11.03.2016

REZULTATI RADA VIJEĆA MINISTARA I PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH U 2015. G. NAJPOZITIVNIJI SEGMENT VLASTI U DRŽAVI

 IAKO SA IMENOVANJEM NOVOG VIJEĆA MINISTARA NIJE IŠLO OČEKIVANO BRZO I IAKO SVE

STRANKE NISU POKAZALE POTREBAN NIVO KONSTRUKTIVNOSTI, SVE JE TO IPAK, PROŠLO NEUPOREDIVO BOLJE NEGO POSLIJE IZBORA 2010. Od izbora u oktobru 2014. do imenovanja novog Vijeća ministara prošlo je 170 dana. To je za čak 325 dana manje nego što je trebalo da se izabere prethodni saziv Vijeća ministara, nakon izbora 2010, na čiji se izbor čekalo čak godinu i 4 mjeseca.

TOKOM 2015. G, VIJEĆE MINISTARA BIH, POSMATRAJUĆI PO KVARTALIMA, IMALO JE PRILIČNO UJEDNAČEN INTENZITET RADA, UZ KONTINUIRANI RAST EFIKASNOSTI I PRODUKTIVNOSTI. Broj održanih sjednica je u prva dva kartala bio po 14, a u druga dva po 15. Ali je broj razmotrenih mjera sa 105, koliko je u prvom kvartalu ostvarilo Vijeće ministara u „tehničkom mandatu“, izborom novog Vijeća ministara,u drugom kvartalu „skočilo“ na preko 279 mjera, a onda, u nastavku, nastavio rasti, na 327 mjera u trećem, do čak 419 mjera u 4. kvartalu (što je, dakle, 4 puta više od rezultata u 1. kvartalu).

UPRAVO LOŠI REZULTATI U PRVOM KVARTALU RAZLOG SU ŠTO JE UKUPAN BROJ RAZMOTRENIH MJERA U 2015. GODINI, NIŽI OD PROSJEKA U PRETHODNOM MANDATU. Gledano pojedinačno, po godinama, rezultati u 2015. godini bolji su jedino od onih iz prethodne godine. A ovakvi rezultati direktna su posljedica odugovlačenja u procesu formiranja vlasti i stavljanja uskostranačkih i ličnih interesa ispred opštih.

INTENZITET RADA, MEĐUTIM, BIO JE DALEKO IZNAD VIĐENOG U BILO KOJOJ GODINI PRETHODNOG MANDATA. Vijeće ministara je, u 2015. g, u radu na sjednicama provelo dva i po puta više vremena od prosjeka u prethodne 4 godine. Održano je i više sjednica (58 naspram 40, koliki je prosjek prethodnog mandata) i rad na njima je trajao duže (145 sati, naspram svega 59).

ZAHVALJUJUĆI RESPEKTABILNOM BROJU ZAKONA USVOJENIH U 4. KVARTALU, VM BIH JE ZNAČAJNO POPRAVILO SVOJ REZULTAT U OVOM SEGMENTU. Dok je broj utvrđenih zakona, nakon 9. mjeseca, bio duplo manji od (devetomjesečnog) prosjeka u prethodnom mandatu, zbog čega je utvrđivanje zakona tada ocijenjeno najlošijim segmentom u radu Vijeća ministara, na godišnjem nivou rezultat iz 2015. –29 utvrđenih zakona – veći je od prosjeka iz prethodnog mandata. S druge strane, upravo je produktivnost u posljednjem kvartalu – 7 zakona mjesečno, u prosjeku – ona koja je bila potrebna za realizaciju zakona planiranih Programom rada Vijeća ministara za 2015. g. No, zbog loših rezultata u prvih 9 mjeseci, čak dvije trećina zakona, planiranih Programom rada Vijeća ministara za 2015, kraj godine je dočekalo nerealizovano.

PROGRAMI RADA VM BIH, I ZA 2015. I ZA 2016. GODINU, UTVRĐENI SU SA KAŠNJENJEM U ODNOSU NA ROK IZ POSLOVNIKA. Program rada Vijeća ministara BiH za 2015. godinu utvrđen je tek 07.05.2015. godine, što je, izuzmemo li 2011. godinu, u kojoj Program nije ni usvojen, najveće kašnjenje u posljednjih 10 godina. Program rada za 2016. godinu, s druge strane, usvojen je 9. februara 2016.

VIJEĆE MINISTARA JE, U POSMATRANOM PERIODU, DONIJELO NIZ MJERA ČIJE SE POZITIVNE POSLJEDICE VEĆ OSJEĆAJU. Uporan rad doveo je, između ostalog, do otvaranja mogućnosti za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, a odmjerena reakcija u situaciji smetnji koje su se pojavile na tom putu, pokazala je da unutar državne vlasti postoji neophodna ozbiljnost i sposobnost za suočavanje sa teškim problemima. Ozbiljnost i sposobnost koje su dovele i do nekih drugih pomaka. Npr. ...TEŠKO POSTIGNUT KOMPROMIS DOVEO JE DO SKIDANJA BiH SA SIVE LISTE MONEYVAL-A.

Usvajanjem, dugo odlaganih, izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, izvršena je harmonizacija krivičnog zakonodavstva BiH sa međunarodnim pravom, a epilog je ocjena o značajnom napretku koji je BiH ostvarila, te, skidanje BiH sa „sive liste“ Moneyval-a.

U 2015. GODINI UTVRĐEN JE NAJVEĆI BROJ STRETEGIJA, U POSLJEDNJIH 5 GODINA - OSAM. I sve su utvrđene od novog Vijeća ministara. To su: Strategija za borbu protiv korupcije, Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, Okvirna strategija za provedbu Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u BiH, Strateški okvir za BiH, Strategija za reformu sektora pravde u BiH, Strategija BiH za prihvat i integraciju državljana BiH koji se vraćaju u BiH po osnovu Sporazuma o readmisiji, Strategija za integrisano upravljanje granicom i Revidirana strategija komunikacija Vijeća ministara BiH.

VIJEĆE MINISTARA BIH USVOJILO JE I EKONOMSKU REFORMSKU AGENDU I AKCIONI PLAN ZA NJENO PROVOĐENJE. Agenda sadrži najvažnije reforme koje trebaju provesti vlasti naše zemlje, s ciljem ubrzanja evropskog puta BiH i jačanja održivog, efikasnog i stabilnog ekonomskog rasta. Akcioni plan za provedbu Agende na razini Vijeća ministara BiH je revidiran potkraj 2015. i od ukupno 33 ''generalne mjere'', koje su sadržane u njemu, VM BiH je, do kraja 2015. g, realizovalo ukupno 17, dakle, cca polovinu.

NO, PORED POZITIVNIH POMAKA, JOŠ JE MNOGO PROBLEMA, KOJI SU REZULTAT POLITIKE ISKLJUČIVOSTI U ZEMLJI, A KOJI BI SE KOMPROMISOM, MEĐUSOBNIM UVAŽAVANJEM AKTERA NA POLITIČKOJ SCENI I RADOM U INTERESU SVIH GRAĐANA, UMJESTO DJELOVANJEM NA OPŠTU ŠTETU, LAKO MOGLI RIJEŠITI. Zbog nemogućnosti postizanja unutrašnjeg dogovora o izradi Strategije saobraćaja, BiH bi mogla ostati bez sredstava Evropske unije koja su praktično već odobrena, na samitu o zapadnom Balkanu, koji je u avgustu 2015. g održan u Beču, a za izgradnju transportne infrastrukture, odnosno za pet konkretnih velikih infrastrukturnih projekata. Slična situacija je i sa neusvajanjem Energetske strategije i Zakona o plinu na državnom nivou, koje su trebale biti usvojene do kraja 2014, a zbog kojih je BiH, u 2015. g, stavljena pod sankcije Energetske zajednice EU. Za sada, zbog razumijevanja nekih članica, tek blage, ali, sa izgledom da zbog neodgovornog ponašanja lokalnih političara, postanu ozbiljne, mjerene stotinama miliona eura, za iznimno važne energetske projekte koji se financiraju sredstvima EU. Zbog nedostatka strategija ruralnog razvoja i poljoprivrede zemlja je već ostala bez značajnih sredstava iz IPA fondova, namijenjenih razvoju poljoprivrede. A tu je i jedan od najznačajnijih zahtjeva u svim razgovorima sa EU – uspostava funkcionalnog mehanizma koordinacije na europskom putu BiH, koji još uvijek nije usaglašen, iako je, od strane Vijeća ministara, utvrđen, (doduše, na, u najmanju ruku, neobičan način i u ne baš transparentoj proceduri).

VIJEĆE MINISTARA, U 2015. GODINI, DALO JE SVOJ DOPRINOS REGIONALNOJ SARADNJI – 04.11.2015. ODRŽANA JE PRVA ZAJEDNIČKA SJEDNICA VIJEĆA MINISTARA BIH I VLADE REPUBLIKE SRBIJE. Tema je bila unapređenje ekonomskih odnosa između ove dvije države i intenziviranje saradnje u oblastima održivog razvoja i zaštite okoline, vodoprivrede, energetike, željezničke i cestovne infrastrukture, prekogranične saradnje i unapređenja regionalne sigurnosti, kao i saradnje u oblastima mladih i sporta.

INTENZITET RADA I PREDSTAVNIČKOG I DOMA NARODA PS BIH, U 2015. GODINI, BIO JE NAJVEĆI U POSLJEDNJIH 5 GODINA. Oba doma, u 2015. godini, imaju veći broj sjednica i veći broj sati provedenih u radu na njima, nego i u jednoj godini prethodnog mandata (PD je imao 25 sjednica, naspram 19 koliki je prosjek prethodnog saziva, a DN 16, naspram 10 koliki je prosjek prethodnog saziva). Broj razmatranih mjera,s druge strane, u prosjeku je prethodnog mandata.

MOŽE SE REĆI DA JE NAJZNAČAJNIJI PROBLEM U RADU PS BIH, U 2015. GODINI, BILA NISKA REALIZACIJA ZAKONA. Usvojeno je svega 15 zakona, što je za nijansu bolje od rezultata u prvoj i posljednjoj godini prethodnog mandata, ali je znatno lošije nego u 2012. a pogotovo u 2013. u kojoj je usvojeno 35 zakona. Već godinama zabrinjava i krajnje niska realizacija temeljnih zakona, što je jedan od najozbijnijih problema na putu EU integracija BiH. Računamo li i Zakon o azilu, koji je usvojen u oba doma, ali u različitom tekstu, te se nalazi na usaglašavanju, u 2015. g. je, sa svega 6 usvojenih temeljnih zakona, izjednačen najbolji rezultat u realizaciji temeljnih zakona u prethodnom mandatu, onaj iz 2012. Inače, od 85 zakona usvojenih u 4 godine prethodnog mandata, samo je 14 temeljnih, a ostalih 71 su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata.

ZNAČAJNA SPECIFIČNOST PS BIH JE KONTINUIRANO VELIKI BROJ ODBIJENIH ZAKONA. I u 2015.godini je, u PS BiH, odbijeno dosta zakona - ukupno 8, no to je ipak znatno manje nego u prethodnim godinama, kada je broj odbijenih zakona povremeno bio čak veći od broja usvojenih, što je, svakako, negativna specifičnost Parlamentarne skupštine BiH u svjetskim okvirima. Drastičan primjer je 2014. godina – kada je na 14 usvojenih zakona, u PS BiH, čak 21 odbijen. Značajno poboljšanje u odnosu na prethodne godine je i mali broj zakona, među odbijenim, kojima je predlagač Vijeće ministara (svega 2, pri čemu je jedan od njih, ubrzo nakon odbijanja, usvojen, u nešto izmijenjenom obliku). Ranijih godina je obaranje velikog broja zakona koji dolaze od Vijeće ministara, od strane parlamentarne većine istog stranačkog sastava kao i Vijeće ministara, bilo znak ne samo disfunkcionalnosti vlasti na državnom nivou, nego i besmislenosti na taj način („matematički a ne programski”) koncipirane vlasti.

U 2015. GODINI SU NAPRAVLJENI ZNAČAJNI POMACI NA EU PUTU BIH. Na samom početku godine, u PS je usvojena Inicijativa o opredjeljenosti institucija na svim nivoima vlasti u BiH za provođenje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU. Usvajanjem spomenute Izjave, otvorena je mogućnost za konačno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživnju, punih 7 godina nakon njegovog potpisivanja, čime je, praktično, odblokiran put BiH prema EU. S druge strane... BiH još uvijek nema usvojen Program integrisanja BiH u EU, koji bi objedinio sve postojeće obaveze, te pojednostavio planiranje i praćenje cjelokupnog procesa pristupanja BiH u EU, dao dinamiku realizacije svih segmenata EU puta BiH, kao i plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, te procjenu troškova.

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BIH U 2015. GODINI JE KASNILA SA USVAJANJEM KLJUČNIH DOKUMENATA – PROGRAMA RADA I BUDŽETA. Budžet za 2015. godinu je, zbog neodgovornosti Vijeća ministara u „tehničkom mandatu“, u PS BiH, umjesto do kraja 2014, usvojen tek 18.05.2015. A programi su, umjesto prije početka godine na koju se odnose, doneseni u februaru (za Predstavnički dom) i maju (za Dom naroda). Ni Predstavnički, ni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nisu usvojili svoje programe rada za 2016. godinu, prije isteka 2015, nastavljajući dugogodišnju negativnu praksu i dovodeći u pitanje svoju opredjeljenost za ozbiljan rad na reformama i euro-atlanskim integracijama. S druge strane, Budžet za 2016. donešen je na vrijeme – usvajanjem u oba doma PS BiH prije kraja 2015, kako to i nalaže Zakon.

POZITIVNA SPECIFIČNOST PS BIH, MEĐU SVIM ZAKONODAVNIM INSTITUCIJAMA U BIH, JE ZNAČAJAN BROJ ZAKONSKIH PRIJEDLOGA KOJE PODNOSE ČLANOVI OVE INSTITUCIJE. Zakoni predloženi od poslanika i delegata PS BiH, tokom 2015. godine, čine čak 42% od ukupnog broja zakona koji su se, tokom ove godine, našli u parlamentarnoj proceduri. 11 poslanika i delegata u PSBiH su bili predlagači 15 zakonskih prijedloga u 2015. godini.

SISTEMSKA DISKRIMINACIJA BH. GRAĐANA I KRŠENJE MEĐUNARODNIH ZAKONA, OD STRANE BH. INSTITUCIJA, SE NASTAVLJA. Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić-Finci'' još uvijek nije implementirana i Dom naroda PS BiH i dalje funkcioniše bez predstavnika „ostalih“ u svom sastavu.

SOCIJALNU OSJETLJIVOST PREMA SVE SIROMAŠNIJIM GRAĐANIMA, POSLANICI I DELEGATI PS BIH SU SA DEKLARATIVNOG NIVOA, POLAKO POČELI DA PRENOSE I U PRAKSU. Konačnim izjašnjavanjem Doma naroda, početkom marta ove godine, usvojene su izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojima je ukinut tzv. ‘’Bijeli hljeb’’. Krajem 2015. (10. novembra) ukinute su i naknade za rad u upravnim i nadzornim odborima, kao i ad hoc komisijama, koji se obavlja u toku radnog vremena. No, plate poslanika i delegata PS BiH i dalje su neprimjereno visoke. I u neskladu i sa socio-ekonomskim stanjem u kome se nalazi zemlja i većina građana a i sa rezultatima koji se postižu.

TRANSPARENTNOST RADA PS BIH JE, KONTINUIRANO, NA ZAVIDNOM NIVOU. PS BiH već duže vrijeme predstavlja instituciju koja je u domenu transparentnosti dostigla nivo respektabilan i u širim okvirima. To se odnosi i na web stranicu PS, koja svojom funkcionalnošću, količinom podataka i redovnošću ažuriranja, predstavlja odličan primjer svima koji žele unaprijediti svoj rad u ovom kontekstu.

PREPORUKA CENTARA CIVILNIH INICIJATIVA. Pozivamo Parlamentarnu skupštinu BiH, da što prije usvoji programe rada oba svoja doma, a Vijeće ministara da, intenzivirajući rad i povećavajući efikasnost, nastavi sa fokusiranošću na one teme i onaj rad koji su građani već prepoznali kao rad u njihovom interesu (a tu svakako ne mislimo na pokušaj povratka „bijelog hljeba“ ili instaliranje nacionalnih podjela u javne emitere, nego na zaštitu i jačanje domaće privrede i otvaranje mogućnosti za njen razvoj).