Saopštenje za javnost
Isprintaj stranicuPošalji na mail
Delicious Digg Facebook Google bookmarks LinkedIn Stumbleupon Twitter

01.12.2016

REZULTATI RADA VLADE I SKUPŠTINE HNŽ/K U PRVIH 9 MJESECI 2016. GOMILA NEREALIZIRANIH ZAKONA

Prvih 9 mjeseci 2016. godine, u političkom životu HNŽ/K, obilježilo je nekoliko događaja. Nije provedena najavljivana rekonstrukcija vlasti, odnosno implementacija u HNŽ/K koalicionog sporazuma između SDA, HDZ i SBB. DF je, prelaskom u samostalne, dva zastupnika koji su na njegovoj listi ušli u Skupštinu, prestao biti parlamentarna stranka u HNŽ/K. Administrativni centar županije, i pored svih apela domaće javnosti i truda međunarodnih dužnosnika da privole vladajuće stranke da nađu rješenje, ostao je bez dogovora o svom uređenju a građani bez mogućnosti učešća na izborima. Neriješeno pitanje oko na sporan način izabranog komesara policije, počelo je već u značajnoj mjeri uthecati i na sigurnosnu situaciju u Županiji. Predizborna kampanja za lokalne izbore ponovno je dovela do tenzija, koje su u nastavku svoj najdrastičniji izraz imale u Stocu. I konačno, u promatranom razdoblju, navršila se godina dana od imenovanja aktualne Vlade HNŽ/K.    

INTENZITET RADA VLADE HNŽ/K U PRVIH 9 MJESECI 2016, GLEDAJUĆI NA KVARTALNOJ RAZINI, BIO JE PRILIČNO UJEDNAČEN. U trećem kvartalu došlo je do izvjesnog smanjenja broja održanih sjednica Vlade. No, ono se nije odnosilo na redovite sjednice, čiji je prosjek od 6 održanih u kvartalu (odnosno 1 petnaestodnevno, u prosjeku), konstantan tokom 2016. Došlo je samo do smanjenja žurnih, telefonskih sjednica, kojih je u prethodna 2 kvartala bilo koliko i redovitih, a u trećem je njihov broj sveden na polovicu. S druge strane, ovaj intenzitet predstavlja značajan pad u odnosu na početnu energiju Vlade, koja je u 4. kvartalu 2015, kao svom prvom kvartalu rada, održala 10 redovitih sjednica, približivši se prosjeku od jedne sjednice tjedno.

UJEDNAČEN INTENZITET RADA, TIJEKOM 2016, NIJE PRATILA I UJEDNAČENA UČINKOVITOST, PA SU U REZULTATIMA RADA VLADE HNŽ/K PRIMJETNE ZNAČAJNE OSCILACIJE. Najprije je u prvom kvartalu došlo do pada na 177 razmotrenih mjera (sa 251 mjere, u posljednjem kvartalu 2015). Zatim je u drugom došlo do rasta produktivnosti, pa je razmotrena 221 mjera, da bi u trećem kvartalu ponovno došlo do pada, pa je broj razmotrenih mjera u ovom kvartalu najniži od imenovanja ove Vlade, i iznosi svega 124 mjere.

GLEDAJUĆI UKUPNO, PRODUKTIVNOST VLADE HNŽ/K, U PRVIH 9 MJESECI 2016. GODINE, NAJVIŠA JE U POSLJEDNJIH 6 GODINA. Razmotrene 522 mjere, međutim, bile su dovoljne tek za 7. mjesto na ljestvici produktivnosti županijskih vlada. Slabiji rezultat imali su tek Posavska, Kanton 10 i Županija  Zapadnohercegovačka. Dok čak 5 županija imaj blizu ili preko tisuću razmotrenih mjera, u promatranom razdoblju.

VLADA SE, U PROMATRANOM RAZDOBLJU, OČEKIVANO, NAJVIŠE BAVILA DNEVNO-OPERATIVNIM POSLOVIMA I RASPODJELOM SREDSTAVA IZ PRORAČUNA. Najveći broj mjera utvrđenih u ovom razdoblju su odluke, koje predstavljaju skoro 60% od svih razmatranih mjera. Pri tomu, stupanj važnosti pojedinih je vrlo različit. Nepovjerenje po vertikalnoj strukturi vlasti i centralizacija u odlučivanju dovodi do toga da se Vlada na svojim sjednicama bavi i takvim stvarima kao što su utvrđivanje prava na službene mobilne telefone u Upravi policije, visinom naknade za topli obrok, odobravanjem Skupštini prodaje putničkog motornog vozila itsl. A s druge strane su izuzetno značajne odluke, kao što su: Odluka o usvajanju Programa razvoja malog gospodartsva HNŽ/K, Odluka o izradi Strateškog plana za provođenje reforme iz oblasti zdravstva, Odluka o kreditnom zaduženju, itd.

MJERE KOJIMA SE SISTEMSKI DUGOROČNO UREĐUJU ODREĐENE OBLASTI I RJEŠAVAJU PROBLEMI, U UKUPNOJ MASI RAZMOTRENIH MJERA ZAUZIMAJU VRLO NIZAK PROCENT. Zakoni, tako, čine samo 2.3% od svih razmotrenih mjera. A u promatranom razdoblju nije realizirana niti jedna strategija. Što je posebno važno s obzirom da je HNŽ/K ostao jedina županija bez usvojene strategije razvoja. Čije je donošenje na posljednjoj redovitoj sjednici održanoj u promatranom razdoblju, ponovno tek najavljeno. I možemo se samo nadati da će obećanje o njenom usvajanju do kraja godine biti i održano. S druge strane još uvijek nisu usvojene niti, ovogodišnjim programom rada Vlade, planirane Strategija zapošljavanja u HNŽ/K i Strateški plan za provođenje reforme iz oblasti zdravstva.

ZA 9 MJESECI RADA VLADA JE REALIZIRALA TEK 30% PLANIRANOG SVOJIM PROGRAMOM ZA 2016. G. Od 186 mjera koliko ih je planirano za realizaciju u 2016. godini, u četvrti kvartal se ušlo sa 130 nerealiziranih.

NAJVEĆI ZAOSTATAK JE KOD REALIZACIJE ZAKONA. Ambicioznost u planiranju se, naime, pokazala potpuno neutemeljenom. Od 50 za ovu godinu planiranih zakona, do 30.9. je utvrđeno tek 10. Uz 2 “neplanirana”.

UPOREDIMO LI BROJEVE UTVRĐENIH ZAKONA U POSLJEDNJIH 6 GODINA, DOLAZIMO DO SAZNANJA DA SU REZULTATI RADA VLADE U PRVIH 9 MJESECI 2016, U SFERI REALIZACIJE ZAKONA, BOLJI JEDINO OD REZULTATA KOJE SU POSTIZALE VLADE U TEHNIČKOM MANDATU. Pri tome su samo 3 od 12 utvrđenih zakona tzv. temeljni. Ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakona.  

OBA DOKUMENTA ZNAČAJNA ZA SVOJ RAD U 2016. GODINI VLADA JE UTVRDILA SA ZAKAŠNJENJEM. Umjesto do kraja 2015. godine Program rada je usvojen krajem veljače 2016, a nacrt Proračuna umjesto do 1. Vlada je utvrdila 30. studenog, čime je prekršila odredbe Zakona o proračunima u FBiH, koje govore o rokovima za pojedine faze donošenja tog dokumenta. Nepridržavanje Zakonom propisanih rokova je nastavljeno i prigodom donošenja Proračuna za 2017, koji se nije pojavio na dnevnom redu sjednica Vlade, u predviđenom roku. 

VLADA KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BIH. Ni aktuelni, kao niti prethodni saziv Vlade HNŽ/K, u svome sastavu nema niti jednu ženu. A Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH jasno propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog spola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom.

DODATNI PROBLEM SA LOŠIM REZULTATIMA VLADE JE U TOME ŠTO SE ONI ODRAŽAVAJU I NA REZULTATE RADA SKUPŠTINE. Vlada je, naime, po pravilu, priređivač najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red Skupštine, a kako Skupština, prema raspoloživim podatcima, uglavnom prilično brzo reagira na materijale koji joj se dostavljaju iz Vlade na razmatranje, proizilazi zaključak kako Vlada snosi dobar dio odgovornosti i za loše rezultate Skupštine, u promatranom razdoblju, pogotovu u realizaciji planiranih, programskih, obveza.

U PRVIH 9 MJESECI 2016. GODINE SKUPŠTINA HNŽ/K JE IMALA PRILIČNO NISKU RAZINU INTENZITETA RADA. Nakon što je u prvom kvartalu održavala po 1 sjednicu u svakom mjesecu, u drugom i trećem kvartalu je imala dvomjesečne stanke. Sve u svemu, u prvih 9 mjeseci 2016. godine, zastupnici su na sjednicama Skupštine proveli, ukupno, manje od 24 sata.  

41 UKUPNO RAZMOTRENA MJERA ZA 9 MJESECI RADA BOLJE JE OD REZULTATA KOJE JE OVAJ SAZIV OSTVARIO U PRETHODNOJ GODINI, ALI JE ZNATNO ISPOD PROSJEKA PRETHODNOG SAZIVA, U NJEGOVOM ČETVEROGODIŠNJEM MANDATU. Prosječan rezultat prvih devetomjesečja u prethodnom mandatu je za 26% bolji od ostvarenog u prvih 9 mjeseci 2016.

OVO JE I JEDAN OD NAJLOŠIJIH REZULTATA OD SVIH KOJE SU U PROMATRANOM RAZDOBLJU OSTVARILE ŽUPANIJSKE  SKUPŠTINE U FBiH. Manji broj razmotrenih mjera imale su jedino skupštine Kantona 10, Posavske i Županije Zapadnohercegovačke.

U STRUKTURI MJERA KOJIMA SE SKUPŠTINA BAVILA, U PRVIH 9 MJESECI 2016, DOMINIRAJU ZAKONI. Sa 10 usvojenih zakona u prijedlogu i 3 prihvaćena u nacrtu, Skupština HNŽ/K spade među 5 županijskih skupština sa dvoznamenkastim brojem realiziranih zakona, u prvih 9 mjeseci 2016. godine.

SKUPŠTINA HNŽ/K JE UVELA NOVU PRAKSU ODNOSA PRAMA ZAKONIMA, KOJA POVEĆAVA UČINKOVITOST I SMANJUJE MOGUĆNOST DUGOTRAJNOG BORAVKA ZAKONA U PROCEDURI. Skupština je, naime, odlučila ograničiti vrijeme realizacije zakona od njegovog razmatranja u formi nacrta pa do njegovog usvajanja u formi prijedloga. Zaključkom je naložila Vladi da nakon usvajanja nekog zakona u nacrtu u jednom tromjesečju, isti mora u sljedećem biti predložen Skupštini u prijedlogu. Na ovaj način bit će izbjegnuti slučajevi kao što je sa, u promatranom razdoblju, usvojenim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, čija je procedura usvajanja trajala čak 700 dana. Centri civilnih inicijativa već dulje vrijeme zagovaraju potrebu ograničavanja vremena trajanja procedure usvajanja zakona, a Skupština HNŽ/K je prva, od županijskih skupština, koja se odlučila uvesti neki oblik reguliranja toga principa.

SKUPŠTINA IMA ČITAV NIZ PROBLEMA U VEZI SA PLANIRANJEM SVOG RADA. Kao prvo, kasni sa usvajanjem planova – Program rada za 2016. usvojen je tek krajem ožujka godine na koju se odnosi. Drugo, postoji problem sa strukturom Programa – u Program, sa čijim se donošenjem kasnilo, uvrštene su i mjere koje su realizirane prije nego je taj program usvojen, čime su statistički podaci o njegovoj realizaciji „kontaminirani“, odnosno neupotrebljivi u izvornom obliku. I treće – realizacija planiranih obveza je izuzetno skromna. 

ZA 9 MJESECI RADA, SKUPŠTINA NIJE REALIZIRALA NITI ČETVRTINU PLANIRANOG ZA OVU GODINU. Od 80, Programom rada Skupštine za 2016. godinu, planiranih mjera, u potpunosti je realizirano tek 19. I još dvije „djelimično“, tj. u nacrtu. Nominalno, najviše je realizirano Zakona - 9. No, i najveći zaostatak u realizaciji bilježimo kod zakona – u četvrti kvartal ušlo se sa čak 41 nerealiziranim zakonom iz Programa rada.

OSIM ŠTO NIJE USVOJILA NEKE ZNAČAJNE ZAKONE I STRATEGIJE, SKUPŠTINA HNŽ/K, U PRVOJ POLOVICI 2016, NIJE ODRŽALA NITI JEDNU TEMATSKU SJEDNICU. CCI snažno zagovara potrebu organiziranja tematskih sjednica o ključnim problemima građana (zapošljavanju, razvoju gospodarstva, stanju u zdravstvu, reformi obrazovanja, itd.) kao korisnom mehanizmu u procesu rješavanja tih problema. 

TRANSPARENTNOST RADA SKUPŠTINE HNŽ/K JE NA ZADOVOLJAVAJUĆOJ RAZINI. Osnovne zamjerke se odnose na nedostupnost podataka o primanjima zastupnika i na neorganiziranje javnih rasprava prigodom izrade proračuna.

NA KRAJU… Centri civilnih inicijativa očekuju od Vlade HNŽ/K da ispuni obećanje i da Strategija razvoja bude usvojena do kraja godine. A i planirana Strategija zapošljavanja, koja tretira ključni problem građana ove županije i ključni momenat koji određuje kvalitetu njihovog života. Uz to, podsjećamo Vladu i Skupštinu na obvezu da, do kraja ove godine, donesu svoje programe rada i Proračun za 2017. I na potrebu veće učinkovitosti u realizaciji planiranih obveza. Pogotovu onih koje potencijalno mogu pozitivno utjecati na kvalitetu života građana ove županije.

Prvih 9 mjeseci 2016. godine, u političkom životu HNŽ/K, obilježilo je nekoliko događaja. Nije provedena najavljivana rekonstrukcija vlasti, odnosno implementacija u HNŽ/K koalicionog sporazuma između SDA, HDZ i SBB. DF je, prelaskom u samostalne, dva zastupnika koji su na njegovoj listi ušli u Skupštinu, prestao biti parlamentarna stranka u HNŽ/K. Administrativni centar županije, i pored svih apela domaće javnosti i truda međunarodnih dužnosnika da privole vladajuće stranke da nađu rješenje, ostao je bez dogovora o svom uređenju a građani bez mogućnosti učešća na izborima. Neriješeno pitanje oko na sporan način izabranog komesara policije, počelo je već u značajnoj mjeri uthecati i na sigurnosnu situaciju u Županiji. Predizborna kampanja za lokalne izbore ponovno je dovela do tenzija, koje su u nastavku svoj najdrastičniji izraz imale u Stocu. I konačno, u promatranom razdoblju, navršila se godina dana od imenovanja aktualne Vlade HNŽ/K.   

Kompletni izvještaji mogu se naći pod linkom Monitoring.

Za sve informacije molimo da kontaktirate Anu Lučić 063 396 519 ili ana@ccibh.org

 

naslov

Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima

e-mailana at ccibh dot org
telefon055 222 111
adresaKarađorđeva 8, Bijeljina