02.03.2016

MONITORING VLADE I SKUPŠTINE UNSKO-SANSKOG KANTONA U 2015. GODINI PUNO RADA UZ SLABU EFIKASNOST I NEDOVOLJNU TRANSPARENTNOST

NAKON KONTINUIRANOG RASTA PRODUKTIVNOSTI SKUPŠTINE USK, U PRVOJ POLOVINI 2015. G, USLIJEDIO JE NAJPRIJE STRMOGLAVI PAD A ONDA OSREDNJI REZULTATI U NASTAVKU, DO KRAJA GODINE. Gledajući po kvartalima, nakon izuzetnog rasta sa 23 razmotrene mjere u 1. kvartalu, na 83 u drugom, u trećem se broj razmotrenih mjera sveo na 31, a u četvrtom tek blago popravio na 39.

SKROMAN START U PRVOM KVARTALU I NEUSPJEH U ZADRŽAVANJU TEMPA IZ DRUGOG KVARTALA, UKUPNE REZULTATE SKUPŠTINE, U 2015. GODINI UČINILI SU NIŽIM OD PROSJEKA PRETHODNOG SAZIVA, A ZNATNO NIŽIM OD REZULTATA U PRVOJ POSTIZBORNOJ GODINI PRETHODNOG MANDATA. Broj razmotrenih mjera u 2015. godini (176), za 30% je niži od broja razmotrenih mjera u 2011. godini (251). A broj realizovanih zakona je upola manji nego u 2011. - u 2015. je usvojeno 11 zakona u prijedlogu i 1 u nacrtu, a u 2011. 20 zakona u prijedlogu i 6 u nacrtu. S druge strane,...

BROJ ODRŽANIH SJEDNICA SKUPŠTINE USK, U POSMATRANOM PERIODU, BIO JE VEĆI NEGO I U JEDNOJ GODINI PRETHODNOG MANDATA, A ISTOVREMENO I NAJVEĆI OD SVIH KANTONALNIH SKUPŠTINA. Održana je čak 21 sjednica Skupštine što je 2 i po puta više od broja sjednica koje su u istom periodu održale skupštine PK, ZHK i Kantona 10. Pri tome, Skupština USK je, uz Skupštinu ZDK, imala najmanji broj mjeseci u kojima, tokom 2015. godine, nije održana nijedna sjednica – svega jednu. Dok su 4 kantonalne skupštine imale po 5 ili čak 6 neradnih mjeseci.

KRAJNJE SKROMAN INTENZITET RADA, I IZ NJEGA PROIZAŠLA LOŠA PRODUKTIVNOST, VEĆINE KANTONALNIH SKUPŠTINA, JE REZULTATE SKUPŠTINE USK, U REALIZACIJI MJERA, DOVELA NA DRUGO MJESTO KANTONALNE LISTE. Sa 166 realizovanih mjera (od 176 razmotrenih) Skupština USK je, u posmatranom periodu, bila manje produktivna jedino od Skupštine KS (koja je realizovala čak 289 mjera), ali je recimo bila nevjerovatnih 6 puta produktivnija od skupštine najvećeg kantona u Federaciji - Kantona 10.

Po broju usvojenih zakona (11) je, međutim, tek na 4 mjestu - iza KS (26), TK (24) i BPK (20).

PROGRAM RAD SKUPŠTINE USK ZA 2015. GODINU, USVOJEN JE SA ZNAČAJNIM KAŠNJENJEM NO, SA USVAJANJEM PROGRAMA ZA 2016. NAPRAVLJEN JE POZITIVAN ISKORAK. Program Skupštine za 2015. je usvojen 27.04.2015., što znači da je prekršen Poslovnik o radu Skupštine koji precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije njenog početka. Skupština nije u roku usvojila ni Program rada za 2016. godinu, ali je isti usvojen na prvoj redovnoj sjednici Skupštine u ovoj godini (25.01.2016), što je značajan pozitivan pomak u odnosu na velika kašnjenja u prethodnih 5 godina.

POREĐENJE SA REZULTATIMA IZ PRETHODNOG MANDATA, U KONTEKSTU REALIZACIJE PROGRAMA RADA, POREĐENJE JE LOŠEG SA GORIM. Naime, zbog izuzetno lošeg nivoa realizacije programa rada u svim godinama prethodnog mandata, realizacija u 2015. je najviša u posljednjih 5 godina. I prvi put je prešla 50%.Pri tome, nijedna od dvije planirane strategije nije razmatrana u 2015. g, i pored svog neupitnog značaja. A od 29 planiranih zakona, usvojeno je svega 8. Nizak stepen realizacije planiranih zakona kontinuirani je problem Skupštine USK, zbog čega postoji praksa “prenošenja” zakona iz godine u godinu, iz programa u program. Tako je u Programu rada za 2015. čak 2/3 zakona koji su trebali biti usvojeni u nekoj od prethodnih godina. Pri tome, svega 4, od 19 njih, je usvojeno u 2015. godini, a ostali nastavljaju tradiciju “prenošenja”.

POSTOJI POTREBA I JAVNI INTERES ZA POVEĆANJEM STEPENA TRANSPARENTOSTI RADA SKUPŠTINE USK. Postoji značajan prostor da se web stranica poboljša, od povećanja vrste i količine podataka, preko češćeg ažuriranja, do unapređenja funkcionalnosti. Jedan od podataka koji treba da postane obavezan sadržaj zvaničnog web sajta Skupštine su primanja poslanika, koja treba da budu potpuno transparentna. Kuriozitet je da CCI ima teškoće da dobije ove podatke od Skupštine, u situaciju u kojoj su te plate, nakon usvajanja Zakona o platama i naknadama u organima vlasti USK, početkom oktobra, navodno smanjene.

DISKONTINUITET U FUNKCIONISANJU IZVRŠNE VLASTI, OD SREDINE DECEMBRA 2014. DO SREDINE FEBRUARA 2015, OSTAVIO JE ZNAČAJNE POSLJEDICE NA UKUPNE REZULTATE VLADE U 2015. G. KAO I ČINJENICA DA VLADA NIJE USPJELA DA ZADRŽI EFIKASNOST POKAZANU U 2. KVARTALU, ŠTO JE, U NASTAVKU GODINE, DOVELO DO PADA PRODUKTIVNOSTI. Ukupan broj sjednica Vlade USK, u prvom kvartalu, bio je svega 14, a ukupni broj mjera razmotrenih na njima 164. U drugom kvartalu došlo je do rasta broja održanih sjednica, za 57% (na 22), i na njima razmotrenih mjera, za 82% (299 mjera), što govori i o povećanju efikasnosti u radu Vlade, u ovom periodu. No, u nastavku dolazi do kontinuiranog pada efikasnosti, pa je u trećem kvartalu, na svega jednoj sjednici manje (21) nego u prethodnom kvartalu, razmotreno za četvrtinu manje mjera (222). A u četvrtom kvartalu, povećanje intenziteta rada za 33% (na 28 sjednica) bilo je dovoljno tek za održanje produktivnosti u nivou prethodnog kvartala (228 mjera). Na kraju...

OSTVARENI REZULTAT U 2015 GODINI – 913 RAZMOTRENIH MJERA, NA 85 ODRŽANIH SJEDNICA – UKAZUJE NA ZNATNO NIŽU EFIKASNOST U RADU VLADE, U ODNOSU NA PRETHODNI ČETVEROGODIŠNJI PERIOD. Naime, iako je intenzitet rada aktuelne Vlade USK, daleko iznad onog njenih prethodnika (broj sjednica je veći za 72% a vremena provedenog na njima, za čak 123%), produktivnost je niža – broj razmotrenih mjera je 10% ispod prosjeka prethodnog mandata. U odnosu na najbolju godinu prethodnog mandata, 2012, Skupština USK je na duplo više održanih zasjedanja (86 : 43) razmotrila za skoro četvrtinu manje mjera (913 : 1192).

KONSTATOVANE KARAKTERISTIKE U RADU VLADE USK TOKOM 2015. G. DOLAZE DO IZRAŽAJA I PRI POREĐENJU SA REZULTATIMA DRUGIH KANTONALNIH VLADA. Vlada USK, naime, bez obzira na činjenicu da je jedina imala prazninu u djelovanju na početku godine, zauzima visoko drugo mjesto, na kantonalnoj listi, po broju održanih sjednica (on je za samo 10% manji od broja sjednica Vlade KS, ali je za 3 puta, veći od broja sjednica koje je u 2015. g. održala Vlada Kantona 10). No, s druge strane, po produktivnosti, odnosno broju razmotrenih mjera, Vlada USK je tek na 5. mjestu – ispred nje su vlade SBK, BPK, KS, TK.

OSIM PROBLEMA SA EFIKASNOŠĆU, VLADA USK JE, NA IZVJESTAN NAČIN, IMALA PROBLEMA I SA FOKUSIRANOŠĆU. Dijelom zbog objektivne potrebe, odnosno prinuđenosti da se na dnevnoj bazi bavi problemima koji su iskrsavali, a dijelom jer je vrijeme trošila na neproduktivan način, Vlada USK je, u 2015. g, najviše podbacila upravo u realizaciji najznačajnijih mjera, kojim se sistemski postavljaju i rješavaju problemi.

U strukturi mjera realizovanih u 2015. godini, dominantna su rješenja koja se odnose na kadrovsku politiku, na koja otpada 1/5 svih mjera razmotrenih na sjednicama Vlade USK. Od 198 rješenja koja su utvrđena na sjednicama Vlade USK, čak 191 se odnosilo na razrješenja i imenovanja u upravne odbore javnih ustanova, agencija i upravnih organizacija pod nadležnošću Vlade USK.

S druge strane, utvrđena je tek jedna strategija i svega 12 zakona. Broj realizovanih zakona je u nivou najlošijeg rezultata prethodne vlade a dva i po put je manji od broja zakona utvrđenih u prvoj postizbornoj godini prethodnog mandata, što je svojevrstan apsurd, s obzirom na činjenicu da je Programom rada, Vlada USK, u 2015. g, predvidjela najviše zakona u zadnjih 5 godina. Čak 18 zakona, planiranih Programom rada Vlade za realizaciju u 2015. godini, nije realizovano. A nisu realizovane ni tri planirane strategije.

ZNAČAJNO VRIJEME VLADA JE, U PRETHODNOM PERIODU, MORALA POSVETITI RJEŠAVANJU VANREDNIH SITUACIJA. Vlada se, praktično, već u trenutku svog formiranja, suočila sa nazadovoljstvom javnosti, najavama štrajkova, protestima zbog neisplaćenih plata. I onda su se različiti problemi, te vrste, pojavljivali, povremeno, tokom godine, da bi obilježili i prelaz iz 2015. u 2016. Vlada očito ne nalazi rješenje za težak problem – kako istovremeno zadržati i određeni nivo i dinamiku isplate budžetskim korisnicima, i uštedama stvoriti prostor za finansijsku konsolidaciju. Niti uspjeva da unutar Kantona obezbijedi neku vrstu društvenog konsenzusa i neophodnog povjerenja u vlast, u cilju provođenja reformi i neophodnih finansijskih rezova.

PROGRAM RADA VLADE USK ZA 2015. G, USVOJEN JE TEK NAKON PUNA TRI MJESECA RADA AKTUELNE VLADE. Program rada Vlade USK za 2015. g usvojen je 14.05.2015. Pokušaj da se formalno odgovori na obavezu usvajanja godišnjeg programa rada, i pored višemjesečnog kašnjanja, proizveo je apsurdnu situaciju da program usvojen sredinom maja sadrži i plan za prethodna 4 mjeseca, te mjere realizovane u vrijeme kad plan još nije bio napravljen i usvojen. Program rada Vlade USK je tako, po podacima u njemu, već u trenutku njegovog usvajanja bio realizovan u procentu od 25%. Ovakvim pristupom se onemogućava vođenje relevantne statistike o realizaciji planiranih obaveza.

IAKO JE IZGLEDALO DA ĆE VLADA USK BITI PRVA KOJA JE UTVRDILA SVOJ PROGRAM RADA ZA 2016. GODINU I ISPOŠTOVATI ROK IZ POSLOVNIKA, TO SE NIJE DOGODILO. Vlade USK je imala odlične predispozicije za usvajanje ovog akta na vrijeme, s obzirom da je nacrt Programa utvrdila još krajem oktobra 2015, ali je zbog čekanja na usvajanje Programa rada od strane Skupštine, Vlada "ušla" u kršenje Poslovnika. U konačnici, Program rada Vlade, u finalnoj formi prijedloga, utvrđen je 09.02.2016.

STEPEN TRANSPARENTOSTI RADA VLADE USK, UKAZUJE NA POTREBU ZA ZNAČAJNIM POBOLJŠANJIMA U OVOJ OBLASTI. Najviše primjedbi vezano je za kvalitet web stranice Vlade USK, odnosno broj informacija do kojih je moguće doći pomoću nje i njihovu ažuriranost. Od kraja 2013. godine, na internet stranici se ne objavljuju Službene novine, a Vlada USK ne objavljuje svoje najznačajnije dokumente kao što je Program rada, Budžet i slično. A neobjavljivanje detaljnih informacija o održanim sjednicama, odmah nakon njihovog održavanja, te, zapisnika sa sjednica, u nastavku, onemogućava pravovremeno i detaljno informisanje javnosti o radu Vlade. Problem sa dolaskom do zapisnika sa sjednica, jedan je od ozbiljnih s kojim se suočava CCI u vršenju monitoringa rada Vlade USK. I potrebno ga je što prije otkloniti. Osim ove,...

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA, UPUĆUJU INSTITUCIJAMA VLASTI U USK „PAKET“ INICIJATIVA ZA UNAPREĐENJE NJIHOVOG RADA U NAREDNOM PERIODU. OVDJE IZDVAJAMO NEKE OD NJIH:

 Iniciramo utemeljenje prakse održavanja tematskih sjednica, najmanje jedne kvartalno, s ciljem da se na njima ciljano rapravlja o problemima koji su u fokusu interesovanja građana USK, uz usvajanje obavezujućih zaključaka. Omogućiti građanima da mogu sami nominirati teme za ta tematska zasjedanja.

 Iniciramo uvođenje prakse da u dnevnim redovima sjednica prioritet imaju mjere koje su dio godišnjeg programa rada.

 Iniciramo da Vlada USK, do kraja prve polovine mandata, pripremi i utvrdi normativno–pravni akt (npr. okvirni zakona o građanskim participacijama) kojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa, sa posebnim akcentom na proces održavanja javnih rasprava.

 Iniciramo da Vlada organizuje program obuke službenika zaduženih za vođenja javnih rasprava, ali i predstavnika civilnog sektora, o značaju i tehnikama participiranja i upravljanja javnim raspravama.

 Iniciramo izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine, kojim bi se definisalo kako je 6 mjeseci maksimalno vrijeme koje jedan zakon može provesti u proceduri.

 Iniciramo izmjene i dopune Poslovnika o radu Vlade, na način da se definišu odgovorne osobe i propišu finansijske sankcije za one koji krše odredbe Poslovnika i Odluke o metodologiji, a koje se tiču propisanih rokova ili nesavjesnog odnosa prema usvojenom Programu rada.

 Iniciramo poboljšanje transparentnosti Vlade i Skupštine, kroz kvalitetniju prezentaciju njihovog rada, putem zvaničnih web stranica ovih institucija.

 Iniciramo da se na web stranici Vlade prikažu sva pitanja poslanika upućena prema ministrima, kao i odgovori na ta pitanja

 Iniciramo da Vlada bude pokretač javnog dijaloga u Kantonu, o potrebi ograničavanja uticaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu posebno akcentiramo zapošljavanje, odnosnu potrebu fiksiranja broja funkcija na koje stranke mogu postavljati svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje da se na sva druga radna mjesta dolazi na osnovu sposobnosti i stručnosti.

 Iniciramo rad na donošenju nedostajućih kantonalnih strategija, u cilju poboljšanja kvaliteta života građana u USK.