11.11.2016

REZULTATI MONITORINGA RADA VLADE I SKUPŠTINE ŽZH, I-IX 2016. NAJNEPRODUKTIVNIJA VLADA OD SVIH ŽUPANIJSKIH

RADI SE O GOTOVO KONTINUIRANOM PADU PRODUKTIVNOSTI OD 2012. G. U prvih 9 mjeseci druge godine prethodnog mandata, razmotrena je 201 mjera, što je za 20% više od aktalnog rezultata. Dakle, umjesto radikalne promjene u pristupu radu, koja bi rezultate ove institucije dovela barem u razinu rezultata vlade znatno manjeg Posavske županije, recimo, na djelu je daljnje smanjivanje intenziteta rada i produktivnosti Vlade ŽZH.  

U STRUKTURI RAZMOTRENIH MJERA DOMINIRAJU MJERE DNEVNO-OPERATIVNOG KARAKTERA. Različite odluke, izvješća, rješenja i suglasnosti obuhvaćaju 71% od ukupno razmotrenih mjera. Pri tome, treću skupinu po brojnosti, među razmotrenim mjerama u prvih 9 mjeseci 2016, predstavljaju rješenja o razrješenjima i imenovanjima (17%). Dok je udio posebno značajnih, sistemskih mjera, znatno niži – zakoni predstavljaju tek 6,6% u ukupnom broju mjera, a nije utvrđena niti jedna strategija.

IAKO IM JE BROJ SKROMAN, MEĐU UTVRĐENIM MJERAMA, U PROMATRANOM RAZDOBLJU, IMA I VEOMA ZNAČAJNIH, KOJE MOGU DOVESTI DO POBOLJŠANJA KVALITETE ŽIVOTA GRAĐANA ŽZH. Posebno ističemo usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbii, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji sa djecom, kojim je riješen višegodišnji problem isplate porodiljnjih naknada.

GENERALNO, UTVRĐEN JE MALI BROJ ZAKONA – NI JEDAN MJESEČNO, U PROSJEKU. A O KOLIKO LOŠEM REZULTATU SE RADI, VIDIMO KADA POGLEDAMO STUPANJ REALIZACIJE PLANIRANIH OBVEZA. Čak 23 zakona iz Programa rada Vlade za 2016, nisu realizirana do početka posljednjeg kvartala. Dakle, tri puta više nego što ih je realizirano u prvih 9 mjeseci, ukupno (8).

Ministarstvo pravosuđa i uprave nije realiziralo niti jedan od 6 planiranih zakona, Ministarstvo gospodarstva niti jedan od 5 planiranih, Ministarstvo unutarnjih poslova niti jedan od 4 planirana, a Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi nije realiziralo jedini planirani zakon. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i športa nije realiziralo 2 od 4 planirana zakona. Ministarstvo financija nije realiziralo 2 od 3 planirana zakona. A Ministarstvo hrvatskih branitelja iz domovinskog rata nije, u ovoj godini, uopće planiralo donošenje zakona. Samo je Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša realiziralo oba „svoja“ zakona iz Programa rada. 

INAČE, PROGRAM RADA JE DONESEN SA OGROMNIM ZAKAŠNJENJEM – UMJESTO PRIJE POČETKA, U SAMOJ SREDINI GODINE NA KOJU SE ODNOSI (Na Vladi 16.6. a u Skupštini 14.7). Pri tomu je neuvažavanje činjenice o kašnjenju i svođenje čina usvajanja programa rada na tek formalnost, rezultiralo ozbiljnom strukturnom greškom u Programu, koja je dovela u pitanje upotrebljivost statističkih podataka dobivenih na temelju njega. Naime, od 43 mjere iz Programa, koje su utvrđene na Vladi, do 30.9, čak njih 39 su realizirane u vrijeme kada taj Program nije ni postojao, ili u najmanju ruku dok još nije bio utvrđen na Vladi. I te mjere u Program rada, koji je po definiciji plan rada za naredno razdoblje, nisu uopće trebale biti uvrštene. Kao što, u programu rada koji se usvaja krajem 6. ili početkom 7. mjeseca, ne bi trebao da postoji „plan rada“ za prvih 6 mjeseci, jer je to nonsens. A u Programu rada Vlade za 2016. godinu postoji i pritom je čak za realizaciju u tom dijelu godine, koji je, dakle, u trenutku kad se Program usvaja, prošlost, „planirano“ 67% od ukupnog broja mjera koje Program sadrži.

VLADA ŽZH KONTINUIRANO KRŠI ZAKON O PRORAČUNIMA FEDERACIJE BiH. Proračun za 2016. utvrđen je po skraćenom postupku, bez javne rasprave i tek pri kraju isteka odluke o privremenom financiranju. A Proračun za 2017, se nije, do 1. studenog pojavio na sjednicama Vlade, što je obveza koju nalaže Zakon o proračunima.

VLADA KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BIH. U sastavu Vlade samo su 2 žene, iako Zakon naleže da procenat manje zastupljenog spola ne može biti ispod 40%, a neispunjavanje ove obveze definira kao diskriminaciju, čije otklanjanje zahtjeva. 

TRANSPARENTNOST RADA VLADE JE NA ZADOVOLJAVAJUĆOJ RAZINI, KAO I ODNOS PREMA SKUPŠTINI. Vlada ŽZH jedina je županijska vlada koja redovito i u poslovničkom roku odgovara na zastupnička pitanja. A i, u nekim segmentima, pokazuje veću transparentnost od većine županijskih vlada u FBiH. 

ZA RAZLIKU OD VLADE, SKUPŠTINA ŽZH, U TREĆEM KVARTALU TEKUĆE GODINE, NI PO INTENZITETU RADA NI PO PRODUKTIVNOSTI NIJE BILA NA DNU, NEGO U GORNJOJ POLOVICI ŽUPANIJSKE   LJESTVICE. Doduše, na to je značajno utjecala činjenica da je većina županijskih skupština svoj rad, u ovom razdoblju, svela na minimum, baveći se lokalnim izborima, ali je evidentno i da je Skupština ŽZH, u ovom razdoblju, intenzivirala svoj rad, razmotrivši više mjera nego u oba prethodna kvartala zajedno. S druge strane…

PROMATRAJUĆI ČITAVO RAZDOBLJE OD 1.1. DO 30.9. 2016. GODINE, SKUPŠTINA ŽZH, I PO INTENZITETU RADA I PO PRODUKTIVNOSTI SPADA U DONJU POLOVICU ŽUPANIJSKE LJESTVICE, SA SKUPŠTINAMA PŽ, K10, HNŽ/k I SBŽ. Skupština ŽZH je, naime, u ovom razdoblju održala 8 sjednica i na njima razmotrila 36 mjera. Dok su skupštine BPŽ, ZDŽ, USŽ i KS, imale dvoznamenkasti broj sjednica, u promatranom razdoblju, i razmotrile od 2 do čak 6 i po puta više mjera.

MEĐU MALIM BROJEM RAZMOTRENIH MJERA (PRAKTIČNO, SVEGA 4 MJESEČNO, U PROSJEKU) NAJVIŠE JE ZAKONA. Sa učešćem zakona od 39% od ukupnog broja razmotrenih mjera, Skupština ŽZH, uz skupštine HNŽ i Kantona 10 jedina, u čijem radu dominiraju aktivnosti na donošenju zakona. Ali su to, uz Skupštinu PŽ, i skupštine s najmanjim obimom razmotrenih mjera, koji za devetomjesečno razdoblje ne prelazi 50.

I OVDJE PRAVI DOJAM DOBIVAMO TEK POREĐENJEM URAĐENOG SA PLANIRANIM. Iako je Skupština, u prvih 9 mjeseci 2016. godine, usvojila 9 zakona i još 5 prihvatila u prijedlogu, čak 26 zakona planiranih ovogodišnjim programom rada, čeka na realizaciju. 

PROGRAM RADA SKUPŠTINE ZA 2016. GODINU USVOJEN JE SA OGROMNIM ZAKAŠNJENJEM. Program, koji bi trebao biti godišnji i pred početak godine naznačiti glavne smjernice rada u toj godini, usvojen je – u 7. mjesecu godine na koju se odnosi. Čime je njegova funkcija, godišnjeg programa rada, u potpunosti obesmislena.

NO, OSIM KAŠNJENJEM SA USVAJANJEM, PROGRAM RADA SKUPŠTINE ZA 2016, OBESMIŠLJEN JE I NISKOM REALIZACIJOM, A POGOTOVO SVOJOM NELOGIČNOM STRUKTUROM. Do 30.9.2016. usvojeno je tek 12 mjera iz Programa rada Skupštine. No, dodatni problem je u tomu što je Program koncipiran tako da statistički podaci ne odražavaju realno stanje. Naime, doslovno sve realizirane mjere iz Programa rada, su realizirane u vrijeme kad taj Program nije ni postojao, ili u najmanju ruku dok još nije bio usvojen na Skupštini. I u Program rada, ove mjere uopće nisu trebale biti uvrštene. Od trenutka usvajanja, pa do kraja razdoblja koje pokriva ovo izvješće (dakle, do početka 4. kvartala), nije realizirana niti jedna mjera iz Programa rada Skupštine. Dodatni apsurd leži u činjenici da se u programu rada koji je usvojen tek u 7. mjesecu, nalazi „plan rada“ za prvih 6 mjeseci. Svi ovi podatci ukazuju, zapravo, na to da je program rada, kao nezamjenjiv alat za povećanje učinkovitosti institucije i njene usredotočenosti na projektirane ciljeve, od strane Skupštine ŽZH, sveden na tek formalnu obvezu.

U PRVIH 9 MJESECI 2016. GODINE, U SKUPŠTINI ŽZH, NIJE USVOJENA NITI JEDNA STRATEGIJA. Jedina koja je bila planirana, još programom rada za 2015, pa sada i u aktualnoj godini – Strategija proizvodnje hrane i mogućnost proizvodnje zdrave hrane u ŽZH – još uvijek nije usvojena.

A NIJE ODRŽANA NITI JEDNA TEMATSKA SJEDNICA. Bilo bi veoma značajno da Vlada počne pripremati potrebne materijale a Skupština počne održavati tematske sjednice, posvećene ključnim problemima građana, bar jednom kvartalno. Za početak, mogli bi, recimo, pripremiti i održati tematsku sjednicu posvećenu poljoprivrednim potencijalima ŽZH, s akcentima na proizvodnji zdrave hrane, uzgoju smilja itd. 

NI NAKON 20 MJESECI OD PROVEDENIH OPĆIH IZBORA NISU STVORENI UVJETI ZA IMENOVANJE DOPREDSJEDAVAJUĆEG IZ SRPSKOG NARODA. Ovo je višegodišnji problem za koji rukovodstvo Skupštine uporno tvrdi da je isključivo pravne prirode, ali ni oni, ni Povjerenstvo za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo, ne čine ništa kako bi ga se riješilo. A radi se o važnom simboličkom izrazu ravnopravnosti konstitutivnih naroda. 

PREPORUKE CENTARA CIVILNIH INICIJATIVA:

Pozivamo institucije vlasti u ŽZH, a prije svega Vladu, da ozbiljno intenziviraju svoj rad u nastavku godine i povećaju produktivnost, fokusirajući se pritom na ključne probleme građana i njihovo rješavanje, ne bi li bar u izvjesnoj mjeri opravdali ukazano im povjerenje građana, kao i sredstva koja primaju iz Proračuna za svoj rad.

Osim toga, skrećemo im pozornost na poslovničke i zakonsku obvezu da do kraja godine kreiraju i usvoje programe rada i proračun za narednu godinu. I, konačno, pozivamo ih da provedu odlučne korake, u pravcu otklanjanja diskriminacije u obje institucije. 

Podsjećamo, još jednom, da Vlast u Županiji Zapadnohercegovačkoj  ima sve preduvjete za dobre rezultate - snažnu skupštinsku većinu, jednostranačku vladu, mogućnost da zacrta ciljeve i sprovodi reforme. Pozivamo ih da to konačno i učine, na dobrobit građana ŽZH.