10.03.2017

REZULTATI RADA VLADE I SKUPŠTINE HNŽ/K U 2016. GODINI VEĆINA ZAKONA IZ PROGRAMA RADA OSTALA NEREALIZIRANA

POJAČAN INTENZITET RADA VLADE HNŽ/K, U ČETVRTOM KVARTALU 2016, REZULTIRAO JE I NAJVEĆIM BROJEM RAZMOTRENIH MJERA U JEDNOM KVARTALU, OD POČETKA AKTUALNOG MANDATA. To je Vladi HNŽ/K osiguralo i najbolji godišnji rezultat, u ovom kontekstu, u posljednjih 6 godina. No, ne i značajnije mjesto na županijskoj ljestvici. Naime...

REZULTATI RADA VLADE HNŽ/K, U 2016. GODINI – 828 RAZMOTRENIH MJERA – BOLJI SU JEDINO OD REZULTATA RADA VLADA POSAVSKE ŽUPANIJE, ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE I KANTONA 10. Istovremeno su daleko ispod rezultata Bosansko-podrinjske, Tuzlanske, Srednjobosanske ili Županije Sarajevo, koji se kreću u rasponu od cca 1400 do cca 1800 razmotrenih mjera, u godini dana.   

VLADA SE, TIJEKOM GODINE, OČEKIVANO, NAJVIŠE BAVILA DNEVNO-OPERATIVNIM POSLOVIMA. Najveći broj mjera utvrđenih u 2016. godini su odluke, koje predstavljaju skoro 60% od svih razmatranih mjera. Od 484 odluke, najveći dio se odnosi na trošenje proračunskih sredstava, a među preostalim dominiraju odluke o davanju koncesija i odluke koje se bave kadrovskim pitanjima.  

ZAKONI PREDSTAVLJAJU TEK 2,8% OD UKUPNE MASE MJERA RAZMOTRENIH NA VLADI, TIJEKOM 2016. GODINE. A STRATEGIJE 0,4%. Za razliku od Vlade TŽ, koja je u svakom mjesecu, tijekom 2016. godine radila na utvrđivanju zakona, Vlada HNŽ/K, u čak 4 mjeseca nije realizirala niti jedan zakon. 

PRECIZNA SLIKA U SVEZI ZAKONA, STJEČE SE POGLEDOM NA REALIZACIJU PLANIRANIH OBVEZA. Naime, u 2016. godini je utvrđeno 19 zakona, ali čak 33 zakona iz Programa rada, planirana za realizaciju u 2016. godini, nije utvrđeno, ni u kom obliku. 

LOŠA REALIZACIJA PROGRAMA RADA KONTINUIRANI JE PROBLEM U RADU VLADE HNŽ/K. Od 185 mjera Programom rada Vlade HNŽ/K planiranih za realizaciju u 2016. godini, 111, ili 60%, ih je kraj godine dočekalo nerealizirano. Niži procenat realizacije ima samo Vlada Kantona 10.

PRED KRAJ GODINE, VLADA JE USVOJILA NEKE VAŽNE DOKUMENTE NA KOJE SE GODINAMA ČEKA. Razmatrane su tri strategije, od čega su dvije – Strategija HNŽ/K za borbu protiv korupcije i Strategija za provedbu reforme iz oblasti zdravstva – utvrđene u prijedlogu a jedna – Strategija razvoja HNŽ/K – zasad, samo u nacrtu. 

IAKO JE VLADA, U 2016. GODINI, REALIZIRALA NEKE ZNAČAJNE MJERE, SPISAK NEREALIZIRANOG JE KRAJNJE ZABRINJAVAJUĆI. Nije realiziran čitav niz mjera čije su donošenje i pravilna implementacija mogli pozitivno utjecati na kvalitetu života građana HNŽ/K. 

PRORAČUNOM ZA 2017. GODINU PLANIRANO JE SMANJENJE IZNOSA ZA BRUTO PLAĆE I NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH, ZA OKO 2 MILIONA. Prvi put su planirani poticaji u gospodarstvu, poljoprivredi, obrtu i turizmu, a posebno se ističe poticaj od 300.000 KM za Zračnu luku koja bi trebala biti u funkciji ne samo razvoja turizma nego i okosnica razvoja gospodarstva. Za sve ove grane planirani su poticaji u visini oko 2 milijuna KM. No, najveća stavka u Proračunu, ostaju „Plaće i naknade troškova zaposlenih“, koja u 2017. godini iznosi cca 111 miliona KM i predstavlja 57% od ukupnog Proračuna. 

PROTICANJEM GODINE, TRANSPARENTNOST RADA VLADE HNŽ/K JE POSTEPENO PADALA, I GENERALNO JE NA NEDOVOLJNO VISOKOJ RAZINI. Redovite sjednice su u drugom polugodištu neredovito najavljivane i za njihovo održavanje se saznavalo samo kada bi informacije o tomu bile objavljene na službenoj web stranici Vlade. Žurne i telefonske sjednice nisu uopće najavljivane, niti su objavljivane informacije nakon njihovog održavanja. Zapisnici su neredovno usvajani. Posebna zamjerka se odnosi na neorganiziranje javne rasprave pri usvajanju proračuna i nedostupnost informacija o visini primanja članova Vlade i zastupnika u Skupštini HNŽ/K. Također, Vlada HNŽ/K se nije izjasnila o preporukama i inicijativama za unapređenje njenoga rada koje je CCI uputio u lipnju i prosincu 2016. godine. 

VLADA HNŽ/K I DALJE KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BIH. Uz Vladu ZDŽ, Vlada HNŽ/K jedina je županijska  vlada koja u svome sastavu, nema niti jednu žensku osobu, čime je prekršen Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, koji precizno propisuje da je najmanja zastupljenost svakog spola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje, ovim zakonom, zahtjeva.

DRUGU GODINU ZA REDOM, SKUPŠTINA HNŽ/K, U POSLJEDNJEM KVARTALU ODRŽAVA JEDNAK BROJ SJEDNICA KAO U PRETHODNA 3 ZAJEDNO I NA NJIMA REALIZIRA VEĆI BROJ MJERA NEGO U PRETHODNA 3 KVARTALA ZAJEDNO. Konkreno, od 12 sjednica održanih u 2016. godini, 6 ih je održano u 4. kvartalu ove godine, a od 89 razmotrenih mjera, 48, ili 54% ih je razmotreno u 4. kvartalu. To ukazuje da unutar Skupštine postoji potencijal za mnogo bolje rezultate, ali da je on neiskorišten. Umjesto toga...

PO PRODUKTIVNOSTI, SKUPŠTINA HNŽ/K, SA 89 RAZMOTRENIH MJERA, SPADA U DONJU POLOVICU NA ŽUPANIJSKOJ LJESTVICI, MEĐU SKUPŠTINE KOJE IMAJU TEK DVOZNAMENKASTI BROJ RAZOTRENIH MJERA U 2016. GODINI. Skupštine ZDŽ, TŽ, BPŽ, USŽ i ŽS, s druge strane, u 2016. godini, razmotrile su preko 100 mjera. Skupština ŽS čak 300.

U STRUKTURI MJERA KOJIMA SE SKUPŠTINA BAVILA, U 2016. GODINI DOMINIRAJU ZAKONI. Zakoni predstavljaju skoro trećinu (32,6%) svih mjera razmatranih na Skupštini HNŽ/K, tijekom 2016. U 2016. godini je završen rad na ukupno 13 zakona a uz njih još 8 ih je prihvaćeno u nacrtu i poslati su u skupštinsku proceduru. 

SA 13 USVOJENIH ZAKONA, SKUPŠTINA HNŽ/K SPADA MEĐU 5 ŽUPANIJSKIH SKUPŠTINA SA DVOZNAMENKASTIM BROJEM REALIZIRANIH ZAKONA, U 2016. GODINI. Pri tomu, broj usvojenih zakona u Skupštini HNŽ/K, skoro je dvostruko veći od broja zakona koje je u 2016. godini usvojila Skupština USŽ, ali i dvostruko manji od broja zakona koje je u 2016. godini usvojila Skupština TŽ. Finalizacija svih zakona u 2016. godini obavljena je u samo četiri mjeseca. Čak osam mjeseci nije realiziran niti jedan zakon u formi prijedloga.

ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA RADA, UKAZUJE NA KRAJNJE OZBILJAN PROBLEM. Od 52 planirana zakona, nije realizirano čak 40 njih. Ambicioznost u planiranju se, naime, pokazala potpuno neutemeljenom.

GOTOVO JEDNAKO LOŠA JE I UKUPNA REALIZACIJA PROGRAMSKIH OBVEZA. Konačni rezultat je da je od 80, Programom rada, planiranih mjera, u 2016. godini, u potpunosti realizirano samo 33, odnosno 41,3%  Još 7 mjere (8.8%), realizirano je djelomično i kraj godine dočekale su u proceduri.

POSEBNO ISTIČEMO KAKO SKUPŠTINA HNŽ/K, U 2016. GODINI, NIJE USVOJILA NITI JEDNU STRATEGIJU. Posljedica toga je da HNŽ/K ostaje jedina županija u Federaciji BiH, bez usvojene strategije razvoja. Ni na Vladi, u zadnjim danima 2016. godine, utvrđeni nacrt ove strategije, nije do kraja ove godine razmatran u Skupštini. 

MEĐU NEREALIZIRANIM MJERAMA NALAZI SE NIZ VEOMA ZNAČAJNIH, KOJE BI, POTENCIJALNO, MOGLE POZITIVNO UTJECATI NA KVALITETU ŽIVOTA GRAĐANA OVE ŽUPANIJE. 

OSIM ŠTO NIJE USVOJILA NEKE ZNAČAJNE MJERE, SKUPŠTINA HNŽ/K, U 2016. GODINI, NIJE ODRŽALA NITI JEDNU TEMATSKU SJEDNICU. CCI snažno zagovara potrebu organiziranja tematskih sjednica o ključnim problemima građana (zapošljavanju, razvoju gospodarstva, stanju u zdravstvu, reformi obrazovanja, itd.) kao korisnom mehanizmu u procesu rješavanja tih problema.  

U 2016. GODINI SKUPŠTINA JE PREDUZELA NIZ KORAKA U REALIZACIJI SVOJIH OBVEZA NA EU PUTU NAŠE ZEMLJE. U ovoj su godini zabilježene značajne aktivnosti po pitanju usvajanja strateških dokumenata značajnih za realizaciju Akcionog plana za realizaciju Reformske agende za BiH. To su Strategija i Akcijski plan za borbu protiv korupcije. Na 22. sjednici Skupštine HNŽ/K održanoj 16.12.2016. usvojena je Odluka o osnivanju Povjerenstva za europske integracije Skupštine HNŽ/K. Cilj je Županiju što više približiti europskim pitanjima, standardima i fondovima. Skupština je u siječnju odgovorila na Upitnik koji je iz Europske unije stigao u BiH.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA VLADI I SKUPŠTINI HNK PREPORUČUJU: 

Ističemo, prije svega, potrebu žurnog usvajanja programa rada Skupštine za 2017. godinu, i potrebu konačnog usvajanja Strategije razvoja HNŽ/K. Ističemo i potrebu povećanja učinkovitosti obje institucije, u drugoj polovici njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona. I potrebu organiziranja tematskih sjednica i široke javne rasprave, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Županije.Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija. I usklađivanje primanja i privilegija političara sa općom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti u tom kontekstu. I ističemo potrebu rješavanja nagomilanih političkih problema, kroz dijalog, kompromis, međusobno uvažavanje i poštivanje principa pravne države.