10.08.2016

VLADA I SKUPŠTINA TUZLANSKOG KANTONA, U PRVOJ POLOVINI 2016. - VLADA, U KOJOJ SVI MINISTRI REDOVNO PRIMAJU PLATU, 8 MJESECI NE ISPLAĆUJE DJEČIJE DODATKE

GENERALNO LOŠI REZULTATI U REALIZACIJI ZAKONA U SVIM KANTONIMA, OMOGUĆILI SU VLADI TK DA ZAUZME VISOKO MJESTO NA KANTONALNOJ LISTI. Sa 17 utvrđenih zakona u prvoj polovini 2016. g, Vlada TK je, po ovom parametru, na drugom mjestu kantonalne liste, odmah iza Vlade Kantona Sarajevo, koja je utvrdila tek 1 nacrt zakona više. No, koliko je loše stanje u kantonima, u ovom kontekstu, govori podatak da je samo još Vlada ZDK, u prvoj polovini 2016. utvrdila više od 10 zakona.

VLADA TK JE, SA PRILIČNIM KAŠNJENJEM, U APRILU 2016. GODINE, KONAČNO DONIJELA AKCIONI PLAN TK ZA REALIZACIJU REFORMSKE AGENDE ZA BIH 2015-2018. No, Skupština ga još nije razmatrala!I ova vrsta „komocije“ u donošenju izuzetno značajnih dokumenata, za EU put naše zemlje, je krajnje zabrinjavajuća. Mada, nažalost, nije i izuzetak. Još tri kantona u FBiH – BPK, PK i ZHK – nemaju donešene

Akcione planove za realizaciju Reformske agende“, jer ih njihove Vlade još nisu utvrdile.

I U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, UOČENO JE KRŠENJE PROPISA, OD STRANE VLADE TK.

Neusvajanjem programa rada prije početka godine na koju se odnosi i nedostavljanjem odgovora na poslanička pitanja u predviđenom roku, krše se poslovnici o radu Vlade i Skupštine. Takođe je zabilježeno nepoštivanje

poslovničke obaveze prema kojoj obrađivači trebaju na vrijeme obavještavati Vladu i Skupštinu o razlozima kašnjenja ili odustajanja od utvrđivanja zakona ili ostalih mjera iz programa rada.

VLADA TK, SVOJIM SASTAVOM U POSMATRANOM PERIODU, NASTAVLJA DA KRŠI ZAKON O

RAVNOPRAVNOSTI POLOVA. Vlada TK u svom sastavu ima samo dvije žene (što je 15%), iako Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže. Nažalost, Vlada je propustila priliku da uvaži preporuke i da prilikom rekonstrukcije otkloni ovo kršenje Zakona.

VLADA SNOSI VELIKI DIO ODGOVORNOSTI, NE SAMO ZA SVOJE, NEGO I ZA REZULTATE SKUPŠTINE - KAKO ZA DOBRE, TAKO I ZA LOŠE. Vlada je, naime, ovlašteni predlagač većine mjera koji dolaze na dnevni red Skupštine. A druge strane, Skupština prilično brzo i efikasno realizuje sve dokumente koji joj stižu od Vlade

(većina zakona npr. usvojena je u istom mjesecu u kome su i dostavljeni od Vlade). Konkretno, u posmatranom periodu, Vlada snosi odgovornost za nerealizaciju planiranih obaveza Skupštine, jer je, naprosto, nije u dovoljnoj

mjeri snabdjela potrebnim materijalima.

USVAJANJEM NACRTA AKCIONOG PLANA ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE – NA TRAGU INICIJATIVE CCI-A S KRAJA PROŠLE GODINE – STVARAJU SE PRETPOSTAVKE ZA SISTEMSKU BORBU PROTIV OVOG DRUŠTVENOG ZLA. Nakon brojnih otkrivenih i presuđenih slučajeva korupcije u TK, u kojima su učestvovali i članovi Vlade, poslanici, službenici policije i direktori kantonalnih institucija, a što govori o

neuređenosti, nepotizmu i zloupotrebama u jednom broju institucija javne uprave, Vlada je (28.06.2016) utvrdila a Skupština (28.07.2016.) prihvatila nacrt Programa borbe protiv korupcije TK za period 2016-2019, sa Akcionim

planom za provođenje Programa. No, da će sa borbom protiv korupcije ići teško, pokazuje još aktuelni skandal...

IAKO JE POSLANIK SKUPŠTINE TK MERSED ŠERIFOVIĆ UHAPŠEN JOŠ U SEPTEMBRU 2015. GODINE (ZAJEDNO SA MINISTROM SAOBRAĆAJA I KOMUNIKACIJA TK, EDINOM AJANOVIĆEM), A U APRILU 2016. I PRAVOSNAŽNO OSUĐEN ZBOG KORUPCIJE NA 2 I PO GODINE ZATVORA, ON I DALJE, ZBOG SKANDALOZNOG NEMARA SKUPŠTINE I CIK-A, IMA STATUS POSLANIKA I REDOVNO PRIMA POSLANIČKI PAUŠAL. Skupština se, naime, ovim povodom, CIK-u obratila tek u 6. mjesecu, a CIK još nije reagovao. Kolegij koji je nadležan za primjenu Kodeksa ponašanja poslanika i javnih zvaničnika koje imenuje ili

na njihovo imenovanje daje saglasnost Skupština, ni nakon izrečene pravosnažne presude, nije primijenio norme Kodeksa, osudio ponašanje osuđenih za korupciju i izrekao sankcije. Kolegij je to, u funkciji Etičkog odbora, bio

obavezan uraditi. No, nije ovo prvi put da Kolegij ne reaguje u situacijama eklatantnog kršenja Kodeksa.

REZULTATI RADA SKUPŠTINE TUZLANSKOG KANTONA U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE,

POSMATRAMO LI STATISTIČKE PODATKE, ISPOD SU PROSJEKA PRETHODNOG MANDATA. Intenzitet rada najniži je zabilježeni u 6 posljednjih godina. Produktivnost je niža za 2 razmatrane mjere a broj usvojenih zakona za 1, od prosječnih polugodišnjih rezultata prethodnog mandata. Inače, najveću produktivnost u

prethodnom mandatu Skupština TK pokazala je u prvoj polovini 2014. godine, kada je, radeći pod pritiskom velikih socijalnih protesta, razmotrila 100 mjera, od čega 14 zakona, u usporedbi sa svega 61 mjerom i 11 zakona, koliko je realizovano u prvoj polovini 2016.

GENERALNO, ZAKONODAVA AKTIVNOST, SVIH KANTONALNIH SKUPŠTINA, UKLJUČUJUĆI I

SKUPŠTINU TK, NA NISKOM JE NIVOU. To se najbolje vidi na realizaciji zakona planiranih programima rada – Skupština KS, za pola godine, usvojila je svega 6 od 40 planiranih zakona, Skupština HNK 4 od 51, Skupština USK 2 od 29, pa sve do Skupštine TK, koja je za 6 mjeseci realizovala tek 6 od 19 planiranih zakona, odnosno, manje od trećine planiranog za usvajanje programom rada za ovu godinu.

U POSMATRANOM PERIODU NIJE REALIZOVAN ČITAV NIZ ZNAČAJNIH MJERA, ČIJA JE REALIZACIJA BILA PREDVIĐENA DO KRAJA PRVE POLOVINE GODINE. NEKI POTREBNI ZAKONI JESU USVOJENI, MADA JE NJIHOV POZITIVAN EFEKAT DOVEDEN U PITANJE. Najveću pažnju javnosti i parlamentarnu raspravu izazvali su 3 zakona iz oblasti obrazovanja. Opozicija u Skupštini TK je, u toku rasprave, ustvrdila da

se sa usvojenim zakonima ponovo vrši politizacija obrazovanja, a uz to donošenje bilo kakvih zakona, bez jasne vizije i usvojene Strategije obrazovanja, smatraju pogrešnim.

U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE USVOJENA JE I VRLO ZNAČAJNA STRATEGIJA RAZVOJA TK ZA PERIOD 2016-2020. Ovo je, međutim, i jedina strategija donešena od početka aktuelnog mandata. Usvojena na Vladi krajem prošle a na Skupštini početkom ove godine. Dodatno zabrinjava što nijedna od ovih značajnih sistemskih mjera, kojima se dugoročno radi na sređivanju stanja u određenim oblastima i koje mogu pozitivno uticati na poboljšanje kvaliteta života građana, nije ni planirana ovogodišnjim programom rada. A pritom, Kanton, između ostalog, nema Strategiju obrazovanja, čije je donošenje, iz više razloga, izuzetno potrebno. Kao što je

potrebno hitno donošenje Strategije upravljanja dugom, s obzirom da je Kanton, već izvjesno vrijeme, na samoj gornjoj granici zeduženosti.

KOLEGIJ SKUPŠTINE TK POKAZUJE I NEPOŠTOVANJE POSLOVNIKA SKUPŠTINE, U SVOM RADU.

Kolegij Skupštine TK polugodišnju kao i prethodnu Informaciju o realizaciji Programa rada Skupštine za 2015. godinu, nije uvrstio u dnevni red Skupštine, nego je istu samo dostavio poslanicima „na znanje“.

NI U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE NIJE ODRŽANA NIJEDNA TEMATSKA SJEDNICA SKUPŠTINE. I pored Vladine inicijative za održavanje tematske sjednice posvećene privredi, upućene još prošle godine, i inicijativa poslanika Besima Imamovića, za održavanje tematske sjednice na kojoj bi se raspravljalo o stanju u rudnicima TK, sa posebnim akcentom na stanje u Rudniku Kreka, te, pored drugih važnih pitanja o kojima bi vrijedilo organizovati zasebne, tematske, sjednice, Skupština od početka aktuelnog mandata nije održala nijednu

SKUPŠTINA OZBILJNU DRUŠTVENU FUNKCIJU NADZORA NAD RADOM MENADŽMENTA KANTONALNIH

INSTITUCIJA, U CILJU ŠTO BOLJEG RADA TIH INSTITUCIJA U INTERESU GRAĐANA, PRETVARA U OBIČNO SREDSTVO ELIMINACIJE POLITIČKI NEPOŽELJNIH I STRANAČKE KONTROLE NAD INSTITUCIJAMA.

Nedovoljna ozbiljnost s kojom se razmatraju izvještaji o radu institucija i njihovo ocjenjivanje prevashodno iz ugla stranačkih interesa, a ne s ciljem stvaranja objektivne slike i usklađivanja reakcije prema na taj način

izvedenim zaključcima, dovodi do situacije da se pozitivnim godinama ocjenjuje rad ljudi koji na kraju završe sa krivičnim optužnicama. Samo u posljednje dvije godine u Tuzlanskom kantonu pokrenuta je krivična odgovornost

više direktora kantonalnih institucija, čiji su izvještaji o radu, godinama unazad, prihvatani, a u diskusijama poslanika ocijenjeni kao dobri i zakoniti. Naime, u dosadašnjem radu Skupština Tuzlanskog kantona nikada nije

svojim zaključkom tražila od Vlade ili istražnih organa da preispitaju loše poslovanje ili indicije krivičnih djela u kantonalnim institucijama.

NA KRAJU... Centri civilnih inicijativa, Skupštini TK upućuju preporuku da intenzivira svoj rad, a Kolegiju da poštuje svoje obaveze i ponaša se u skladu s njima. Vladi TK preporučujemo da, ne smanjujući fokusiranost na rješavanje

problema u privredi i stvaranje preduslova za privredni i rast zapošljavanja, više pažnje posveti socijalnim mjerama, pogotovo kad je u pitanju najranjivija kategorija, odnosno djeca. A podsjećamo i na nekoliko inicijativa, upućenih Vladi i Skupštini, u prethodnom periodu:

 Iniciramo utemeljenje prakse održavanja tematskih sjednica najmanje jedna kvartalno, s ciljem da se na njima ciljano rapravljalo o problemima koji su u fokusu interesovanja građana TK, uz usvajanje obavezujućih zaključaka. Pritom, omogućiti građanima da mogu sami nominirati teme za ta tematska zasjedanja.

 Iniciramo donošenje strateškog dokument o privlačenju stranih investicija, s ciljem pokretanja privrede i stvaranja nova radna mjesta u TK

 Iniciramo donošenje Strategije smanjenja javne potrošnje, čiji bi obavezni dio trebalo biti donošenje izmjena i dopuna Zakona o platama, kojim bi se, ovaj put, izvšilo stvarno i značajno smanjenje primanja poslanika i članova Vlade.

 Iniciramo praksu promptnog reagovanja Kolegija i odgovarajućih radnih tijela Skupštine, u situacijama kršenja Kodeksa.

 Iniciramo daljnje smanjivanje budžetska sredstava za finansiranje političkih stranaka, a u vezi doznačnih sredstava zahtijevati informaciju o utrošku, kao i od ostalih budžetskih korisnika.

 Iniciramo da Vlada bude pokretač javnog dijaloga u Kantonu, o potrebi ograničavanja uticaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu posebno akcentiramo zapošljavanje, odnosnu potrebu fiksiranja broja funkcija na koje stranke mogu postavljati svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje da se na sva druga radna mjesta dolazi na osnovu sposobnosti i stručnosti.