27.07.2016

MONITORING RADA VLADE I PARLAMENTA FBiH U PRVOJ POLOVINI 2016 - PROBLEMI UNUTAR VLADAJUĆE KOALICIJE UTICALI NA REZULTATE

PROBLEMI U ODNOSIMA UNUTAR VLADAJUĆE KOALICIJE I U FUNKCIONISANJU PARLAMENTARNE VEĆINE, POVREMENO SU, NAPROSTO, ONEMOGUĆAVALI RAD PARLAMENTA FBiH, PROIZVEVŠI, U PRVOM KVARTALU 2016. VELIKI BROJ ODGAĐANJA SJEDNICA I PREKIDANJA RADA NA ZAPOČETIM. Uz 7 održanih zasjedanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, u prvoj polovini 2016. godine, bilježimo 5 neuspjelih pokušaja da se održi sjednica. Još 4 neuspjela pokušaja da se započne rad bilježimo i u Domu naroda, koji je održao 13 zasjedanja. Još 5 sjednica (1 Predstavničkog doma i 4 Doma naroda) su prekinute u toku rada, iz različitih razloga, među kojima su i sukobi unutar vladajuće koalicije.

POSLJEDICE OVAKVOG RADA NAJDIREKTNIJE SU SE ODRAZILE NA EFIKASNOST I PRODUKTIVNOST U POSMATRANOM PERIODU. Naprosto, kad bi se došlo do nekog problema, sve ostalo je moralo da čeka. Uzmimo samo najsvježiji primjer - 14. redovna sjednica Doma naroda, započeta 23.06., na kojoj je planirano razmatranje 25(!) tačaka dnevnog reda, među kojima nekoliko izuzetno važnih, kao što je Strategija upravljanja dugom, prekinuta je već nakon prve(!) tačke dnevnog reda, zbog unutarkoalicijskog neslaganja o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite. Da „trakavicu“ sa Zakonom o igrama na sreću ne spominjemo.

KONAČNI REZULTAT JE ZNATNO SLABIJA PRODUKTIVNOST U ODNOSU NA PRETHODNI SAZIV. Predstavnički dom Parlamenta FBiH je, u prvih 6 mjeseci 2016. godine, razmotrio 67 mjera što je za 33 mjere manje od rezultata prethodnog saziva u prvoj polovini druge godine svog mandata (2012.). Razlika kod Dom naroda je manja, ali je rezultat ipak negativan - u posmatranom periodu, Dom naroda je razmotrio 84 mjere, što je za 14 manje od rezultata iz prve polovine 2012. godine.

PAD PRODUKTIVNOSTI U DRUGOM KVARTALU, ZA ČAK 50%, U ZAKONODAVNOJ SFERI, REZULTIRAO JE EPILOGOM DA JE PARLAMENT FBIH ZA PRVIH 6 MJESECI 2016. REALIZOVAO UKUPNO TEK 15 ZAKONA. 2 po hitnom, 2 po skraćenom postupku, te 11 po redovnoj proceduri. Radi se o lošijem rezultatu nego u adekvatnim vremenskim periodima u oba prethodna mandata.

KOLIKO JE LOŠA REALIZACIJA ZAKONA, OD STRANE PARLAMENTA FBiH, GOVORI PODATAK DA JE DO 30.06. REALIZACIJA ZAKONA IZ PROGRAMA RADA ZA 2016. GODINU, BILA SVEGA - 6%! Od 15 usvojenih zakona, u prvoj polovini 2016. godine, njih 9 su planirani ovogodišnjim programom rada Predstavničkog doma. A po tom programu, do kraja godine, predviđena je realizacija čak 144 zakona.

PREDSTAVNIČKI DOM PARLAMENTA FEDERACIJE BiH USVOJIO JE PROGRAM RADA ZA 2016. GODINU 18.05.2016, DAKLE SA 5 MJESECI KAŠNJENJA, DOK DOM NARODA PARLAMENTA FBIH NIJE UOPŠTE ISPUNIO OVU POSLOVNIČKU OBAVEZU. Kršenje poslovničke obaveze donošenja programa rada, kontinuirani je problem u radu Parlamenta FBiH, odnosno njegovih domova. Posljednji put program rada ova institucija je usvojila prije 4 godine, odnosno 2012.

U PARLAMENTU FEDERACIJE BIH NEMA OČEKIVANOG REBALANSA BUDŽETA ZA 2016. GODINU. Rezultat je to čekanja na epilog razgovora sa MMF-om, odnosno raspleta najnovijih političkih sukoba u zemlji, u kojima se i potpisivanje sporazuma sa MMF-om koristi kao sredstvo političke borbe. Budžet za 2016. je, inače, donešen na vrijeme, odnosno u zakonskim rokovima – prije početka godine na koju se odnosi.

OSIM ZAKONA, PARLAMENT FBIH IMA KRAJNJE SKROMNU REALIZACIJU STRATEGIJA. Od početka aktuelnog mandata Parlament FBiH usvojio je (u oba doma) jedino Srednjoročnu strategiju razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH za period 2015.-2019. godine, sredinom prošle godine. U prvoj polovini 2016. godine, u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH usvojena je Strategija upravljanja dugom, no, čeka se izjašnjavanje Doma naroda, o istoj. Poređenja radi, u prvoj polovini 2016, NS RS, usvojila je čak 9 strategija.

DOM NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH, PRED KRAJ POSMATRANOG PERIODA, KONAČNO JE ISPUNIO USTAVNU OBAVEZU, IZBOROM POTPREDJEDAVAJUĆEG IZ SRPSKOG NARODA. Na žalost, prošlo je čak godinu i po dana od održavanja prvog dijela konstituirajuće sjednice do kompletiranja rukovodstva Doma naroda. I, nažalost, do izbora je došlo tek kada je Klub Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH donio odluku da njihovi delegati neće učestvovati u daljem radu ovog doma, dok se ovo pitanje ne riješi. Podsjećajući pritom i na dugogodišnji problem nepopunjenosti Kluba srpskog naroda u Federalnom parlamentu, na čijem se rješavanju, praktično, ništa ne radi. Kao kuriozitet navodimo da glasovima stranaka koje insistiraju na „legitimnim predstavnicima naroda“ nije izabran kandidat predložen od strane Kluba delegata srpskog naroda, Željko Mitrović iz SDP-a, nego delegat SNSD-a Drago Puzigaća.

DOM NARODA, U POSMATRANOM JE PERIODU, ODRŽAO 2 TEMATSKE SJEDNICE, ŠTO CCI VEĆ DUŽE VRIJEME PREPORUČUJE KAO MODEL EFIKASNOG I TRANSPARENTNOG SUOČAVANJA SA KLJUČNIM PROBLEMIMA ZAJEDNICE. Prva sjednica održana je 22.01.2016. godine, na temu „Informacija o stanju u elektroenergetskom sektoru FBiH sa prijedlogom mjera“. Druga tematska sjednica Doma naroda PFBIH održana je 30.06.2016, na temu „Informacija o stanju u zdravstvenom sektoru u FBiH sa prijedlogom mjera“. Treba istaći da je zadnja sjednica posvećena zdravstvu, u Parlamentu održana prije čak 10 godina. A pritom govorimo o sektoru sa alarmantnim problemima.

PARLAMENT FBiH IMA IZUZETNO VISOK PROCENAT POSLANIKA KOJI SU PROFESIONALIZOVALI SVOJ MANDAT. Na platnom spisku Parlamenta je 83 od 98 poslanika Predstavničkog doma i 47 od 54 delegata Doma naroda.

TRANSPARENTNOST RADA PARLAMENTA FBiH JE NA ZADOVOLJAVAJUĆEM NIVOU. No, postoje značajni problemi i dosta prostora za poboljšanje te transparentnosti. Jedan od problema je netransparentan odnos Parlamenta u kontekstu primanja poslanika i delegata. Dom naroda, koji je jedno vrijeme bio svijetao primjer, u ovom kontekstu, objavljujući periodično podatke o primanju delegata Doma naroda, na web stranici Doma, od početka godine prekinuo je sa tom pozitivnom praksom.

KOORDINACIJA RADA VLADE I PARLAMENTA FBIH, U KONTINUITETU JE LOŠA. Uz državni, Federalni je parlament jedina institucija zakonodavne vlasti u zemlji koja ne prati intenzitet i produktivnost vlastite Vlade. Nego usporenu pripremu zakona od strane Vlade, prati još tromija reakcija Parlamenta. Tako je, u prvih 6 mjeseci 2016. godine Vlada FBiH utvrdila 42 različita zakona, od čega 30 u formi prijedloga. A Parlament je, u ovom periodu, u potpunosti (u prijedlogu, u oba doma) usvojio tek 10 od tih zakona.

VLADA FEDERACIJE BIH ENORMNO JE POVEĆALA BROJ HITNIH ZASJEDANJA, ALI TO NIJE REAKCIJA NA NAGOMILANE PROBLEME GRAĐANA I KAŠNJENJA U REALIZACIJI PROGRAMA RADA. Prethodni saziv Vlade je u prvoj polovini druge mandatne godine (2012.) održao jednu, u prvoj polovini 2015. godine bile su dvije, a u prvih 6 mjeseci 2016. godine čak 21 hitna – telefonska sjednica. Naravno, opravdavamo i poželjno je održavanje hitnih sjednica, pa i telefonskim putem, onda kada se pojave urgentna pitanja. No, urgentna zasigurno nisu pitanja imenovanja i razrješenja sa upravljačkih i rukovodnih funkcija u javnim preduzećima i upravi, što je česta tema telefonskih zasjedanja.

U isto vrijeme sekretar Vlade nerjetko i ne uspijeva kontaktirati sve članove Vlade i za iste se zapisnikom konstatuje kako su bili „nedostupni“, bez obrazloženja gdje su tada bili i šta radili. Tokom prve polovine 2016. godine najnedostupniji za potrebe telefonskog „zasjedanja“ bili su ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, te kulture i sporta Zora Dujmović sa po 10 nejavljanja od 21 telefonske sjednice.

SA JEDNE STRANE JOŠ UVIJEK U FEDERACIJI IMAMO NEREFORMISANU JAVNU UPRAVU, A SA DRUGE NASTAVAK IMENOVANJA NA RUKOVODNE I UPRAVLJAČKE FUNKCIJE PO PRINCIPU PARTITOKRATIJE UMJESTO MERITROKRATIJE. Regulativa po pitanju imenovanja i zapošljavanja na upravne i rukovodeće funkcije u javnom sektoru Federacije BiH (javnoj upravi i javnim preduzećima) i dalje je nesređena i nedovoljno usklađena sa SIGMA i EU standardima, ali to nije smetalo aktuelnoj Vladi da za 6 mjeseci realizuje preko 180 takvih mjera. Tokom ovog procesa, niti transparetan postupak organizacije javnih konkursa, sa jasnim kriterijima, niti kompentencije odabranih osoba, nisu bili temelj za odabir kandidata, dok je upošljavanje u javnim preduzećima bez obavljene konkursne procedure uobičajena praksa.

VLADA FEDERACIJE BIH, INAČE, U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, BILJEŽI NAJVEĆU PRODUKTIVNOST U POSLJEDNJIH 6 GODINA. Sa 1646 razmotrenih mjera Vlada je ostvarila za 20% veću produktivnost nego u prvoj polovini 2014. godine, koja je dosad imala najbolji rezultat.

KVANTITET NE RAĐA NUŽNO I KVALITET, PA BROJ NAJZNAČAJNIJIH MJERA, KOJIMA SE SISTEMSKI RJEŠAVAJU PROBLEMI, NE PRATI OPŠTU PRODUKTIVNOST. 42 ukupno utvrđena zakona, u posmatranom periodu (30 u prijedlogu i 12 u nacrtu) su za 18% manje od realizovanog u 2012.godini, a za čak 45% manje od broja zakona utvrđenih u prvoj polovini 2014. Kad tome dodamo krajnje skroman rezultat, po pitanju utvrđivanja strategija, i ozbiljne probleme u realizaciji Programa, vidimo da Vlada, u svom radu, tokom prve polovine 2016. godine nije bila koncentrisana na ključne probleme građana i njihovo rješavanje.

Zvanični podaci upozoravaju na prekomjeran broj zaposlenih u javnoj upravi, a sa druge strane imamo manjak osposobljenih kadrova koji mogu i znaju završiti proces pripreme zakona i strategija (procjene uticaja propisa, finansijske procjene, provedbu javnih konsultacija), što je ozbiljan problem.

AMBICIOZNI ZAKONODAVNI PROGRAM, U VIDU 106 PLANIRANIH ZAKONA ZA REALIZACIJU TOKOM TEKUĆE GODINE, PREDSTAVLJA TERET SA KOJIM AKTUELNA VLADA NE MOŽE DA SE NOSI – KRAJ PRVOG POLUGODIŠTA VLADA JE DOČEKALA SA ČETRI PETINE NEREALIZOVANOG ZAKONODAVNOG PLANA ZA OVU GODINU. Do 30.06.2016. Vlada FBiH je utvrdila tek 21 zakon od 106 iz godišnjeg programa rada. Odnosno, svega 20% planiranog. Ukoliko se, u nastavku godine, iz korjena ne promjeni pristup realizaciji zacrtanog zakonodavnog plana za 2016. godinu, Vlada će kraj godine dočekati sa poražavajućim rezultatima po ovom pitanju.

JOŠ LOŠIJA OD ZAKONODAVNE JE REALIZACIJA PLANIRANIH STRATEGIJA. Od 12 strategija, koliko je Programom rada Vlade za 2016, predviđeno za usvajanje u ovoj godini, do 30.06. realizovana je samo jedna - „Strategija saobraćaja u Federaciji BiH za period 2016.-2030.godina“

INAČE, VLADA FBIH JE PONOVO KASNILA SA USVAJANJEM SVOG GODIŠNJEG PROGRAMA RADA. Program rada Vlade FBiH za 2016. godinu usvojen je 02.02.2016, što znači da je prekršen Poslovnik o radu Vlade koji precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Radi se o kontinuiranom problemu u radu Vlade FBiH. U posljednjih 10 godina, naime, Program rada Vlade FBiH donešen je na vrijeme samo jednom. No, Vlada krši i mnogo značajnije akte od svog poslovnika...

USTAVNI SUD DVA PUTA JE U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, KONSTATOVAO KRŠENJE USTAVA FBIH, OD STRANE AKTUELNE VLADE, A NASTAVLJENA JE I VIŠEGODIŠNJA PRAKSA KRŠENJA MNOŠTVA ZAKONA I PODZAKONSKIH AKATA. U prvoj polovini 2016. godine Ustavni je sud Federacije BiH, u dva navrata, donosio odluke kojima je određene postupke Vlade, odnosno akte koje je ona donijela, proglašavao neusklađenim sa Ustavom. S druge strane, Federalni revizor je u posljednjim izvještajima evidentirao čitav niz zakona i podzakonskih akata koje ministarstva i druge najvažnije institucije pri Federalnoj vladi krše, naravno bez pomišljanja na adekvatno sankcionisanje odgovornih osoba. A krše se: Zakon o internoj reviziji u javnom sektoru FBIH, Zakon o javnim nabavkama u BiH i FBIH, Zakon o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Uredba o načinu i kriterijima za pripremu, izradu i praćenje realizacije programa javnih investicija u FBiH, Zakon o izvršenju Budžeta za 2015. godinu, Zakona o doprinosima, Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa, kao i Uredba o računovodstvu budžeta u FBiH, Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica, Zakon o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko - invalidske zaštite, Itd.

NEMA PROMJENA NI PO PITANJU ZAKONA O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Vlada FBiH nastavlja da krši ovaj zakon, ignorišući obavezu koju on propisuje, o zastupljenosti manje zastupljenog pola u procentu od najmanje 40%.

PREDIZBORNO DIZANJE TENZIJA OSUJETILO JE NEKE ZNAČAJNE POMAKE. Krajem prvog kvartala 2016. godine, bh javnost je obradovana viješću o namjeri da se početkom drugog kvartala ove godine, po prvi put održi zajednička sjednica dvije entitetske Vlade i Vijeća ministara, i to na temu harmonizacije zakona iz oblasti ekonomije u oba entiteta. Ova sjednica, međutim, ne samo da nije održana, nego su međusobni odnosi, aktera na političkoj sceni, zbog čitavog niza, u međuvremenu, proizvedenih problema, krajnje zahladnili.

CCI izražavaju žaljenje zbog toga i apeluju na aktere na političkoj sceni da političku kampanju ne usmjeravaju ka sukobima i animozitetima i jeftinim političkim poenima koje će nas sve zajedno skupo koštati.

Apelujemo na povratak na reformsku agendu, na ispunjavanje uslova na putu euro-atlanskih integracija, na izgradnju povjerenja i međusobnog razumijevanja i na stavljanje ključnih problema građana u fokus interesa politike.

U tom kontekstu CCI Vladi i Parlamentu upućuje niz konkretnih preporuka, od kojih ovdje izdvajamo samo nekoliko njih:

 Potrebno je hitno ubrzati realizaciju mjera iz Programa rada.

 U što skorijem periodu neophodno je izmjeniti ili donijeti novi „Zakon o državnoj službi u FBiH“, ovaj put stvarno reformski, u skladu sa SIGMA principima i EU standardima;

 Neophodna su veća ulaganja u razvoj stručno kvalifikovanih i politički neutralnih kadrova za poslove u vezi sa normativnom djelatnosti. Neophodno je obezbjediti da najobučeniji i politički nemotivisani kadrovi rade na procjeni uticaja, pripremi, a naknadno i praćenju efekata zakona i drugih propisa u BiH.

 Neophodno je što hitnije donijeti „Strategiju zapošljavanja Federacije BiH za period 2016. – 2020. godina“;

 Potrebno je uspostaviti funkcionalni „Ured za saradnju sa nevladinim organizacijama“. I...

 Do isteka prve polovine mandata Vlada Federacije BiH treba pripremiti i utvrditi normativno – pravni akt kojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa u BiH, sa posebnim akcentom na proces održavanja javnih rasprava.