29.02.2016

MONITORING VLADE I SKUPŠTINE SBK U 2015. GODINI ISPOD PROSJEKA PRETHODNOG MANDATA

ZBOG ZNATNO LOŠIJIH REZULTATA U PRVA 3 KVARTALA, UKUPNI GODIŠNJI REZULTATI VLADE SBK ISPOD SU PROSJEKA PRETHODNOG MANDATA, PO SVIM POSMATRANIM PARAMETRIMA. Održano je manje sjednica (38), na njima provedeno manje vremena (75 sati), razmotreno je manje mjera (1219), utvrđeno manje zakona (12).

U RADU VLADE I DALJE DOMINIRAJU DNEVNO OPERATIVNE, NEPROGRAMSKE, MJERE, A NA UŠTRB STRATEŠKIH I PROGRAMSKIH. Od 1219 mjera, razmatranih u 2015. godini, preko 35% su odluke, od čega se najveći broj odnosi na utrošak finansijskih sredstava. Na dnevnom redu Vlade, tokom 2015. godne pojavila se samo jedna strategija – Strategija razvoja SBK za razdoblje 2016-2020 – i to u nacrtu, koji je, nakon (pre)dugog čekanja usvojila nova vlada 19.11.2015. S druge strane, jedina, programom rada Vlade, planirana strategija – Strategija razvoja i održavanja regionalnih cestovnih pravaca na području SBK 2015.-2024 - nije realizovana u 2015. g. Nisu utvrđene ni Strategija razvoja privrede i Strategija razvoja turizma u SBK, koje se već nekoliko godina nalaze u izradi. Za izradu ovih strategija su još 2013. g. isplaćena ne mala sredstva (157.950 KM), o čemu je bilo govora i u Izvještaju o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja Budžeta SBK.

PRODUKTIVNOST VLADE SBK, U UTVRĐIVANJA ZAKONA, I DALJE NE ZADOVOLJAVA POTREBE KANTONA. Vlada SBK je, u 2015. godini, utvrdila 12 zakona. Međutim, kraj godine Vlada je završila sa čak 24 nerealizovana zakona iz svog programa rada za 2015. Pri tome, od 15 zakona koji su „naslijeđeni“ iz prethodnih godina (bili planirani, ali nisu realizovani) Vlada je u 2015. godini utvrdila tek 1. što znači da se nastavlja gomilanje zaostataka iz prethodnih godina. Kontinuirano loša efikasnost Vlade SBK (ili vlada SBK), proizvela je činjenicu da je već godinama većina zakonodavnog dijela programa rada sačinjena od nerealizovanih zakona iz prošlih godina.

S PROGRAMOM RADA VLADE ZA 2015. BIO JE PROBLEM U SKORO SVAKOM SEGMENTU – VREMENU USVAJANJA, STRUKTURI, REALIZACIJI,... 64% mjera iz Programa (utvrđenog na Vladi 25.06.2015) je kraj 2015. dočekalo nerealizovano. A procenat nerealizovanih zakona iz Programa je još dramatičniji - 86%.VRIJEDI ISTAĆI DA JE VLADA SBK JEDINA USVOJILA SVOJ PROGRAM RADA ZA 2016. GODINU, PRIJEISTEKA 2015. Nadajmo se da će se to pozitivno odraziti na rad Vlade u ovoj godini i na njenu fokusiranost na projektovane ciljeve.

U 4. KVARTALU, USVOJEN JE I AKCIONI PLAN SBK ZA REALIZACIJU REFORMSKE AGENDE ZA BIH 2015-2018. GODINA. Akcioni plan kojeg je Vlada SBK utvrdila sredinom a Skupština usvojila krajem oktobra 2015. Godine sadrži ukupno 50 mjera. Najveći broj planiranih aktivnosti – 17 – je vezan za 2016. godinu. Za dio aktivnosti određen je okvirni vremenski rok 2015-2018, dok je za dvije realizacija uvjetovana usvajanjem akata sa višeg nivoa. Akcioni plan predviđa i 10 aktivnosti za čiju je implementaciju okvirni vremenski rok „kontinuirano“

TRANSPARENTOST RADA VLADE SBK, ZA KOJU SMO DUGO DAVALI OCJENU DA JE NA PRIHVATLJIVOM NIVOU, UGROŽENA JE PREKIDOM DUGOGODIŠNJE PRAKSE OTVORENOSTI ISARADNJE MINISTARSTVA FINANSIJA I USKRAĆIVANJEM INFORMACIJA O PLATAMA ČLANOVA VLADE I POSLANIKA. Nakon dugog perioda dobre saradnje sa Ministarstvom finansija prethodnih saziva Vlade, dolaskom novog ministra, Zorana Markovića, otežan je pristup informacijama kojima raspolaže ovo ministarstvo. I pored ispoštovane zahtjevane procedure, nismo dobili tražene informacije, te nismo u mogućnosti informisati javnost o primanjima članova vlade i poslanika Skupštine.

ODLUKA SKUPŠTINE SBK DA PRVI DIO 2015. GODINE PROVEDE PASIVNO ČEKAJUĆI NA STRANAČKI DOGOVOR O NOVOJ VLADI, UMJESTO DA SA VLADOM U „TEHNIČKOM MANDATU“ POKUŠA DA NADOKNADI BAR DIO OGROMNIH ZAOSTATAKA IZ PRETHODNOG PERIODA, DOVELA JE DO PORAZNIH REZULTATA, KOJI SE U NASTAVKU NISU DALI AMORTIZOVATI. Do izbora nove Vlade, 9. juna, Skupština u četri, od pet prethodnih mjeseci nije održala niti jedno zasjedanje, a u jedinom mjesecu tog perioda u kome je zasjedala, bavila se isključivo svojim konstituisanjem i finansijama.

JEDINI, KOLIKO TOLIKO, RESPEKTABILNI REZULTATI, NA KVARTALNOM NIVOU, OSTVARENI SU U 4. KVARTALU. Skupština SBK je u četvrtom kvartalu zabilježila i najveći broj održanih sjednica (4) i najveći broj razmotrenih mjera (34) i najveći broj usvojenih zakona (7), u 2015. godini.

POREĐENJE SA DRUGIM KANTONALNIM SKUPŠTINAMA, SMJEŠTA SKUPŠTINU SBK U POLOVINU ONIH SA LOŠIJIM REZULTATIMA (Sa PK, HNK, ZHK i Kantonom 10.). Skupština SBK je u 2015. godini održala 12 sjednica, na njima realizovala svega 77 različitih mjera, među kojima je i 10 usvojena zakona (uz još 4 prihvaćena u nacrtu i poslata u daljnju proceduru). Sa 5 mjeseci u toku godine bez ijedne održane sjednice, SBK je u ravni sa ZHK i K10, a više neradnih mjeseci – 6 – imao je samo PK.

SKUPŠTINA SBK, U 2015. GODINI, NIJE RAZMATRALA NITI JEDNU STRATEGIJU. U novembru, u nacrtu, na Vladi utvrđenu Strategiju razvoja SBK, Skupština nije razmatrala do kraja godine (prihvatila je nacrt tek krajem januara 2016). Još uvijek kanton nema čitav niz potrebnih mu strategija – osim naručenih i plaćenih Strategije razvoja privrede i Strategije razvoja turizma, koje smo već spomenuli, nedostaju i Strategija zapošljavanja na području SBK, Strategija razvoja zdravstva SBK, Strategija upravljanja ljudskim resursima, Strategija saradnje Vlade SBK sa nevladinim (neprofitnim) sektorom,...

ZABRINJAVA I STRUKTURA DONEŠENIH ZAKONA. Svega 2 od 10 zakona usvojenih u 2015. godini su tzv. temeljni zakoni. Ostalo su tek izmjene i dopune već postojećih zakonskih akata.

PROGRAM RADA SKUPŠTINE SBK ZA 2015. USVOJEN JE TEK U TREĆEM KVARTALU OVE GODINE. Program je usvojen 28.07.2015. što je najveće kašnjenje u usvajanju programa rada Skupštine, u posljednjih 8 godina. Pri tome, u Program rada, sa čijim se usvajanjem kasnilo više od pola godine, unesene su i mjere koje su u trenutku usvajanja Programa već bile realizovane. Pa je, po Programu rada Skupštine SBK za 2015, koji je, podsjećamo, usvojen u trećem kvartalu, realizacija „planiranih mjera“ za prva 2 kvartala je 100%. Na taj način dobijena realizacija Programa za 2015. Daje pogrešnu informaciju o efikasnosti ove institucije. Mada je ona i sa ovako friziranim podacima, krajnje niska.

OSIM KRŠENJA POSLOVNIKA O RADU, U POSMATRANOM PERIODU KONSTATOVANO JE I KRŠENJE ZAKONA O BUDŽETIMA F BIH. Budžet SBK za 2015. g. je, umjesto do isteka 2014, usvojen tek u martu 2015. Pri tome, Budžet je donešen na nedovoljno transprentan način, po hitnoj proceduri i bez javne rasprave, odnosno bez mogućnosti da javnost i zainteresovani subjekti bitnije utiču na njegov sadržaj. A slično je bilo i sa rebalansom tog budžeta, koji je, po skraćenoj proceduri, razmatran u formi prijedloga, na koji je, od strane poslanika Skupštine SBK,

uloženo čak 23 amandmana, ali Vlada nije prihvatila niti jedan. Spomenimo i da Skupština SBK nije razmatrala Izvještaj o izvršenju Budžeta za period 1.1. do 30.9.2015. godine, iako ga je Vlada utvrdila 03.12.2015.

BUDŽET ZA 2016. DONESEN JE NA VRIJEME – PRIJE ISTEKA 2015. GODINE. I u prethodnom mandatu Budžeti su donošeni u skladu sa zakonskim rokovima, osim u prvoj postizbornoj godini, kada je zabilježeno još veće kašnjenje nego što je bio slučaj pri donošenju Budžeta za 2015.

POZITIVNA STVAR JE ODRŽAVANJE TEMATSKE SJEDNICE SKUPŠTINE, KRAJEM 3. KVARTALA. Na sjednici je razmatrana Analiza primjene Odluke o premiji – sudjelovanju osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite na području SBK. CCI podržava prije svega koncept održavanja povremenih tematskih sjednica, na kojima se, na osnovu pripremljenih analiza vrši argumentovana javna rasprava o ključnim životnim problemima građana, u cilju njihovog otklanjanja ili ublažavanja.

TRANSPARENTNOST RADA SKUPŠTINE SBK I DALJE NIJE NA ZADOVOLJAVAJUĆEM NIVOU. Skupština SBK je jedina institucija zakonodavne vlasti u BiH koja nema svoju službenu web stranicu, tako da je veliki broj građana uskraćen za blagovremeno i detaljno informisanje o radu Skupštine i poslanika pojedinačno. S druge strane, postoji stručna služba koja profesionalno obavlja povjerene joj poslove i na taj način donekle uspjeva zadovoljiti potrebe građana za informacijama.