29.07.2016

MONITORING VLADE I SKUPŠTINE USK U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE - POLITIČARI OD BAVLJENJA SOBOM NISU IMALI VREMENA ZA SVOJ POSAO

MOŽDA NAJVEĆI PROBLEM U REZULTATIMA RADA SKUPŠTINE USK, U POSMATRANOM PERIODU, PREDSTAVLJA KRAJNJE NIZAK NIVO REALIZACIJE ZAKONA. Skupština USK je, u prvih 6 mjeseci 2016. godine, finalno realizovala svega 2 zakona. I još 2 prihvatila u nacrtu i poslala u daljnju proceduru.

Poredeći sa adekvatnim periodom u prethodnom mandatu (prvom polovinom 2012.) Skupština USK je u prvoj polovini 2016. usvojila 5 zakona manje i prihvatila 1 zakon u nacrtu manje, nego 2012. Čak i u protestima obilježenoj i izbornoj 2014. godini, poslanici su imali znatno bolju realizaciju zakonskih akata.

PO REALIZACIJI ZAKONA, U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, SKUPŠTINA USK, SA SKUPŠTINOM PK DIJELI POSLJEDNJE MJESTO NA KANTONALNOJ LISTI. Skupština Kantona Sarajevo je, u istom periodu, usvojila čak 6 puta više zakona.

NISKA PRODUKTIVNOST SKUPŠTINE DRAMATIČNO SE ODRAZILA I NA REZULTATE U REALIZACIJI PROGRAMA RADA. Program rada Skupštine USK, inače donesen sa jednomjesečnim zakašnjenjem, predviđa usvajanje 161 mjere u 2016. godini (od čega 29 zakona). No, u prvoj polovini 2016. usvojene su svega 34 mjere, ili 21% od planiranog za ovu godinu. A od planiranih zakona, u potpunosti su realizovana 2, odnosno tek 7%.

OSIM ZAKONA, NIZAK JE STEPEN REALIZACIJE I DRUGIH PLANIRANIH MJERA. Kada posmatramo samo plan za prvih 6 mjeseci, Skupština je, do 30.06. realizovala tek 27% planiranih mjera. Između ostalog, veliki zaostatak je napravljen i sa realizacijom planova i programa i to se najviše odnosi na kantonalne upravne organizacije, domove zdravlja i gradske apoteke, a od 40 koliko ih je trebalo biti realizovan u prvoj polovini 2016., realizovano je tek 11. Skupština bi trebala da zbog velikih zaostataka u dostavljanju planova i programa, pozove na odgovornost nadležne iz institucija, a ne da se tim planovima i programima bavi sa zakašnjenjem koji taj posao potpuno obesmišljava i pretvara u nepotreban gubitak vremena.

MORAMO KONSTATOVATI DA SKUPŠTINA USK, U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, NIJE BILA BAŠ MJESTO ODAKLE SE POZITIVNO UTICALO NA KVALITET ŽIVOTA GRAĐANA. Izuzatak predstavlja usvajanje Strategije za uključivanje djece sa poteškoćama u razvoju u obrazovanje sa sedmogodišnjim Planom implementacije, na inicijativu poslanika Kenana Keserovića.

U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE NIJE ODRŽANA NIJEDNA TEMATSKA SJEDNICA. U drugoj polovini godine bi trebalo da se održe dvije tematske sjednice iz oblasti privrede i obrazovanja. No, ne treba previse očekivati od ovakvih sjednica, ako se odnos poslanika prema njima iz korijena ne promijeni. Podsjećanja radi, tematska sjednica na temu zdravstva održana 21.12.2015. godine, prekinuta je jer se veći broj poslanika nije vratio nakon prve pauze. Ipak kvoruma je bilo sve do glasanja o pojedinačnim zaključcima, odnosno dok nisu prihvaćeni zaključci Kluba SDA, A-SDA i SBB a kada se pristupilo glasanju o zaključcima drugih klubova nekoliko poslanika je izašlo iz sale za sjednice i kvoruma više nije bilo te je Potpredsjednik Skupštine prekinuo sjednicu i istakao kako će biti nastavljena poslije Nove godine. Ta sjednica se, u prvih 6 mjeseci 2016. nije nastavila i završila. Što je krajnje neprihvatljivo, iz više razloga.

POSLANICI SKUPŠTINE USK MEĐU NAJPLAĆENIJIM SU POLITIČARIMA U BIH. Paušal, koji nakon smanjenja od 200 KM, krajem prošle godine, iznosi 1800 KM i koji primaju oni koji nisu zaposleni u Skupštini, veći je i od paušala poslanika Narodne skupštine Republike Srpske. I njega prima 20 poslanika. 10 poslanika je zaposleno i primaju punu platu od Skupštine, u visini od 2300 do 3000 KM, bez „minulog rada“ i bez dodataka, koji su vrlo izdašni. U Skupštini USK se, tako, još uvijek, naplaćuje svako prisustvo sjednicama Skupštine ili skupštinskih radnih tijela, iako to spada u osnovne radne obaveze jednog poslanika.

Usporedbe radi, poslanici Skupštine ZDK, nakon jednoglasno donesene odluke, ne primaju platu za svoj angažman u Skupštini (uključujući i rukovodstvo) a paušal im iznosi 716 KM.

KOORDINACIJA RADA SKUPŠTINE I VLADE USK NIJE BILA DOBRA U PRVIH 6 MJESECI 2016. GODINE, ŠTO JE I REZULTIRALO NAJLOŠIJIM REZULTATIMA RADA OBJE INSTITUCIJE U ZADNJIH 6 GODINA, ČAK JE JEDNA ZAKAZANA SJEDNICA SKUPŠTINE, OTKAZANA ZBOG IZOSTANKA PODRŠKE MATERIJALIMA VLADE USK. Jedna od posljedica ovakvog odnosa Vlade i Skupštine je činjenica da je od 6 zakona utvrđenih na Vladi, u posmatranom periodu, Skupština, u ovom periodu, razmatrala tek 1 zakon u nacrtu.

I REZULTATI RADA VLADE USK, U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, NAJLOŠIJI SU U POSLJEDNJIH 6 GODINA, POSMATRAJUĆI PRVA ŠESTOMJESEČJA. U adekvatnom periodu prethodnog mandata – prvoj polovini druge godine mandata (2012, dakle) – Vlada USK realizovala je čak 100 mjera više od 447 realizovanih u prvoj polovini 2016. Pritom to joj je bio tek uvod u još za 100 mjera bolji rezultat u drugom kvartalu te godine.

LOŠI REZULTATI DEFINITIVNO JESU U VEZI SA POLITIČKOM KRIZOM KOJA JE, U POSMATRANOM PERIODU, POGAĐALA KANTON. Pogled na statističke podatke, međutim, ukazuje na to da politički problem i blokade, uključujući i jednomjesečni nerad vlade (odnosno nezasjedanje) u period 24.3. do 21.4.2016. nisu izazvali dramatični pad produktivnosti Vlade, u odnosu na prethodni period, nego je problem u tome što je, zbog njih, izostao očekivani ili nužni rast. Naime, nakon što je, neposredno po svom imenovanju, u 2. kvartalu 2015. godine Vlada USK ostvarila svoj najbolji rezultat, od cca 300 realizovanih mjera, u sljedećem je kvartalu pala na cca 220, i u nastavku, četri kvartala za redom, umjesto ponovnog dizanja produktivnosti, zadržala isti nivo, koji ju je i doveo u ovakvu poziciju.

ODNOS INTENZITETA RADA (ODNOSNO, UČESTALOSTI ZASJEDANJA) I PRODUKTIVNOSTI (TJ. BROJA RAZMOTRENIH MJERA) VLADE USK JE PRILIČNO NEUOBIČAJEN. Vlada USK je, naime, nakon Vlade KS, vlada sa najvećim intenzitetom rada od svih kantonalnih vlada (u prvoj polovini 2016. godine je, čak i uz jednomjesečnu pauzu u radu, održala 37 sjednica, što je 6 mjesečno, u prosjeku). No po produktivnosti je (sa 447 razmotrenih mjera u prvoj polovini 2016), tek na 6. mjestu kantonalne ljestvice.

ŠESTO MJESTO KANTONALNE LJESTVICE, I JEDAN OD NAJLOŠIJIH SVOJIH REZULTATA OD 2011. GODINE, VLADA USK ZAUZIMA I U REALIZACIJI ZAKONA. U prvoj polovini 2016. godine, Vlada je utvrdila 6 zakona – 3 u prijedlogu i 3 u nacrtu. Rezultat je to 3 puta lošiji od onog koji su, u istom period, ostvarile vlade TK i KS. I dva i po puta lošiji od rezultata Vlade USK u prvoj polovini 2011. godine.

VLADA USK JE KASNILA SA USVAJANJEM SVOG PROGRAMA RADA ZA 2016. GODINU, A REZULTATI OSTVARENI U PROTEKLOM ŠESTOMJESEČNOM PERIODU SU SKROMNI. Od 135 mjera Programom rada Vlade USK planiranih za realizaciju u 2016. godini, do 30.06.2016., u potpunosti je realizovano njih 41, odnosno 30%. Posmatrajući samo polugodišnji nivo realizacije, Vlada USK je do kraja juna tekuće godine, trebala realizovati 91 mjeru, a realizovala je u potpunosti 45% od polugodišnjeg plana. Ukupno, Vlada USK do kraja 2016. godine treba realizovati još 86 mjera ili duplo više od realizovanog u prvih 6 mjeseci ove godine.

PORED LOŠE REALIZACIJE ZAKONODAVNOG DIJELA PROGRAMA RADA (A UTVRĐEN JE TEK SVAKI 6. PLANIRANI ZAKON), NAJOZBILJNIJI PROBLEM PREDSTAVLJA NEPOSTOJEĆA REALIZACIJA STRATEGIJA. U prvih 6 mjeseci 2016. godine vlada nije utvrdila nijednu od 5 za realizaciju u ovoj godini planiranih strategija. A tri su, po planu, trebale biti utvrđene u prvoj polovini godine.

NERAZUMNO ZADUŽIVANJE USMJERENO, UMJESTO U RAZVOJ, NA JAVNU POTROŠNJU, DOŠLO JE NA NAPLATU. Za razliku od prethodne godine kada je iz Budžeta izdvojeno 784 hiljade KM na ime kamata za dignute kredite, u 2016. godini, taj iznos će biti usedmostručen i iznosiće preko 5,4 miliona KM.

Zaduženost je, pored ogromne stope nezaposlenosti, najveći problem sa kojim se suočava Vlada USK, a što je nasljeđe od prethodnih vlasti, koje su se ponašale krajnje “nedomaćinski”.

VLADA USK JE DOBILA NEGATIVAN REVIZORSKI IZVJEŠTAJ OD FEDERALNOG UREDA ZA REVIZIJU. Federalni ured za reviziju javnog sektora je pronašao niz propusta u poslovanju vlasti. Na žalost u BiH se vlasti još uvijek ne smjenjuju zbog negativnih revizorskih izvještaja, neispunjavanja planiranih obaveza ili, generalno, zbog loših rezultata rada i neuspjeha u rješavanju ključnih problema građana. Vlasti se smjenjuju u čudnim igrama uskostranačkih i ličnih interesa pojedinaca koji imaju moć u svojim rukama. Tako je bilo i ovaj put u USK.

VLADA USK, U SVIM SVOJIM IZDANJIMA, KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Iako Zakon propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40%, što znači da bi u Vladu USK morale da budu najmanje 4 žene, to nije ispoštovano ni u Vladi imenovanoj u februaru 2015. (u kojoj je bila samo 1 žena), ni u Vladi nastaloj rekonstrukcijom u maju 2016. (u kojoj su bile 2 žene). Na žalost, umjesto da se promjena Vlade u julu iskoristi za usklađivanje njenog sastava sa Zakonom, nova Vlada USK, imenovana 10. jula, još drastičnije krši Zakon i vrši sistemsku diskriminaciju, jer u svom sastavu nema nijednu ženu.

U cilju prevazilaženja loših rezultata iz prve polovine godine, CCI, Vladi i Skupštini USK, preporučuje snažno intenziviranje rada i povećanje produktivnosti, u nastavku godine, uz fokusiranost na najznačajnije probleme građana i njihovo rješavanje, odnosno na značajne sistemske mjere kojima se može poboljšati kvalitet života građana u USK. Ponovićemo ovdje i neke od najznačajnih preporuka koje smo uputili Vladi i Skupštini USK:

 Iniciramo rad na donošenju nedostajućih kantonalnih strategija, u cilju poboljšanja kvaliteta života građana u USK.

 Iniciramo da Vlada bude pokretač javnog dijaloga u Kantonu, o potrebi ograničavanja uticaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu posebno akcentiramo zapošljavanje, odnosnu potrebu fiksiranja broja funkcija na koje stranke mogu postavljati svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje da se na sva druga radna mjesta dolazi na osnovu sposobnosti i stručnosti.

 Iniciramo da Vlada USK, do kraja prve polovine mandata, pripremi i utvrdi normativno–pravni akt (npr. okvirni zakona o građanskim participacijama) kojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa, sa posebnim akcentom na proces održavanja javnih rasprava.

 Iniciramo utemeljenje prakse održavanja tematskih sjednica, najmanje jedne kvartalno, s ciljem da se na njima ciljano rapravlja o problemima koji su u fokusu interesovanja građana USK, uz usvajanje obavezujućih zaključaka. Omogućiti građanima da mogu sami nominirati teme za ta tematska zasjedanja.

 Iniciramo da Vlada organizuje program obuke službenika zaduženih za vođenja javnih rasprava, ali i predstavnika civilnog sektora, o značaju i tehnikama participiranja i upravljanja javnim raspravama.

 Iniciramo izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine, kojim bi se definisalo kako je 6 mjeseci maksimalno vrijeme koje jedan zakon može provesti u proceduri.

 Iniciramo izmjene i dopune Poslovnika o radu Vlade, na način da se definišu odgovorne osobe i propišu finansijske sankcije za one koji krše odredbe Poslovnika i Odluke o metodologiji, a koje se tiču propisanih rokova ili nesavjesnog odnosa prema usvojenom Programu rada.

 Iniciramo poboljšanje transparentnosti Vlade i Skupštine, kroz kvalitetniju prezentaciju njihovog rada, putem zvaničnih web stranica ovih institucija.