeta KS za 2016. godinu, na sjednici održanoj 17.12.2015. godine, mada Zakon o Budžetima u FBiH propisuje da „Nakon razmatranja od strane Vlade, premijer podnosi prijedlog budžeta za sljedeću godinu Parlamentu, najkasnije do 1. novembra tekuće godine za sljedeću fiskalnu godinu.“. No, kako je Budžet, ipak, utvrđen u roku koji je omogućio Skupštini da ispuni svoju zakonsku obavezu, usvajanja Budžeta do početka godine na koju se odnosi, možemo reći da je ostvaren značajan napredak u odnosu na prethodnu godinu (kada je Budžet za 2015. na Vladi utvrđen tek 21.03.2015).U prethodnom mandatu Budžet je na vrijeme usvojen samo jednom – krajem 2011. usvojen je Budžet za 2012.

EVIDENTAN JE NEDOSTATAK TEMATSKIH SJEDNICA.U 2015. godini Skupština KS nije održala nijednu tematsku sjednicu, kojima bi se skrenula pažnja i konačno počeli rješavati nagomilani problemi kako u javnim preduzećima tako i u oblasti zdravstva, socijalne zaštite, zapošljavanja i dr. Članom 68. Poslovnika Skupštine KS predviđena je i Godišnja sjednica koja se održava u decembru radi informisanja o implementaciji ciljeva, politike i rada Skupštine za proteklu godinu, prezentacije ciljeva i politike Skupštine za narednu godinu usvajanja programa rada Skupštine i sl. Niti ova sjednica nije održana.

POSEBNO ZABRINJAVA ČINJENICA DA U PRVOJ GODINI AKTUALNOG MANDATA SKUPŠTINE NIJE USVOJENA NI JEDNA STRATEGIJA.Iako je Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. bila planirana još prošlogodišnjim programom rada i iako je prijedlog te strategije usvojen na Vladi KS, krajem avgusta, ona u posmatranom periodu nije razmatrana u Skupštini. Među nerealizovanim mjerama iz Programa rada Skupštine KS iz ranijeg perioda je i Strategija za mlade, te, kantonalne Strategije reforme i razvoja javne uprave.

Iako su, U 2015. GODINI, evidentirani pokušaji da se nešto učini, činjenica je da se nisu desili značajni pomaci u rješavanju nijednog od vrlo ozbiljnijih problema Kantona. Vodosnabdjevanje, gas, gradski saobraćaj, zagađenost vazduha, bezbjednosna situacija, ogromni dugovi javnih preduzeća u nadležnosti Kantona, prevelika javna potrošnja, glomazan i neefikasan administrativni aparat, kome je nužna reforma,... Sve to i dalje stoji pred Vladom i Skupštinom KS. I sve su to, zaista, vrlo ozbiljni i složeni problemi. Ali vlast i postoji zato da rješava probleme, pa to nije nikakav izgovor za izostanak rezultata.

Za kraj, s obzirom da ulazimo u novu godinu, Centri civilnih inicijativa, upućuju institucijama vlasti „paket“ inicijativa za unaprjeđenje njihovog rada u narednom periodu. Ovdje izdvajamo neke od njih:

-  Godišnje planove rada treba usvajati na vrijeme, prije početka godine na koju se odnose, kako bi program rada u potpunosti vršio svoju funkciju alata za povećanje efikasnosti i fokusiranosti institucija na projektovane ciljeve i ključne probleme građana. Takođe, planove uskladiti sa budžetom i donositi transparentno, uz javnu raspravu.

-  Poslovnik o radu Vlade treba izmijeniti i dopuniti, u dijelu „Programiranje rada“ tako da se definiše obaveza periodičnog (najmanje polugodišnjeg) razmatranja Informacije o realizaciji godišenjeg programa rada, uz obavezu revidiranja programa u slučaju većeg kašnjenja u implementaciji, te da se definišu odgovorne osobe i propišu finansijske sankcije za one koji krše odredbe Poslovnika i Odluke o metodologiji, a koje se tiču propisanih rokova ili nesavjesnog odnosa prema usvojenom Programu rada.

-  Iniciramo da Vlada KS, do isteka prve polovine mandata, pripremi i utvrdi normativno–pravni aktkojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa u BiH, sa posebnim akcentom na proces održavanja javnih rasprava. Javne rasprave se i do donošenja ovakvog akta moraju učiniti tranparentnijim, bližim građanima, tj. realizovane u atmosferi u kojoj neće biti tretirane kao tek ispunjavanje forme,

-  Iniciramo da Vlada organizuje program obuke službenika zaduženih za vođenja javnih rasprava. 

-  Iniciramo utemeljenje redovne prakse održavanja tematskih sjednica (najmanje jedna kvartalno), a na kojima bi se ciljano rapravljalo o problemima koji su u fokusu interesovanja građana Kantona, uz usvajanje obavezujućih zaključaka.

-  Izvršiti izmjene odgovarajućih zakona, kako bi se uskladila primanja javnih funkcionera na kantonalnom nivou, te rukovodstava u javnim preduzećima, sa sve lošijim životnim standardom građana Kantona Sarajevo, tj. ta primanja bila dovedena u pravičniji odnos sa prosječnom platom u Kantonu. 

-  Iniciramo da Vlada bude pokretač a Skupština moderator javnog dijaloga o potrebi ograničavanja uticaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu posebno akcentiramo potrebu fiksiranja broja funkcija na koje političari/vlast postavljaju svoje ljude nakon izbora.

-  Staviti u punu funkciju sistem elektronskog glasanja, koji je ranije instaliran ali se već neko vrijeme ne koristi na način koji bi javnosti omogućio uvid u pojedinačno prisustvo i način glasanja o svakoj od mjera o kojima se raspravlja i odlučuje na dnevnom redu.

-  Značajno unaprijediti web stranice institucija, kako bi one građanima pružale više informacija i usluga.

- Pregledom nerealizovanih mjera iz Programa rada Vlade Kantona iz prethodinih godina, iniciramo da se one najvažnije nađu u ovogodišnjem planu rada KS sa akcentom na narednu listu temeljnh zakona i strategija:

Strategija za mlade;

Strategiju reforme i razvoja javne uprave;

Zakon o porijeklu i oduzimanju nelegalno stečene imovine;

Zakon o podsticajima malih i srednjih preduzeća;

Zakon o inspekcijama Kantona Sarajevo;

Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti;

Zakon o zdravstvenoj zaštiti Kantona Sarajevo;

Zakon o lokalnoj samoupravi...

Za sve informacije molimo da kontaktirate Anu Lučić

(mob. 063 396 519063 396 519063 396 519063 396 519; e-mail: ana@ccibh.org)