25.02.2016

MONITORING VLADE I SKUPŠTINE HNK U 2015 GODINI U 4. KVARTALU POČEO OZBILJAN RAD, NAKON NEPOTREBNO IZGUBLJENE GODINE DANA

HNK JE posljednji kanton u FBiH koji je, nakon izbora u oktobru 2014. dobio svoju Vladu. Iako je njeno imenovanje, po objavljivanju izbornih rezultata i uspostavljanju prvobitne vladajuće koalicije, najavljivano već za januar 2015. a mandatar izabran već u februaru, Vlada je imenovana tek potkraj septembra, skoro punu godinu dana od održanih izbora. Pri tome, ono što izaziva krajnje razočarenje je da problem ni u kom trenutku nije bio u programskim ciljevima i sukobu različitih viđenja šta treba raditi da bi se poboljšao kvalitet života u Kantonu. Problem je već u startu ogoljen i sveden na sukob oko podjele ministarskih mjesta u novoj vladi. Problemi u konstituisanju su se, naravno, odrazili na rezultate rada vlasti HNK, u 2015. godini.

SKUPŠTINA HNK JE OZBILJNO POČELA RADITI TEK U 4. KVARTALU 2015, GODINU DANA NAKON PROVEDENIH IZBORA, NA KOJIM JE IZABRAN NJEN AKTUELNI SASTAV. U 4. kvartalu je, naime, održano više sjednica (6)  i razmotreno više mjera (43) nego u svih prethodnih 9 mjeseci zajedno. I usvojeno isto toliko zakona.

SKORO ČETVEROMJESEČNA PAUZA U RADU SKUPŠTINE, IZMEĐU SJEDNICA U MAJU I SEPTEMBRU, JESTE BILA NEPOSREDNO UZROKOVANA RASPADOM PRVOBITNE TROČLANE KOALICIJE I ČEKANJEM NA ISHOD POKUŠAJA DA SE NAĐE NOVA VEĆINA DOVOLJNA ZA IZBOR VLADE, ALI GRAĐANI HNK, I INAČE, IMAJU OZBILJNIH PROBLEMA SA FUNKCIONISANJEM SVOJE ZAKONODAVNE VLASTI. Skupština HNK nije održala nijednu sjednicu u januaru, junu, julu i avgustu 2015, a u septembru je održala jednu sjednicu sa samo jednom tačkom dnevnog reda. No ovo nije izuzetak u radu zakonodavne vlasti HNK. Nijednom u prethodnom mandatu, Skupština HNK nije imala manje od tri neradna mjeseca u godini, a u 2011. ih je imala 5, a u 2014. čak 6. Radi se, dakle, o kontinuiranom problemu sa intenzitetom rada Skupštine HNK, koji se odražava i na efekte tog rada, u vidu broja razmotrenih mjera i usvojenih zakona. A odražava se i na rezultate poređenja sa drugim skupštinama.

SA 11 ODRŽANIH SJEDNICA, 76 NA NJIMA RAZMOTRENIH MJERA I 6 USVOJENIH ZAKONA, U 2015. GODINI, SKUPŠTINA HNK SPADA U DONJU POLOVINU KANTONALNE LJESTVICE. Po prva dva parametra su od nje lošije samo skupštine ZHK, PK i Kantona 10, a po broju usvojenih zakona je i Skupština ZHK bolja od nje.

U 2015. GODINI JE, DAKLE, USVOJENO VRLO MALO ZAKONA. Skupština HNK, kao institucija čije je ključna uloga stvaranje zakonodavnog okvira za normalno funkcionisanje zajednice, je u 2015. godini usvojila svega 6 zakona, i 2 tek prihvatila u nacrtu. Usporedbe radi, u istom periodu, Skupština Kantona Sarajevo je usvojila 26 zakona i prihvatila 5 zakona u nacrtu, a iznad 20 zakona, u 2015. imale su i skupštine TK i BPK.

čitav niz izuzetno značajnih zakona, planiranih programom rada skupštine za realizaciju u 2015. godini, kraj je godine dočekao nerealizovan.Među 23 nerealizovana zakona (13 u prijedlogu i 10 u nacrtiu) su i zakoni od izuzetnog značaja za život građana HNK: Zakon o radu, Zakon o obrtu, Zakon o trgovini, Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakon o komunalnoj djelatnosti, Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu, Zakon o uzgoju, zaštiti i upravljanju šumskim resursima, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o zaštiti porodica s djecom u HNK, Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina,... A nerealizovana je ostala i planirana, izuzetno važna, Strategija razvoja HNK. S druge strane...

TREBA ISTAĆI DA JE, USVOJIVŠI PROGRAM RADA KOJI JE SAMA KREIRALA, SKUPŠTINA HNK U NOVOM SAZIVU, U 2015. GODINI, NAPRAVILA ZNAČAJAN ISKORAK. Ovo je, naime, prvi put od 2008. godine, da je Skupština sama kreirala vlastiti program rada, čime je – nažalost tek teoretski – omogućila i Vladi u „tehničkom mandatu“, da radi u skladu sa voljom novog saziva Skupštine.Rezultati, na kraju 2015, međutim, pokazuju da prilika koju je, usvajanjem ovog Programa, otvorena, nažalost, nije iskorištena na najbolji način - realizovano je tek 51% od skromnog plana od 61 mjere.

SKUPŠTINA JE IPAK, I PORED SKROMNOG RADA, USVOJILA I NEKE MJERE KOJE MOGU UTICATI NA POBOLJŠANJE KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA HNK. Skupština je npr. razmatrala  Informaciju o položaju osoba sa invaliditetom. Zaključcima je zadužila Vladu da, od drugog polugodišta školske 2015./2016, pokrene program asistenata u nastavi, te, da koristi pogodnosti zakona o volontiranju i programa prijema i zapošljavanja pripravnika, te, da kroz izmjenu postojećih propisa omogući pristup i mobilnost invalidnih osoba u javnom prijevozu, javnim objektima i parking prostorima. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK je zaduženo da izvrši korekciju nastavnih planova i programa i prilagodi ih položaju invalidnih osoba, u cilju njihove integracije u društvo.

NAKON ŠTO JE, PRI USVAJANJU BUDŽETA ZA 2015. G., PONOVO PREKRŠEN ZAKON, BUDŽET HNK ZA 2016. PRVI JE BUDŽET U POSLEDNJIH 10 GODINA KOJI JE USVOJEN U SKLADU SA ZAKONOM O BUDŽETIMA U FBIH. Skupština HNK je usvojila Budžet HNK za 2016. g, u redovnoj proceduri, prije isteka 2015.

NA ŽALOST, ZA RAZLIKU OD BUDŽETA, PROGRAM RADA SKUPŠTINE HNK ZA 2016. GODINU, KAO NI VLADIN, NIJE USVOJEN DO KRAJA 2015. Moramo, s druge strane, istaći kako je proces usvajanja u obje posljednje godine transparentan. Naime, Skupština je i prošle i ove godine pozvala, u skladu sa Poslovnikom o radu, sve zainteresovane da se uključe u njegovu izradu.

NESHVATLJIVA NEZAINTERESOVANOST VLADE U „TEHNIČKOM MANDATU“, KOJA SE NE BI SMJELA DOGAĐATI NI U SITUACIJAMA KADA IZBORNI REZULTATI DOVEDU DO RADIKALNE PROMJENE SKUPŠTINSKE VEĆINE I NEUSKLAĐENOSTI SASTAVA VLADE U „TEHNIČKOM MANDATU“ SA NOVOM SKUPŠTINSKOM VEĆINOM, A POGOTOVO NE U SITUACIJI FAKTIČKOG KONTINUITETA VLASTI, KAKVU SMO IMALI U HNK, PROUZROČILA JE GUBLJENJE DRAGOCJENOG VREMENA I NEADEKVATNE REZULTATE VLASTI U POSTIZBORNOM PERIODU. Zbog loših rezultata Vlade u „tehničkom mandatu“, ukupni rezultati rada Vlade HNK u 2015. godini su ispod prosjeka prethodnog mandatnog perioda. Zapravo po intenzitetu rada, odnosno broju održanih sjednica, to je najlošiji rezultat u posljednjih 5 godina, a po broju razmotrenih mjera i usvojenih zakona, lošiji su bili jedino rezultati u 2011. g.

OD 10 KANTONALNIH VLADA U FBIH, LOŠIJE REZULTATE, OD VLADE HNK, U KONTEKSTU INTENZITETA RADA I PRODUKTIVNOSTI, IMAJU JEDINO VLADE ZAPADNOHERCEGOVAČKOG, POSAVSKOG I KANTONA 10. Dok je mjesečni prosjek Vlade HNK svega 3 zasjedanja, prosjek zasjedanja vlada BPK i TK je 5, Vlade USK 7,  Vlade KS skoro 8. Sa 562 razmotrene mjere, Vlada HNK je daleko od granice od 1000 mjera, koje su prešle kantonalne vlade SBK, BPK i KS.

realizacija zakona VLADE HNK, U POSMATRANOM PERIODU, je izuzetno mala. Vlada HNK je, u 2015. godini, utvrdila tek 12 zakona, što je, poredeći sa prethodnim četverogodišnjim periodom bolje jedino od rezultata tadašnje vlade u „tehničkom mandatu“ iz 2011. Polovina od zakona utvrđenih u 2015. godini, utvrđeni su na samom kraju godine, u zadnjih 15 dana decembra, od strane nove vlade, dakle.

DA NE BISMO U GODIŠNJEM PREGLEDU IMALI RAZLOGA ZA KRITIKU SAMO VLADE U „TEHNIČKOM MANDATU“ NOVA VLADA SE POBRINULA UTVRĐIVANJEM DOKUMENTA NAZVANOG „PROGRAM RADA VLADE ZA 2015. GODINU“. Dokument pod nazivom “Program rada Vlade HNK za 2015. godinu” utvrđen je 15. a u Skupštini potvrđen, usvajanjem, 21.10.2015. Datumi govore da se radi o tek formalnom odgovaranju na obavezu usvajanja godišnjeg Programa rada. Naprosto, program rada je, po definiciji, plan za određeni period, a planovi se mogu donositi samo za vrijeme prednama, a za prošlost se ne prave planovi, nego se, eventualno, konstatuje postojeće stanje. Druga stvar koja naglašava činjenicu da se radi tek o formalnom činu zadovoljavanja poslovničke obaveze i neozbiljnost čitave situacije oko usvojenog dokumenta, je njegov sadržaj. U Program su, naime, kao planirane, unesene i mjere koje su u trenutku kreiranja i usvajanja programa već bile realizovane, čime su statistički podaci o realizaciji potpuno kompromitovani i postali neupotrebljivi. Naime, od 67 realizovanih mjera koje se nalaze u Programu rada, njih 73% je realizovano prije nego je program usvojen, odnosno, u prvih 9 mjeseci 2015, i u programu rada koji se donosi u oktobru nisu smjele biti.

VLADA JE, TOKOM 2015. GODINE, USVOJILA I NEKE MJERE KOJE MOGU UTICATI NA POBOLJŠANJE ŽIVOTA GRAĐANA HNK. Na 5. sjednici Vlade HNK, održanoj 27.10.2015. godine, (nova) Vlada HNK usvojila je nacrt Akcionog plana za realizaciju Reformske agende za BiH za razdoblje 2015-2018. godina za HNK. Plan sadrži niz aktivnosti koje će Vlada provesti do 2018. g. a na poseban način istaknuto je donošenje Strategije razvoja i Prostornoga plana HNK, kao i zajednički smještaj kantonalnih tijela i uvođenje sistema e-Vlade.

VLADA HNK JE USVOJILA I NEKOLIKO MJERA U SVRHU BUDŽETSKIH UŠTEDA. Usvojena je Odluka o zabrani novog zapošljavanja u ministarstva, druga tijela uprave, ustanove i druge institucije koje se finansiraju iz Budžeta HNK, a istoj je po isteku 2015. g. produžen rok do kraja prvog kvartala 2016. Imenovanjem Vlade, ista je usvojila Zaključak koji se odnosi na poništenje raspisanog konkursa za prijem u radni odnos državnih službenika i zaposlenika.

RAZLIČITI SAZIVI VLADE HNK IMAJU RAZLIČITE PROBLEME U KONTEKSTU TRANSPARENTNOSTI. Vlada u „tehničkom mandatu“ je imala širi spektar aktivnosti koje su ugrožavale transparentost njenog rada.  Vanredne (telefonske) sjednice nisu najavljivane a na web stranici Vlade se nije mogao naći pregled urađenoga na tim sjednicama. Zapisnici su neredovno usvajani i na jednoj sjednici je usvajano više zapisnika. Imenovanjem aktualne Vlade HNK transparentnost je, u ovom kontekstu, dignuta na zadovoljavajući nivo - sjednice se redovno najavljuju a nakon njihovog održavanja na web stranici se nakon par sati mogu naći informacije o realizaciji na njoj. Zapisnici se redovito usvajaju. Kao zamjerku ističemo činjenicu da Vlada HNK u više navrata nije udovoljila zahtjevima CCI-a za informacije o visini primanja poslanika i članova Vlade.

NA KRAJU, KONSTATUJMO DA VLADA HNK, U KONTINUITETU, KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA. Ni novi, kao niti prethodni saziv Vlade, u svome sastavu nema niti jednu ženu. A Zakon o ravnopravnosti polova u BiH jasno propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže.

Centri civilnih inicijativa, upućuju institucijama vlasti u HNK „paket“ inicijativa za unaprjeđenje njihovog rada u narednom periodu. Ovdje izdvajamo neke od njih:

Ø Iniciramo izradu jedinstvene Metodologije izrade i donošenja godišnjih programa rada, kojom bi se definisao sadržaj i format godišnjeg plana, postupak i rok za donošenje, sadržaj i format izvještaja i dr.

Ø Iniciramo izmjene i dopune poslovnika o radu, u pravcu definisanja rokova za usvajanje godišnjeg programa rada (do početka godine na koju se program odnosi!) i obaveze periodičnog (najmanje polugodišnjeg) razmatranja Informacije o realizaciji godišnjeg programa rada, uz obavezu revidiranja programa u slučaju većeg kašnjenja u implementaciji;

Ø Iniciramo da Vlada HNK, do kraja prve polovine mandata, pripremi i utvrdi normativno–pravni akt(npr. okvirni zakona o građanskim participacijama) kojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa, sa posebnim akcentom na proces održavanja javnih rasprava.

Ø Iniciramo utemeljenje prakse održavanja tematskih sjednica najmanje jedna kvartalno, s ciljem da se na njima ciljano rapravljalo o problemima koji su u fokusu interesovanja građana HNK, uz usvajanje obavezujućih zaključaka. Omogućiti građanima da mogu  sami nominirati teme za ta tematska zasjedanja.

Ø Iniciramo izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine, kojim bi se definisalo kako je 6 mjeseci maksimalno vrijeme koje jedan zakon može provesti u proceduri.

Ø Iniciramo izmjene odgovarajućih zakona, kako bi se primanja i privilegije javnih funkcionera na kantonalnom nivou, te rukovodstava u javnim preduzećima, uskladila sa sve lošijim životnim standardom građana Kantona, tj. ta primanja bila dovedena u pravičniji odnos sa prosječnom platom u Kantonu.

Ø Iniciramo da Vlada bude pokretač javnog dijaloga u Kantonu, o potrebi ograničavanja uticaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu posebno akcentiramo zapošljavanje, odnosnu potrebu fiksiranja broja funkcija na koje stranke mogu postavljati svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje da se na sva druga radna mjesta dolazi na osnovu sposobnosti i stručnosti. 

Ø I na kraju - još jednom podsjećamo na neophodnost dogradnje izbornog zakonodavstva BiH, s ciljem da se omogući unošenje u Izborni zakon BiH preciznih rokova za formiranje vlasti, uz obavezno stvaranje mogućnosti za raspisivanje vanrednih izbora u situacijama nepoštovanja rokova, blokada u radu institucija i nemogućnosti da se dođe do dogovora političkih aktera u ''razumnom'' roku.

Za sve informacije molimo da kontaktirate Anu Lučić

(mob. 063 396 519063 396 519063 396 519063 396 519; e-mail: ana@ccibh.org)