11.08.2016

MONITORING VLADE I SKUPŠTINE HNK U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE 88% NEREALIZOVANIH ZAKONA???

I PO BROJU USVOJENIH ZAKONA, SKUPŠTINA HNK SPADA MEĐU NAJLOŠIJE OD SVIH KANTONALNIH SKUPŠTINA. Za 6 mjeseci usvojeno je svega 4 zakona, uz još 4 koja su prihvaćena u nacrtu i poslata u daljnju proceduru. Manje usvojenih zakona u posmatranom periodu, imale su samo skupštine Posavskog i Unskosanskog kantona. Kuriozitet je da je Skupština HNK, svojim programom rada za 2016. godinu, planirala donošenje ubjedljivo najvećeg broja zakona, od svih kantonalnih Skupština – čak 52. Od čega je, dakle, za pola godine, finalno realizovala 8%. I još 8% djelimično, prihvatajući zakone u nacrtu.

PROGRAM RADA SKUPŠTINE HNK, INAČE, USVOJEN JE TEK NA SAMOM KRAJU PRVOG KVARTALA.

Zanimljivo je da Poslovnikom o radu Skupštine HNK nije precizno definisan rok za usvajanje godišnjeg programa rada. Što umjesto da bude shvaćeno u smislu da nema potrebe da se unosi rok za izradu godišnjeg programa rada jer se podrazumijeva da on treba da bude donesen prije početka godine na koju se odnosi, u Skupštini HNK se, izgleda, shvata kao izgovor za donošenje programa uz ozbiljna kašnjenja. Pa, nijednom u posljednjih 10 godina Program rada nije donešen prije početka godine na koju se odnosi.

OSIM SA KAŠNJENJEM I REALIZACIJOM PLANIRANOG, POSTOJI I PROBLEM SA STRUKTUROM PROGRAMA RADA. Naime, u Program rada su, pod planiranim, unesene i mjere koje su u trenutku njegovog usvajanja već bile realizovane, uključujući i neke zakone. Pa tako imamo situaciju da je i od ionako krajnje skromnih 19 što u potpunosti što djelimično realizovanih mjera iz Programa, polovina njih, zapravo, realizovana prije nego je Program uopšte usvojen. Ovakvim pristupom otežava se vođenje relevantne statistike o realizaciji planiranih obaveza i vještački podiže efikasnost institucija.

OD 42 MJERE, KOJE SU, PO PROGRAMU RADA SKUPŠTINE HNK, TREBALE BITI REALIZOVANE U PRVOJ POLOVINI GODINE, NJIH TAČNO DVIJE TREĆINE (28) SU KRAJ OVOG PERIODA DOČEKALE NEREALIZOVANE. Među njima su i neke značajne: Zakon o uzgoju, zaštiti i upravljanju šumskim resursima u HNK, Zakon o trgovini, Zakon o gorskoj službi spašavanja, Zakon o izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima,... A najznačajnijih i nema u Programu...

HNK JE JEDINI KANTON KOJI JOŠ UVIJEK NEMA, NI U KOM OBLIKU, USVOJENU SVOJU STRATEGIJU RAZVOJA. Iako HNK nema strategiju razvoja kojom bi bili određeni jasni ciljevi i smjernice razvoja ovog kantona, ista se, kao ni druge Kantonu prijeko potrebne strategije (npr. zapošljavanja), nije našla ni u Programu rada Skupštine za 2016. godinu.

OSIM ŠTO NIJE USVOJILA NEKE ZNAČAJNE ZAKONE I STRATEGIJE, SKUPŠTINA HNK, U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, NIJE ODRŽALA NITI JEDNU TEMATSKU SJEDNICU. CCI snažno zagovara potrebu organizovanja tematskih sjednica o ključnim problemima građana (zapošljavanju, razvoju privrede, stanju u zdravstvu, reformi obrazovanja, itd.) i čak predlaže stvaranje mehanizma kojim bi se samim građanima omogućilo da kandiduju teme o kojima bi se diskutovalo na takvim sjednicama. 

NE AMNESTIRAJUĆI JE NI NA KOJI NAČIN ZA NJEN DIO ODGOVORNOSTI ZA LOŠE REZULTATE, TREBA IPAK NAGLASITI DA NA REZULTATE RADA SKUPŠTINE PRESUDNO UTIČE VLADA. Kako je Vlada, po pravilu, priređivač najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red Skupštine, a Skupština, prema raspoloživim podacima, prilično brzo reaguje na materijale koji joj se dostavljaju iz Vlade na razmatranje, Vlada snosi dobar dio odgovornosti i za loše rezultate Skupštine, u posmatranom periodu.

U SITUACIJI BEZ IZRAŽENIH POLITIČKIH KONFLIKATA I IZVANREDNIH OKOLNOSTI VLADA HNK JE, TOKOM PRVE POLOVINE 2016. GODINE, NEPOTREBNO POTENCIRALA ODRŽAVANJE HITNIH TELEFONSKIH SJEDNICA. Vlada je u posmatranom periodu održala 24 sjednice od čega je 11 hitnih telefonskih sjednica. Pri tome, odluke koje su razmatrane na ovim sjednicama ne odaju potrebu za baš uvijek hitnim rješavanjem, što ukazuje na lošu praksu usvajanja važnih mjera u posljednjem trenutku.

INTENZITET RADA AKTUELNE VLADE HNK, OD NJENOG IMENOVANJA, KRAJEM SEPTEMBRA PROŠLE GODINE, POSMATRAJUĆI KVARTALNE REZULTATE, JE PRILIČNO RAVNOMJERAN. Vlada održava, u prosjeku, 4 sjednice mjesečno. No, efikasnot nije konstantna. Pa je, i pored gotovo identičnog broja održanih sjednica u 3 posljednja kvartala, u 1. kvartalu 2016. došlo do pada produktivnosti, sa 253 razmotrene mjere u zadnjem kvartalu 2015. na 177 u 1. kvartalu 2016, da bi u 2. kvartalu produktivnost ponovo porasla na 224 mjere.

U KONAČNICI, VLADA HNK JE U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE OSTVARILA JEDAN OD NAJBOLJIH SVOJIH REZULTATA U POSLJEDNJIH 6 GODINA. Sa 24 održane sjednice, po intenzitetu rada je odmah iza rezultata iz prve polovine 2012. a sa 401 razmotrenom mjerom, dijeli prvo i drugo mjesto po produktivnosti, sa rezultatom iz 2. polovine 2014. NO, OSTVARENI REZULTAT JE DOVOLJAN SAMO DA BI SE BILO BOLJE OD POSAVSKOG, ZAPADNOHERCEGOVAČKOG I KANTONA 10. Poređenje sa rezultatima drugih kantonalnih vlada, naime, stavlja Vladu HNK na drugu polovinu kantonalne ljestvice produktivnosti. Za razliku od Vlade HNK koja je, u prvoj polovini 2016, razmotrila 401 mjeru, vlade ZDK i BPK razmotrile su preko 600, Vlada SBK oko 750, a Vlada KS 1000. A slična je situacija i sa brojem utvrđenih zakona, kojih je Vlada HNK, u prvoj polovini 2016. utvdila svega 6.

STRUKTURA MJERA DONESENIH OD STRANE VLADE HNK, U POSMATRANOM PERIODU, UKAZUJE NA NJENU OKRENUTOST DNEVNO-OPERATIVNOM RADU. Najviše je odluka, koje čine 54% svih razmatranih mjera. Nakon toga po broju slijede izvještaji, koji se u većini slučajeva odnose na izvještaje o radu kantonalnih ministarstava i institucija u 2015. godini. S druge strane, procenat značajnih sistemskih mjera, kojima se dugoročno može uticati na stanje u društvu i poboljšanje kvaliteta života građana, je vrlo nizak. Zakoni, tako, predstavljaju tek 1,5% razmotrenih mjera, a, u posmatranom periodu, nije razmotrena niti jedna strategija.

U DRUGU POLOVINU GODINE, VLADA HNK JE UŠLA SA NEREALIZOVANIH ČAK 88% ZAKONODAVNOG DIJELA PLANA ZA OVU GODINU. Vlada je, u prvih 6 mjeseci, utvrdila tek 6 od 50, Programom rada za ovu godinu, planiranih zakona.

MEĐU NEREALIZOVANIM MJERAMA NALAZE SE I NEKE VRLO ZNAČAJNE, KOJE BI MOGLE DOVESTI DO KORJENITIH PROMJENA, SISTEMSKOG PRISTUPA RJEŠAVANJU PROBLEMA I, U KONAČNICI, AKO BUDU USPJEŠNO PROVEDENE, DO POBOLJŠANJA KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA. Tu se prije svega misli na Strategiju zapošljavanja i Strateški plan za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona. A svakako ne smijemo zaboraviti ni Strategiju razvoja, na koju se predugo čeka. Vlada tvrdi kako je dinamika do sada preduzetih aktivnosti u skladu sa zacrtanim planovima, no, s druge strane stoji činjenica da je HNK jedini kanton bez Strategije razvoja.

VLADA IMA OZBILJNIH PROBLEMA U POŠTOVANJU PROPISA KOJI REGULIŠU NJEN RAD. Ovo se prije svega odnosi na Poslovnik i neke zakone. Vlada se ne pridržava poslovničke obaveze o redovnom usvajanju zapisnika, kao ni obaveze da odgovara na poslanička pitanja u roku od 30 dana. Dalje...

IAKO JE SKUPŠTINA BUDŽET USVOJILA NA VRIJEME, VLADA JE, NEPRIDRŽAVANJEM PROPISANIH ROKOVA, PREKRŠILA ZAKON O BUDŽETIMA U FEDERACIJI BIH. Umjesto do 1. novembra 2015. godine, kako propisuje Zakon, Vlada HNK je prijedlog Budžeta utvrdila tek 16.12.2015. O čemu treba voditi računa pri predstojećim aktivnostima na izradi Budžeta za 2017.

VLADA HNK KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA. Ni nova, kao ni prethodna Vlada HNK, u svome sastavu nema niti jednu ženu. A Zakon o ravnopravnosti polova u BiH jasno propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže. 

NA KRAJU... Očekujemo da se Vlada i Skupština, po povratku sa godišnjih odmora fokusiraju na svoje obaveze i da do kraja godine poprave trenutno neprihvatljivo stanje. I ponavljamo dio inicijativa ranije upućenih vlastima HNK, u cilju unapređenja njihovog rada, a u interesu građana:

 Iniciramo utemeljenje prakse održavanja tematskih sjednica najmanje jedna kvartalno, s ciljem da se na njima ciljano rapravljalo o problemima koji su u fokusu interesovanja građana HNK, uz usvajanje obavezujućih zaključaka. Omogućiti građanima da mogu sami nominirati teme za ta tematska zasjedanja.

 Iniciramo izmjene odgovarajućih zakona, kako bi se primanja i privilegije javnih funkcionera na kantonalnom nivou, te rukovodstava u javnim preduzećima, uskladila sa sve lošijim životnim standardom građana Kantona, tj. ta primanja bila dovedena u pravičniji odnos sa prosječnom platom u Kantonu.

 Iniciramo da Vlada HNK, do kraja prve polovine mandata, pripremi i utvrdi normativno–pravni akt (npr. okvirni zakona o građanskim participacijama) kojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa, sa posebnim akcentom na proces održavanja javnih rasprava.

 Iniciramo izmjene i dopune poslovnika o radu, u pravcu definisanja rokova za usvajanje godišnjeg programa rada (do početka godine na koju se program odnosi!) i obaveze periodičnog (najmanje polugodišnjeg) razmatranja Informacije o realizaciji godišnjeg programa rada, uz obavezu revidiranja programa u slučaju većeg kašnjenja u implementaciji;

 Iniciramo da Vlada bude pokretač javnog dijaloga u Kantonu, o potrebi ograničavanja uticaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu posebno akcentiramo zapošljavanje, odnosnu potrebu fiksiranja broja funkcija na koje stranke mogu postavljati svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje da se na sva druga radna mjesta dolazi na osnovu sposobnosti i stručnosti.