08.02.2017

MONITORING VLADE I SKUPŠTINE UNSKO-SANSKOG KANTONA U 2016. GODINI - VLAST SE UPORNO BAVI SAMA SOBOM

KLJUČNI PROBLEM, U POSMATRANOM PERIODU, JE BIO U STRUKTURI MJERA I DINAMICI KOJOM SU ONE DOLAZILE PRED POSLANIKE. Najveći broj mjera koje su razmatrane u Skupštini, predstavljaju izvještaji, te, planovi i programi, koji zajedno čine čak 47% razmatranog u 2016. godini. A uz informacije čak 55%. Različite odluke, rješenja, saglasnosti i zaključci, predstavljaju daljnih 28% razmatranog. Procenat najznačajnijih mjera, kojima se sistemski rješavaju neki problemi znatno je manji - zakoni čine 9,8% od ukupnog broja mjera razmatranih u ovoj instituciji, a strategije tek 0.6%. Usvojena je, naime, tek jedna strategija, čak 3 strategije planirane za realizaciju u ovoj godini nisu.

Pored same strukture razmatranih mjera postoji i problem u dinamici u kojoj se one pojavljuju pred poslanicima. Radi se, naime, o enormnim kašnjenjima, pa su mnogi planovi i programi za 2016. g, usvajani u trećem, pa čak i u četvrtom kvartalu ove godine, čime se gubi smisao njihovog usvajanja.

PROBLEM LOŠE FOKUSIRANOSTI U RADU SKUPŠTINE USK, DOLAZI DO IZRAŽAJA POREĐENJEM SA DRUGIM KANTONALNIM SKUPŠTINAMA. Skupština USK je, naime, jedna od najproduktivnijih kantonalnih Skupština (samo Skupština Kantona Sarajevo ima veći obim razmotrenih mjera), ali je u ključnom poslu jedne zakonodavne institucije, usvajanju zakona, rezultatom ostvarenim u 2016. godine - na dnu kantonalne ljestvice. Za godinu dana usvojila je, naime, svega 7 zakona. Što je, ujedno, i najlošiji rezultat ove skupštine u posljednjih 6 godina. Do koga je došlo tako što Skupština USK u čak 8 mjeseci u 2016. godini (od februara do avgusta, a potom u septembru i decembru) nije usvojila nijedan zakon.

ANALIZA PROGRAMA RADA I NJIHOVE REALIZACIJE DAJE DODATNE RAZLOGE ZA ZABRINUTOST. Broj dosad usvojenih, programima rada planiranih, zakona, aktuelnog saziva Skupštine USK, od početka mandata, manji je od polovine broja zakona planiranih programom rada za 2015. godinu. Što znači da, nastavi li ovim tempom, Skupština USK za čitav četverogodišnji mandat neće usvojiti ni toliko zakona koliko ih je trebala usvojiti samo u prvoj godini svog mandata. 

U SAMOM TAJMINGU USVAJANJA PROGRAMA RADA SKUPŠTINE, PRIMJETNO JE POBOLJŠANJE U POSLJEDNJE 2 GODINE. Za razliku od prethodnih godina, u kojima se program rada Skupštine usvajao čak i u 4. ili 5. mjesecu godine na koju se odnosi, Program Skupštine USK za 2016. godinu, usvojen je u januaru te godine, a Program za 2017, po prvi put na vrijeme – prije početka godine na koju se odnosi, 27.12.2016. I osim što je usvojen na vrijeme i jedan je od najambicioznijih do sada. No, ni usvajanje na vrijeme, ni ambicioznost u planiranju neće značiti ništa ako se drastično ne promijeni odnos Skupštine i Vlade (kao priređivača najvećeg broja mjera koje dolaze pred Skupštinu) prema realizaciji planiranih mjera. 

MEĐU PLANIRANIM A NEREALIZOVANIM AKTIVNOSTIMA, U 2016. GODINI, SU I TEMATSKE SJEDNICE. Skupština USK je u 2016. godini planirala održati tri tematske sjednice, ali, nije održana nijedna.

OBRNUTO OD PROGRAMA RADA – BUDŽET ZA 2016. JE DONEŠEN NA VRIJEME, A BUDŽET ZA 2017. NIJE. Budžet USK za 2017. godinu nije usvojen do kraja 2016. čime je prekršen Zakon o budžetima u Federaciji BiH. Vlada USK je utvrdila Prijedlog Budžeta 19.12.2016, no, Skupština, do kraja godine, umjesto Budžeta, usvaja Odluku o privremenom finansiranju za period januar-mart 2017. godine. Pozitivan pomak koji se desio u vezi Budžeta za 2017. je organizovanje javne rasprave o Budžetu, što znači da se ovogodišnji budžet usvaja transparentno, uz mogućnost uticaja građana i organizacija civilnog društva na njegov sadržaj. 

POSLANICI SKUPŠTINE USK I DALJE SU MEĐU NAJPLAĆENIJIM POLITIČARIMA U BIH. Paušal, koji nakon smanjenja od 200 KM, krajem 2015. godine, iznosi 1800 KM i koji primaju oni koji nisu zaposleni u Skupštini, veći je nego i u jednoj drugoj zakonodavnoj instituciji u zemlji, uključujući i entitetski i državni nivo. I njega prima 20 poslanika. 10 poslanika je zaposleno i primaju punu platu od Skupštine, u visini od 2300 do 3000 KM, bez „minulog rada“ i bez dodataka, koji su vrlo izdašni. U Skupštini USK se, tako, još uvijek, naplaćuje svako prisustvo sjednicama Skupštine ili skupštinskih radnih tijela, iako to spada u osnovne radne obaveze jednog poslanika i iako su te privilegije već ukinute na više mjesta u zemlji. 

Usporedbe radi, poslanici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, nakon jednoglasno donesene odluke, ne primaju platu za svoj angažman u Skupštini a paušal im iznosi svega 716 KM.

REZULTATI RADA VLADE UNSKO-SANSKOG KANTONA, U 2016. GODINI, NAJSLABIJI SU U POSLJEDNJIH 6 GODINA. Sa svega 838 razmotrenih mjera, Skupština je u 2016. godini ostvarila za čak 28% slabiji rezultat od ostvarenog u drugoj postizbornoj godini u prethodnom ciklusu (2012-oj), kada je razmotreno čak 1192 mjere. Činjenica da je, osim što je imala najslabiju produktivnost u posljednjih 6 godina, pri tome potrošila i gotovo najviše vremena, ukazuje i na lošu efikasnost. 

ZANIMLJIVO JE DA ZA RAZLIKU OD DRASTIČNE PROMJENE KOJU JE SMJENA VLADE PROUZROČILA KOD SKUPŠTINE, NA REZULTATE RADE VLADE USK ONA GOTOVO DA NIJE IMALA UTICAJA. Obje vlade održale su gotovo jednak broj sjednica (Vlada premijera Saračevića 26 redovnih i 11 vanrednih, a Vlada premijera Rošića 25 redovnih i 13 vanrednih) i imale (računamo li da je Vlada premijera Rošića radila nešto kraće) - identičan mjesečni prosjek razmotrenih mjera – 70.

NAJVEĆI KVALITET KOJI JE DOBIJEN PROMJENOM VLADE, U JULU MJESECU, OČITO, DAKLE, NIJE U POVEĆANJU NJENE EFIKASNOSTI, NEGO JE U POBOLJŠANJU KOORDINACIJE RADA VLADE I SKUPŠTINE, KOJE SE PONAJPRIJE OGLEDA U MNOGO BOLJOJ „PROHODNOSTI“ AKATA. To je i objašnjenje mnogo izraženijeg povećanja produktivnosti kod Skupštine, u odnosu na Vladu.

BROJ NA VLADI UTVRĐENIH ZAKONA VEĆ ČETVRTU GODINU ZA REDOM JE PRILIČNO NIZAK. Otkako je, sa 29 u 2011. godini, broj utvrđenih zakona pao najprije na 20 u 2012. a onda na svega 13 u 2013. Vlada ne uspjeva da ponovo digne nivo zakonodavnih aktivnosti. Usporedbe radi, Vlada Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, u 2016. godini, ostvarile su duplo bolje rezultate. Spomenimo da je razmatranje zakona, u mandatu premijera Rošića bilo dva puta zastupljenije na dnevnim redovima održanih sjednica.

FEDERALNI URED ZA REVIZIJU JE DAO NEGATIVNO MIŠLJENJE O NAČINU RADA I POSLOVANJA VLASTI U USK U 2015. GODINI. Federalni ured za reviziju javnog sektora je pronašao niz propusta u poslovanju vlasti. Koji još uvijek čekaju da budu otklonjeni. Na žalost, na negativne revizorske izvještaje, u našoj zemlji se još uvijek ne reaguje onako kako reaguju političari u razvijenim demokratskim društvima. A adekvatno ne reaguju ni tužilaštva.   

ONO ŠTO JE NEDVOJBENO POZITIVNO, JE POVEĆANJE TRANSPARENTNOSTI RADA VLADE I SKUPŠTINE, PRIMJETNO U DRUGOJ POLOVINI 2016. GODINE. Vlada USK je zakone utvrđene u ovom periodu slala u javnu raspravu, čime je građanima i interesnim skupinama omogućila uticaj na njihov konačni izgled, a samim aktima dala veću težinu. Pored toga, i Budžet USK za 2017. je bio na javnoj raspravi, prvi put u zadnjih 6 godina.

VLADA USK, U SVA ČETRI SASTAVA KOJA SU BILA AKTIVNA OD POSLJEDNJIH IZBORA, KRŠILA JE ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Iako Zakon propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40%, što znači da bi u Vladi USK morale da budu najmanje 4 žene, to nije ispoštovano ni u Vladi imenovanoj u februaru 2015. (u kojoj je bila samo 1 žena), ni u Vladi nastaloj rekonstrukcijom u maju 2016. (u kojoj su bile 2 žene), a ni u Vladi imenovanoj 10. jula (koja u svom sastavu nije imala nijednu ženu). Stanje se, ponovo, blago poboljšalo rekonstrukcijom u januaru 2017. u kojoj je Vlada ispoštovala upozorenja o neprihva-tljivosti takvog sastava, imenujući u Vladu 2 ministrice. Što još uvijek nije situacija usklađena sa Zakonom.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I SKUPŠTINI USK, PREPORUČUJU: 

Ističemo potrebu povećanja efikasnosti obje institucije, u drugoj polovini njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija i mjera planiranih programima rada. I potrebu organizovanja, dobro pripremljenih, tematskih sjednica i široke javne rasprave, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Kantona. 

Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija. I usklađivanje primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti u tok kontekstu.

Pozivamo Vladu USK da  prijedlog Zakona o državnoj službi Kantona USK, a koji bi trebao da zadovoljava  principe meritornosti, transparentnosti i političke neutralnosti, što prije dostavi Skupštini, a  poslanike da isti Zakon usvoje kako bi se omogućilo  i zakonski garantovalo da se u  državnu službu  imenuju i zapošljavaju najbolji kandidati i to isključivo zahvaljujući stručnosti i sposobnosti. Nadamo se da će iskazana pisana podrška prema amandmanima CCI -a, principijelno biti nastavljena i u Skupštini USK

Naravno, ističemo i potrebu konstruktivnog dijaloga između političkih aktera u Kantonu, u cilju uspostavljanja stabilnih političkih odnosa, koji će omogućiti nesmetan rad institucija vlasti, kako bi se svi, konačno, umjesto uskostranačkim i ličnim interesima, posvetili interesima građana i rješavanju njihovih nagomilanih problema, čija je ozbiljnost krajnje zabrinjavajuća.