Saopštenje za javnost
Isprintaj stranicuPošalji na mail
Delicious Digg Facebook Google bookmarks LinkedIn Stumbleupon Twitter

25.11.2016

MONITORING RADA VLADE I NS RS U PRVIH 9 MJESECI 2016. - TRI MJESECA NEZASJEDANJA SKUPŠTINE

OZBILJNOST PROBLEMA NAJVIDLJIVIJA JE IZ PODATAKA O REALIZACIJI OBAVEZA PLANIRANIH PROGRAMOM RADA. Od 95 zakona čija je realizacija planirana u 2016. godini, NS je u četvrti kvartal ušla sa 57 ni u kom obliku razmatranih i još 15 na kojima je tek započela posao. Što znači da za 9 mjeseci nije finalizirala ni četvrtinu za ovu godinu planiranih zakonodavnih obaveza. 

STEPEN VAŽNOSTI USVOJENIH ZAKONA RAZLIČIT JE. Od ukupno 29 usvojenih zаkonа u NS RS, u prvih 9 mjeseci 2016. godine, njih svegа 6 spаdа u mjere, koje mogu znаčаjnije doprinijeti rješаvаnju nаjvаžnijih problemа grаđаnа. Posmаtrаjući, ukupаn broj mjerа reаlizovаnih u Skupštini, u posmаtrаnom periodu, njih cca 12% spаdа u mjere koje mogu uticаti nа poboljšаnje kvaliteta života grаđаnа.

ZABRINJAVA I VELIKI BROJ NEREALIZOVANIH STRATEGIJA. Programom rada planirano je donošenje 16 strategija. A do 30.09. je usvojeno svega 4 u potpunosti, uz još 3 prihvaćene u nacrtu. 

SKUPŠTINA I DALJE IGNORIŠE POTREBU DA SE PROGRAM RADA DONESE PRIJE POČETKA GODINE NA KOJU SE ODNOSI, POZIVAJUĆI SE NA „RUPU U POSLOVNIKU“. Naime, Poslovnikom o radu NS RS nije precizno definisan rok za usvajanje godišnjeg programa rada. Što umjesto da bude shvaćeno u smislu da nema potrebe da se unosi rok za izradu godišnjeg programa rada jer se podrazumijeva da on treba da bude donesen prije početka godine na koju se odnosi, u NSRS se shvata kao izgovor za donošenje programa uz ozbiljna kašnjenja. Pa, nijednom u posljednjih 10 godina Program rada nije donešen prije početka godine na koju se odnosi (u 3 navrata je donesen tek u 4. mjesecu).

DVIJE TREĆINE POSLANIKA NS SU PROFESIONALIZOVALI SVOJ STATUS U NJOJ. NS ima 83 poslanika, od kojih je 53 profesionalizovalo svoj status u Skupštini, tj. imaju status zaposlenih i primaju punu platu po ovom osnovu, čija je prosječna visina oko 3000 KM. Dok ostali poslanici primaju „mjesečnu naknadu“ od 1785 KM, pri čemu, na svojim profesionalnim radnim mjestima primaju punu platu za poslove i funkcije koje obavljaju.

U RADU NS RS, U PRVIH 9 MJESECI 2016, NASTAVLJENO JE SA KRŠENJEM POSLOVNIKA. Poslanici, tokom trajanja sjednica, kontinuirano krše Poslovnik, koji nalaže poštivanje dostojanstva NS, koncentrisanost na pitanja koja su na dnevnom redu, međusobno obraćanje sa uvažavanjem, zabranjuje korištenje uvredljivih izraza kao i iznošenje činjenica i ocjena koje se odnose na privatni život drugih lica, zatim, dobacivanje, ometanje govornika ili ponašanje koje ugrožava slobodu govora. Pri svemu tome, iako planiran i prošlogodišnjim i ovogodišnjim programima rada NS RS, Kodeks ponašanja narodnih poslanika u NS RS još uvijek nije usvojen.

ŠTO SE TIČE FINANSIJSKIH TOKOVA U NS RS, GLAVNA SLUŽBA ZA REVIZIJU JAVNOG SEKTORA RS JE DALA POZITIVNO MIŠLJENJE O RADU I FINANSIJSKOM POSLOVANJU NS RS ZA 2015. GODINU. Ovo je dobar pokazatelj da NS RS radi u skladu sa finansijskim i računovodstvenim standardima i da poštuje procedure u svome poslovanju, što se ne bi moglo reći za mnoge druge institucije RS.

VLADA RS, ZA RAZLIKU OD NARODNE SKUPŠTINE, U PREDIZBORNOM JE PERIODU REDOVNO ODRŽAVALA SJEDNICE, ODNOSNO IMALA GOTOVO UOBIČAJENI NIVO INTENZITETA RADA. NO, IAKO NE TAKO OZBILJAN, KAO KOD SKUPŠTINE, U TREĆEM KVARTALU SE DESIO I PAD PRODUKTIVNOSTI VLADE. 567 razmotrenih mjera u trećem kvartalu 2016. najlošiji je kvartalni rezultat ove Vlade, od njenog imenovanja. U prethodna dva kvartala se taj broj kretao oko 700.

GLEDAJUĆI UKUPNO, REZULTATI U PRVIH 9 MJESECI 2016. GODINE, PO VEĆINI PARAMETARA NISU ZADOVOLJAVAJUĆI. Padom broja razmotrenih mjera od 12,5%, u odnosu na rezultat iz prvih 9 mjeseci prethodne godine, u 2016. godini je prekinut kontinuirani rast efikasnosti i produktivnosti Vlade RS, koji je trajao od 2011. Nasuprot 2243 mjere razmotrene u prvih 9 mjeseci 2015, u 2016. je razmotreno 1963.

VEĆINA MJERA REALIZOVANIH NA SJEDNICAMA VLADE RS, U POSMATRANOM PERIODU, SU, OČEKIVANO, DNEVNO-OPERATIVNOG KARAKTERA. Različite informacije, rješenja, odluke, saglasnosti i izvještaji, predstavljaju 78% svih na Vladi, u ovom periodu, razmotrenih mjera. U posmatranom periodu, 106 rješenja i 57 izvještaja se odnosilo na odobrenja i izvještaje sa službenih putovanja. Što znači da se službenim putovanjima bavi 8,3% od ukupno, u posmatranom period, razmotrenih mjera. S druge strane, zakoni, kao posebno važne mjere, kojima se sistemski uređuju neke stvari i koje mogu dugoročno uticati na kvalitet života građana, bili su predmetom razmatranja 67 puta, odnosno, predstavljaju 3,4% od ukupnog broja mjera koje je Vlada RS razmatrala na sjednicama. Dok strategije, u ukupnoj masi razmotrenih mjera, zauzimaju tek 0,6%. 

REALIZACIJA ZAKONA, U PRVIH 9 MJESECI 2016, NIJE ZADOVOLJAVAJUĆA. 54 utvrđena zakona Vlade RS u prvih 9 mjeseci 2016. godine, predstavlja poboljšanje u odnosu na 48 zakona utvrđenih u prethodnoj godini, ali je lošije od rezultata u bilo kojoj od godina prethodnog četverogodišnjeg mandata.

A DA REALIZACIJA ZAKONA NIJE ZADOVOLJAVAJUĆA NAJBOLJE SE VIDI IZ POGLEDA NA NEREALIZOVANE ZAKONE IZ PROGRAMA RADA, S KOJIMA SE UŠLO U ZADNJI KVARTAL. Naime, tri mjeseca do kraja godine, pred Vladom je, kao planirana obaveza, stojao identičan broj zakona onom koji je usvojila za 9 mjeseci - 54. Spomenimo i da je Programom za ovu godinu predviđeno da se o zakonima na Vladi raspravlja 176 puta, a u periodu koji pokriva ovaj izvještaj raspravljano je tek 55 puta.  

PROGRAM RADA VLADE, INAČE, JE DONESEN SA ZNAČAJNIM ZAKAŠNJENJEM – 11.4.2016 – ČIME JE PREKRŠEN POSLOVNIK O RADU VLADE. Pri tome, neprilagođavanje sadržaja Programa rada činjenici značajnog kašnjenja sa njegovim usvajanjem, rezultiralo je strukturnom greškom u Programu rada Vlade, koja je, između ostalog, dovela u pitanje vjerodostojnost statističkih podataka o njegovoj realizaciji. Naime, iako je usvojen u četvrtom mjesecu, Program rada Vlade RS za 2016. godinu, sadrži i plan za 1. Kvartal, sa čak 145 različitih mjera. Što znači da se u „planu“ za taj period, koji je u trenutku usvajanja Programa rada bio prošlost, nalazi više od trećine mjera sadržanih u Programu. Još veći problem je što su u Program, koji je po definiciji plan rada za naredni period, unesene i mjere koje su realizovane prije nego je Program usvojen. Pa je Program, faktički, u trenutku svog usvajanja već bio realizovan u procentu od 20%. 

VLADA RS JE IMALA STANOVITO KAŠNJENJE U PROCESU UTVRĐIVANJA BUDŽETA ZA 2016, U ODNOSU NA ROKOVE PROPISANE ZAKONOM. A U ODNOSU NA OBAVEZE IZ ISTOG ZAKONA KASNI I PRI DONOŠENJU BUDŽETA ZA 2017. GODINU, KOJI JE, DO 5. NOVEMBRA, TREBAO BITI, OD VLADE, UTVRĐEN U NACRTU. No, iako je, principijelno, nedopustivo da institucije vlasti krše zakone, u konkretnom slučaju mnogo više zabrinjava hronična nelikvidnost budžeta i njegova ovisnost o zaduživanju. Te, posljedice koje to zaduživanje ostavlja i po Budžet i po Republiku Srpsku u cjelini. Pri tome, bez obzira na situaciju, vlast odbija da preduzme ozbiljne rezove koji će smanjiti javnu potrošnju, Konsolidovani izvještaj Ministarstva finansija o izvršenju budžeta pokazuje da se troši više nego je planirano, a tek zanemariv procenat kreditnih sredstava završava u podsticajima privredne proizvodnje, ekonomskog rasta i zapošljavanja u realnom sektoru, pa se postavlja pitanje odakle će se vraćati ti krediti, otplate kojih svake godine rastu i zauzimaju sve veći dio budžeta.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA pozdravljaju Deklaraciju Narodne skupštine Republike Srpske o osudi govora mržnje i pridružuju se pozivu organima vlasti, na svim nivoima, kao i nosiocima svih javnih funkcija (uključujući i stranačka rukovodstva), da se, svjesni svog uticaja, bore protiv govora mržnje. Bez obzira od koga dolazio. A s posebnom obavezom kad dolazi iz vlastitog okruženja. Istovremeno,osuđujemo nedavnu dodjelu priznanja, od strane Narodne skupštine, osobama presuđenim za ratne zločine, kao neprihvatljiv čin, koji je nanio štetu i ugledu Narodne skupštine Republike Srpske.

 
naslov

Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima

e-mailana at ccibh dot org
telefon055 222 111
adresaKarađorđeva 8, Bijeljina