05.02.2016

REZULTATI MONITORINGA RADA VLADE I PARLAMENTA FBiH - PARLAMENT POČEO OZBILJNO RADITI TEK U 4. KVARTALU

POLITIČKA KRIZA U FBiH, U 2015. G, NAJDRAMATIČNIJE SE ODRAZILA NA RAD PREDSTAVNIČKOG DOMA. U prvih 9 mjeseci Predstavnički dom održao je svega 1 redovnu sjednicu, te 6 vanrednih. U 5 od 9 mjeseci nije održao nijednu sjednicu. A intenzitet rada, i produktivnost, mjerena razmotrenim mjerama i usvojenim zakonima, su mu bili u nivou lošije kantonalne Skupštine (razmotreno je svega 37 mjera, i usvojeno 7 zakona). Dom naroda bio je, za nijansu, bolji – uz konstitutivnu sjednicu, održane su 2 redovne i 5 vanrednih (na kojima je razmotreno 78 mjera i usvojeno13 zakona).

S OBZIROM NA REZULTATE, MOŽEMO REĆI DA JE PARLAMENT FBIH, ISTINSKI PROFUNKCIONISAO TEK U 4. KVARTALU 2015, GODINU DANA OD IZBORA. Uspostavljanjem nove parlamentarne većine, intenzitet rada je višestruko porastao, kao i produktivnost. Što je naročito došlo do izražaja u Predstavničkom domu, koji je u 4. kvartalu održao više sjednica (8), na njima rozmotrio više mjera (84) i usvojio više zakona (20), nego u prethodna tri kvartala zajedno. A i Dom naroda je u 4. kvartalu postigao svoje najbolje rezultate u 2015. godini (na 7 održanih sjednica razmotreno je 59 mjera i usvojeno 14 zakona). No...

LOŠI REZULTATI U PRVIH 9 MJESECI REZULTIRALI SU ČINJENICOM DA JE RAD PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FBIH U 2015. GODINI, LOŠIJI NEGO I U JEDNOJ GODINI PRETHODNOG MANDATA. I to značajno lošiji. I po broju održanih zasjedanja, i po vremenu provedenom na njima, i po broju razmotrenih mjera i po broju realizovanih zakona. Rezultati Doma naroda nisu tako izraženo lošiji, ali su i oni ispod prosjeka prethodnog mandata, po svim parametrima.

UKUPAN BROJ FINALNO REALIZOVANIH ZAKONA ZNAČAJNO SE POVEĆAO U 4. KVARTALU, ALI JE NJIHOV BROJ I DALJE KRAJNJE SKROMAN. U 2015. godini u Parlamentu FBiH kompletna procedura usvajanja okončana je za 27 zakona, koji su, dakle, usvojeni u formi prijedloga i u Predstavničkom i Domu naroda. Još 10 zakona su u oba doma prihvaćena u formi nacrta i poslati u dalju proceduru, a 3 zakona su u prijedlogu usvojena u Predstavničkom domu i čekaju na izjašnjavanje Doma naroda. Da bi shvatili o kako malom broju se radi podsjetimo da su programi rada u 2012. – posljednjoj godini u kojoj su oba doma Parlamenta FBiH radila po programima rada - bilo planirano za usvajanje skoro 100 zakona. 

OSIM MALOG BROJA ZAKONA, ZABRINJAVA I NJIHOVA STRUKTURA I NAČIN DONOŠENJA. Od usvojenih 27 projedloga zakona tek njih 6 su novi zakoni (od kojih su, pritom, 2 prateći zakoni o izvršavanju budžeta), dok su ostalih 21 zakon tek izmjene i/ili dopune već postojećih zakonskih akata. Samo 22% zakona usvojeno je u redovnom postupku. Čak 59 ih je usvojeno u hitnom, a 19% u skraćenom postupku.

NIJEDAN DOM PARLAMENTA FBIH NIJE, DO KRAJA 2015. G, USVOJIO NI PROGRAM RADA ZA 2016. GODINU. U posljednjih 10 godina, domovi Parlamenta FBiH nijednom nisu donijeli godišnje programe svog rada prije početka godine na koju se odnose, a u 4 godine – 2007, 2013, 2014. i 2015. nisu ih uopste donijeli.

KASNILO SE SA USVAJANJEM BUDŽETA ZA 2015. G, A I NJEGOVOG REBALANSA, ALI JE BUDŽET ZA 2016. USVOJEN NA VRIJEME. Budžet  za 2016. godinu usvojen je 29.12.2015, u skladu sa obavezama propisanim Zakonom o Budžetima u FBiH, u visini cca 2,6 milijardi KM. Najveće nazadovoljstvo predloženim Budžetom FBIH za 2016. godinu u Domu naroda je izraženo zbog visine planiranih transfera nižim nivoima vlasti i neplaniranja sredstava za kulturu i sport. U Predstavničkom dom najveće nezadovoljstvo, uglavnom stranaka opozicije, izraženo je zbog povećanog iznosa na raspolaganju premijeru i ministrima, povećanog transfera za političke stranke, nepostojanju predviđenog iznosa za pomoć nastradalim od poplava,...

OD POZITIVNIH STVARI, MOŽEMO ISTAĆI JE DA SU OBA DOMA PARLAMENTA FBIH TOKOM ANALIZIRANOG PERIODA PRIHVATILA REFORMSKU AGEDNU. Međutim, već jedna od prvih mjera koja je usvajana iz ovog seta, Zakon o radu FBIH, izazvala je oštre reakcije i potpuno oprečna mišljenja u javnosti. Organizovani su i masovni protesti. U decembru 2015. godine kreiran je ažurirani Akcioni plan za realizaciju obaveza iz RA na nivou FBIH koji sadrži 61 mjeru

I DALJE JE, U POGLEDU TRANSPARENTNOSTI, IZRAŽENA ZNAČAJNA RAZLIKA IZMEĐU PREDSTAV-NIČKOG I DOMA NARODA. Dom naroda PFBiH je i dalje jedina institucija u BiH koja transparentno i detaljno prikazuje primanja svakog delegata pojedinačno. 

2015. G. JE POTVRDILA POTREBU IZMJENE ZAKONSKE REGULATIVE U PRAVCU OTKLANJANJA SISTEMSKIH NEDOSTATAKA I USPOSTAVE FUNKCIONALNIJEG SISTEMA. Kao prvo, nedopustiva je situacija da jedan od klubova naroda u Parlamentu FBiH iz mandata u mandat nije popunjen u skladu sa Ustavom i da se, praktično, ne poduzima ništa da se ta anomalija otkloni. S druge strane, evidentna je potreba da Ustavni sud odluke koje se tiču političkih odnosa, i mogu značajno odrediti djelovanje izvršne ili zakonodavne vlasti u određenom periodu, donosi brže. Sjetimo se da su, u prethodnom mandatu, zbog presuda Ustavnog suda poništavani višemjesečni efekti rada Parlamenta. Dodajmo i da je predugo vrijeme potrebno za stavljanje zahtjeva na dnevni red Suda, obesmislilo presudu u slučaju Apelacije potpredsjednika Dunovića i možda bitno odredilo politička dešavanja u Federaciji. O svim ovim, i mnogim drugim problemima, treba razmišljati, voditi javnu raspravu i naći rješenja za izbjegavanje mogućih ozbiljnih problema u vremenu pred nama.

U TREĆEM I ČETVRTOM KVARTALU BILJEŽIMO TREND POVEĆANJA EFIKASNOSTI RADA VLADE FBiH. Konstatujmo prvo da je Vlada u “tehničkom mandatu” imala neuobičajenu produktivnost, za vladu u tom statusu, te je u 1. kvartalu razmotreno 443 mjere. U 2. kvartalu, sukobi unutar tadašnje vladajuće koalicije, rezultirali su blagim padom broja razmotrenih mjera, na 423. U 3. kvartalu, funkcionišući kao manjinska, Vlada FBiH ostvaruje značajan rast od 160 razmotrenih mjera, da bi u 4. kvartalu produktivnost dodatno bila poboljšana za još 100 mjera.

ZAHVALJUJUĆI RASTU PRODUKTIVNOSTI U DRUGOJ POLOVINI GODINE, REZULTATI RADA VLADE U 2015. GODINI (2130 RAZMOTRENIH MJERA), SLABIJI SU JEDINO OD REZULTATA IZ 2014. Broj razmotrenih mjera u prve tri godine prethodnog mandata bio je ispod 2000, a u posljednjoj – 2630.

NAJVEĆI NAPREDAK U ČETVRTOM KVARTALU OSTVAREN JE U SFERI UTVRĐIVANJA ZAKONA (KADA JE POSLIJE 10, 13 I 13, U PRETHODNIM KVARTALIMA, UTVRĐEN 21 ZAKON), ALI NI OVO POBOLJŠANJE NIJE POMOGLO VLADI DA SE, U OVOM KONTEKSTU, POMAKNE OD NAJLOŠIJIH REZULTATA U PRETHODNOM MANDATU. 57 utvrđenih zakona (41 u prijedlogu i 16 u nacrtu), u ravni je sa rezultatom iz 2011. dok je za čak 31 zakon manje od rezultata iz 2012, kao najboljeg u prethodnom mandatu.

POSEBAN PROBLEM, U KONTEKSTU USVAJANJA ZAKONA JE TO DA IH JE SKORO POLOVINA U PARLAMENTARNU PROCEDURU UPUĆENA PO HITNOM, ODNOSNO SKRAĆENOM POSTUPKU.  Iskorištavajući pogodnosti mehanizma „hitnog i sklaćenog postupka utvrđivanja zakona“, u suštini pogodnost da se radi manje u pripremi, bez potrebe da se javnost uključuje u proces, Federalna Vlada je recimo u 2014. godini utvrdila 42% zakona po hitnom i/ili skraćenom postupku.  A onda je u 2015. godini taj procenat i povećan pa je tako od 57 utvrđenih zakona njih 49% utvrđeno po hitnom, odnosno skraćenom postupku.

NA ŽALOST, ZNAČAJAN PROCENAT DRAGOCJENOG VREMENA, VLADA JE, U 2015. G, POTROŠILA NA “STRANAČKO ZAPOŠLJAVANJE”. Tokom 2015. godine imali smo 194 različite saglasnosti i rješenja kojima su pojedinci imenovani i razrješavani sa dužnosti kroz različite upravljačke i nadzorne funkcije javnih preduzeća i ustanova. Nešto manje od 14% ukupno realizovanih mjera za godinu dana, odnosilo se na ovu tematiku. 

MEĐU REALIZOVANIM MJERAMA VLADE, U POSMATRANOM PERIODU, CCI JE DETEKTOVAO 43 KOJE MOGU ZNAČAJNIJE (INSTITUCIONALNO I SISTEMSKI) DOPRINIJETI RJEŠAVANJU NAJVAŽNIJIH PROBLEMA GRAĐANA (NEZAPOSLENOST, KORUPCIJA, SIROMAŠTVO, EU PROCESI,…). Naravno, tek onda kada zažive u praksi, jer se u najvećem broju radi o zakonima, programima, te određenim strategijama.

S PROGRAMOM RADA VLADE ZA 2015. BIO JE PROBLEM U SKORO SVAKOM SEGMENTU – VREMENU USVAJANJA, STRUKTURI, REALIZACIJI,... Program rada Vlade FBiH za 2015, naime, donešen je tek u 7. mjesecu, dakle, nakon što je pola godine na koju se taj program odnosi, prošlo. A pritom je, u Program, unešeno 70 mjera koje su u trenutku usvajanja Programa već bile realizovane, pa čak i one koje su realizovane u vrijeme kad Vlada koja je donijela ovaj program nije ni postojala. I konačno, čak i od tako koncipi-ranog programa, više od polovine mjera ostalo je nerealizovano. Pri tome, najniža realizacija je vezena za naj-značajnije tipove mjera. Pa je od 104 planirana zakona, usvojeno svega 27, a od 8 planiranih strategija, tek 3.

TRANSPARENTNOST RADA FEDERALNE VLADA JE NA PRIHVATLJIVOM NIVOU, ALI JE PROSTORA ZA UNAPREĐENJE MNOGO.  Zašto jedna Vlada Hrvatske može, a u Vladi Federacije BiH ne žele niti da pokušaju uvesti web prenos sjednica? Zašto Premijer Novalić ne ubrza proces potpisivanja Zapisnika sa sjednica kako bi ti dokumenti postali mnogo ranije javni nego što je uobičajena praksa?  Zašto se preliminarni dnevni red sjednice Vlade i dalje ne objavljuje prije zasjedanja?  Zašto, nakon sjednice vlade, nisu dostupni na web stranici kao „download“ opcija materijali koji su razmatrani i usvojeni?  Zašto institucionalno nije riješeno pitanje javne dostupnost odgovora ministara na poslanička pitanja? Itd... 

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA UPUĆUJU INSTITUCIJAMA VLASTI FBiH “PAKET” INICIJATIVA ZA UNAPREĐENJE NJIHOVOG RADA U NAREDNOM PERIODU. OVDJE IZDVAJAMO NEKE OD NJIH:

 Inicijativa za uspostavljanje funkcionalnog „Ureda za saradnju sa nevladinim organizacijama“;

 Inicijativa da se izmjeni i dopuni Uredba o godišnjem planiranju i izvještavanju s ciljem da se precizira, tj. dodatno unaprijedi sadržaj i svrsishodnost godišnjeg programa rada;

 S ciljem da se unaprijedi proces praćenja realizacije godišnjeg programa rada, inicijativa da se  uvede praksa da u dnevnim redovima sjednica prioritet imaju mjere koje su dio godišnjeg programa rada.    

 Inicijativa da se do isteka prve polovine aktuelnog mandata vlasti u FBiH, pripremi i utvrdi normativno–pravni akt (npr. okvirni zakona o građanskim participacijama) kojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa, sa posebnim akcentom na proces održavanja javnih rasprava;

 Inicijativa za kreiranje i usvajanje Zakona o lobiranju (po uzoru na kvalitetna zakonska rješenja zemlja okruženja i EU standarda);

 Inicijativa, po uzoru na praksu Vlade Crne Gore da se donese „Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade Federacije BiH“. Ova odluka bi trebala tretirati primjenu niza mehanizama (dobrih praksi) koji u kratkom roku mogu doprinijeti znatnom povećanju javnosti rada Vlade Federacije BiH.

 Inicijativa za kreiranje baze podataka poslaničkih pitanja i datih odgovora od strane ministara, kako bi se sva pitanja i odgovori našli na vidnom mjestu WEB stranica Vlade i Parlamenta F BiH.  

 Inicijativa da se prestane zloupotrebljavati mehanizam hitnog i skraćenog postupka za usvajanje i da se zakoni i druge važne mjere, za građane i zajednicu u cjelini, donose u redovnoj proceduri, uz široku javnu rapravu i uvažavanje predloženih kvalitetnih rješenja. 

 Ponavljamo, po nama, izuzetno značajnu inicijativu, koju smo sredinom 2015. godine uputili prema premijeru Federacije BiH, gospodinu Novaliću a koja se odnosi na pitanje tzv. „pravila za imenovanja“. Inicijativa je upućena s ciljem da Vlada FBiH, u što skorijem periodu, pokrene javni dijalog o potrebi ograničavanja uticaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, odnosno fiksiranje (u skladu sa evropskim standardima) broja funkcija na koje političari/vlast postavljaju svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje (i zakonsko garantovanje) da se na sva druga radna mjesta u zemlji dolazi isključivo zahvaljujući stručnosti i sposobnosti. 

 I konačno - još jednom podsjećamo na neophodnost dogradnje izbornog zakonodavstva BiH, s ciljem da se omogući unošenje u Izborni zakon BiH preciznih rokova za formiranje vlasti, uz obavezno stvaranje mogućnosti za raspisivanje vanrednih izbora u situacijama nepoštovanja rokova, blokada u radu institucija, nemogućnosti da se dođe do dogovora političkih aktera u ''razumnom'' roku itsl.