Saopštenje za javnost
Isprintaj stranicuPošalji na mail
Delicious Digg Facebook Google bookmarks LinkedIn Stumbleupon Twitter

21.07.2017

VLADA I SKUPŠTINA POSAVSKOG KANTONA U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE NIZAK INTENZITET RADA I ZANEMARIV BROJ USVOJENIH ZAKONA

I PO INTENZITETU RADA I PO PRODUKTIVNOSTI, SKUPŠTINA PK PRI SAMOM JE DNU KANTONALNE LJESTVICE. U prvoj polovini 2017. godine održala je svega 3 redovne sjednice (prvu tek 23. marta), te jednu vanrednu. Za 6 mjeseci, poslanici Skupštine PK efektivno su, na sjednicama, radili manje od 12 sati. I za tih 12 sati razmotrili tek 23 mjere. Skupštine TK, USK, BPK i KS, u istom su periodu, razmotrile 3 do 5 puta više mjera.

I ZAKONODAVNA AKTIVNOST SKUPŠTINE PK, U POSMATRANOM PERIODU, BILA JE VRLO NISKA. Usvojena su tek 3 zakona, što je duplo manje nego u prethodnom polugodištu i 4 puta manje nego u prvom polugodištu 2013. U posmatranom periodu, od kantonalnih skupština, samo je Skupština Kantona 10 imala lošiji rezultat.
PROGRAM RADA SKUPŠTINE PONOVO NIJE DONEŠEN NA VRIJEME, NEGO TEK 23.3.2017. No, nije to jedini problem u vezi programa rada. Od strane samih poslanika je istaknuto da programi rada nisu dobro iskoordinirani između Vlade i Kolegija Skupštine, da Program rada ne sadrži niti dovoljen broj mjera, niti dovoljan broj zakona, niti planirane tematske sjednice, koji bi obezbjedili potrebnu dinamika rada od minimalno jedne sjednice mjesečno.
APSURDNO JE DA JE REALIZACIJA I TAKVOG PROGRAMA, KOJI SU SAMI POSLANICI OCIJENILI NEDOVOLJNO OBIMNIM, KRAJNJE SKROMNA. Do kraja prve polovine 2017. g, Skupština je realizovala tek 14 od 57 za ovu godinu planiranih mjera, odnosno svega 25%. Realizacija zakona je još manja, jer su, od 18 planiranih, usvojena svega 2. Što znači da bi, za ispunjenje svog plana, Skupština u 2. polovini godine trebala usvojiti 8 puta više zakona, nego što ih je usvojila u prvih 6 mjeseci. A toliko ih nije usvojila nikad dosad.
POSEBAN PROBLEM PREDSTAVLJA ČINJENICA DA SE KAŠNJENJEM SA USVAJANJEM ODREĐENIH MJERA, POSAO SKUPŠTINE U TOM KONTEKSTU OBESMIŠLJAVA. Iako je, Programom rada Skupštine, to planirano, ona, u prvoj polovini ove godine, nije razmatrala nijedan od programa javnih ustanova, zavoda, službi, agencija, uprava, čiji bi rad trebala da kontroliše i usmjerava.
NEUSVAJANJEM BUDŽETA ZA 2017. GODINU, DO KRAJA 2016. SKUPŠTINA JE PREKRŠILA ZAKON O BUDŽETIMA U FBIH. Budžet je usvojen na vanrednoj sjednici 9.1.2017. Bez provedene javne rasprave. I uz primjedbe poslanika zbog hitne procedure, koja im je onemogućila ozbiljno amandmansko djelovanje.
SKUPŠTINA PK U 2017. GODINI NIJE RAZMATRALA NIJEDAN, NITI SVOJ NITI VLADIN, AKT ILI OPŠTU INFORMACIJU KOJA SE ODNOSI NA EVROPSKE INTEGRACIJE. Poslanici su neopravdano isključeni iz procesa evropskih integracija iako je proces u osnovi i zasnovan na harmonizaciji domaćih propisa sa propisima evropske unije.
NA DNEVNOM REDU SKUPŠTINE SE JOŠ UVIJEK NISU NAŠLI AMANDMANI NA USTAV KANTONA, KOJIM BI SE ON USAGLASIO SA USTAVOM FEDERACIJE BIH. Otkako je ova, praktično već u najvećoj mjeri usaglašena tema skinuta sa dnevnog reda, pred lokalne izbore 2016, sa obrazloženjem da se to radi zbog mogućeg negativnog uticaja na te izbore, ona se više nije pojavljivala na Skupštini. Teško se oteti utisku da neko svjesno opstruira sve pozitivne pomake u zemlji, a pozitivna atmosfera stvorena u prethodnoj godini, oko ovog pitanja, do njegovog skidanja sa dnevnog reda sa neuvjerljivim objašnjenjem, zaista je bila mali ali značajan pozitivan pomak.
DIO POSLANIKA POKAZUJE NEZAINTERESOVANOST ZA ANGAŽMAN UNUTAR POVJERENOG IM MANDATA I PRAVA I OBAVEZA KOJE IMAJU PREMA GRAĐANIMA KANTONA. Iako su u prvoj polovini 2017. održane tek 4 sjednice Skupštine, ni na jednoj nisu bili prisutni svi poslanici. 13 poslanika nisu postavili ili pokrenuli ni jedno pitanje ili inicijativu u prvih 6 mjeseci 2017. 10 poslanika nisu diskutovali ni o jednoj od mjera koje su se pojavile na dnevnom redu.
ZBOG NEPRIHVATLJIVOG ODNOSA DIJELA POSLANIKA PREMA SVOJIM OBAVEZAMA, NISU ODRŽANE NEKE SJEDNICE SKUPŠTINSKIH KOMISIJA. Najveća primjedba ide na adresu Odbora za privredu, finansije i budžet, koji zbog nedostatku kvoruma nije održao 2 od 3 zakazane sjednice, te, niti je razmatrao, niti donosio stavove o skupštinskim materijalima. Prosto nevjerovatno zvuči činjenica da odbor nadležan za finansije i budžet, nije razmatrao najvažniji dokument Kantona - Budžet PK za 2017. godinu.
VLADA JE, PO PRAVILU, PRIREĐIVAČ NAJVEĆEG BROJA MJERA KOJE DOLAZE NA DNEVNI RED SKUPŠTINE, TE, NA TAJ NAČIN, PRESUDNO UTIČE I NA REZULTATE RADA OVE INSTITUCIJE VLASTI. Nedovoljna efikasnost Vlade, naročito u sferi realizacije zakona i obaveza planiranih programom rada, uzrokuje loše rezultate Skupštine. I čak, kako su neki poslanici i primijetili, te zahtjevali povećanje obima planiranih mjera, donekle opravdava i nizak intenzitet rada Skupštine. Pri tome, na sjednicama Skupštine ne postoji praksa obrazlaganja kašnjenja u realizaciji programskih obaveza od strane Vlade ili ministarstava. Imamo situaciju da je Kolegij Skupštine, krajem juna, prema Vladi uputio  urgencije u vezi potrebe ispunjenja programiranih obaveza. No, ozbiljna primjedba samom Kolegiju se može uputiti zbog nedosljednosti, tj prolongiranja i sporosti u ispunjenju programskih obaveza kojima je obrađivač sama Skupština. Koja, bez obzira na sve, ne može pobjeći od svog dijela odgovornosti.
POKAZANI REZULTATI VLADE PK, U PRVOJ POLOVINI 2017., PREDSTAVLJAJU OZBILJAN PAD U ODNOSU NA POSTIGNUTO U PRETHODNOM PERIODU. U prvoj polovini 2017., naime, održano je 5 sjednica i razmotreno 80 mjera manje, nego u drugoj polovini 2016. Najdramatičniji pad desio se u realizaciji zakona. U drugoj polovini 2016. Vlada PK utvrdila je 10 zakona, a u prvih 6 mjeseci 2017., 5 puta manje – svega 2.
OZBILJNOST PROBLEMA NISKE REALIZACIJE ZAKONA, OD STRANE VLADE PK, NAJVIDLJIVIJA JE PRI POGLEDU NA PROGRAM RADA. Realizacijom svega 2 planirana zakona u prvoj polovini godine, Vlada je u drugu polovinu godine ušla sa nerealizovanih 12 planiranih zakona. Što znači da onoliko koliko ih je utvrdila u cijeloj prvoj polovini godine, u drugoj polovini bi trebalo da usvaja svaki mjesec.
U PRVOJ POLOVINI 2017. VLADA PK NIJE UTVRDILA NIJEDNU STRATEGIJU. No, jeste, iako sa značajnim kašnjenjem, donijela trogodišnji planski dokument Akcioni plan Vlade PK 2016-2018. za realizaciju Reformske agende BiH. Čiji je sam naziv sporan, jer je to, zapravo, kantonalni (zajednički) plan, za čiju realizaciju značajan doprinos treba da da i Skupština. Koja, međutim, o planu koji sadrži i 3 strategije i 22 zakonska dokumenta, koje po pravilu donosi Skupština, praktično nije ni upoznata. Odnosno, nije ga razmatrala i o njemu dala mišljenje.
VLADA NIJE UTVRDILA SVOJ PROGRAM RADA PRIJE POČETKA GODINE, ČIME JE PREKRŠILA VLASTITI POSLOVNIK O RADU A REALIZACIJA PLANIRANIH MJERA JE VRLO LOŠA. Vlada PK je, u prvoj polovini 2017. godine realizovala tek 28 od 77, Programom rada, planiranih mjera. Dakle, tek nešto malo iznad trećine. Realizacija planiranih zakona je još lošija - tek 14%.
VLADA PK SVOJ DIO POSLA OKO BUDŽETA ZA 2017. GODINU NIJE URADILA U SKLADU SA ROKOVIMA PROPISANIM ZAKONOM. Vlada je nacrt Budžeta PK za 2017. utvrdila na sjednici održanoj 07.12.2016. godine, čime je prekršen Zakon o Budžetima u FBiH, koji propisuje da Vlada utvrđuje nacrt Budžeta do 1.11. a Premijer ga podnosi Skupštini do 5.11.
NO, KAKO NE POSTOJE SANKCIJE, NI ZA KAŠNJENJA ILI NEIZVRŠAVANJA OBAVEZA, NI ZA KRŠENJA ZAKONA, VLADA NASTAVLJA SA KAŠNJENJIMA, I PRI DONOŠENJU BUDŽETA ZA SLJEDEĆU GODINU. Dokument okvirnog  budžeta PK za period 2018.-2020. godina nije usvojen na Vladi do 30. juna, kako to propisuje član 15. Zakona o budžetima u FBiH. Čime se utiče na naredne korake u donošenju Budžeta za 2018.
JAVNA POTROŠNJA JE I DALJE PREDIMENZIONIRANA. Najveća dio Budžeta PK odlazi na plate i naknade troškova zaposlenih. U Budžetu za 2017., konkretno, 20,6 od 39,9 miliona KM, ili 52%. Pri tome, odlukom Vlade, plate svih budžetskih korisnika su, od maja 2017, povećane za 5%.
VLADA PK, PORED ZAKONA O BUDŽETIMA I SVOG POSLOVNIKA, KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA. Zakon o ravnopravnosti polova propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže. Iako je zastupljenost žena u Vladi PK dvostruko manja od zakonom propisane, ni Vlada ni Skupština se ne obaziru na ovo kršenje zakona.
VLADA I SKUPŠTINA PK KONAČNO SU, U PRETHODNOJ I OVOJ GODINI, POSVETILI PAŽNJU NEGATIVNIM DEMOGRAFSKIM TRENDOVIMA I MJERAMA ZA NJIHOVO ZAUSTAVLJANJE. Uz prošle godine usvojeni Zakon o porodiljnim naknadama zaposlenim majkama, ove godine na Vladi i Skupštini u prijedlogu usvojeni Zakon o doplatku za djecu, predstavljaju osnov pronatalitetne politike ove Vlade. Dio je to sistemskog rješenja, koje je neophodno provesti, kako bi se zaustavili izuzetno negativni trendovi odlaska stanovništa i negativnog prirodnog priraštaja. Samo je u prva 4 mjeseca 2017. g. umrlo 133 osobe više nego što je rođeno (166 umrlih, a samo 33 rođenih). A pomenimo i da je, u istom periodu, zabilježen i pad broja zaposlenih (na 5.876) i visine prosječne plate u Kantonu (na 729 KM, što je 118 KM niže od Federalnog prosjeka).
ZA RAZLIKU OD SKUPŠTINE, VLADA PK JE, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE DONIJELA VIŠE ODLUKA I REALIZOVALA VIŠE AKTIVNOSTI KOJE SU ZNAČAJNE ZA EVROPSKE INTEGRACIJE. Nakon dobre pripreme Vlada PK ispunila je svoju obavezu i u roku dostavila odgovore na pitanja iz Upitnika Europske komisije, za koje je bila nadležna. Jedna od posljednjih odluka Vlada Posavskog kantona je bilo donošenje Uredbe o Uredu za razvoj i evropske integracije Posavskog kantona kao i Odluke o davanju suglasnosti na Pravilnik o untrašnjoj organizaciji ovog ureda.
PREPORUKE CENTARA CIVILNIH INICIJATIVA VLADI I SKUPŠTINI PK:
Centri civilnih inicijativa pozivaju Vladu i Skupštinu Posavskog kantona da ozbiljno intenziviraju svoj rad u drugoj polovini 2017. godine i ostatku aktuelnog mandata, ne bi li bar u izvjesnoj mjeri opravdali ukazano im povjerenje građana, kao i sredstva koja primaju iz Budžeta za svoj rad.
Fokusirati se na realizaciju planiranih obaveza i na ključne probleme građana.
Preporučujemo održavanje tematskih sjednica jednom kvartalno, o najznačajnijim problemima s kojim se suočavaju građani kantona. Za početak, predlažemo sjednice posvećene problemima u poljoprivredi, u zdravstvu i problemu odliva stanovništva i negativnog prirodnog priraštaja.
Stvoriti pretpostavke za kretanje na vrijeme u izradu programa rada i budžeta za 2018. godinu, kako bi se ispoštovali zakonski i podzakonski akti koji propisuju rokove, u ovom kontekstu.
Skupština treba donijeti novi poslovnik o svom radu i time zamijeniti stari, anahroni i prevaziđeni dokument. Poslovnik uskladiti sa Ustavnim promjenama, izbornim zakonom i preporukama CCI-a.
Nakon kadrovskog jačanja stručne službe Skupštine, pristupiti podizanju opšteg nivoa transparentnosti rada Skupštine.
I, naravno, preporučujemo da se što prije provedu najavljene Ustavne promjene u ovom kantonu, u potpunosti implementiraju sve presude Ustavnog suda FBiH i iz Ustava PK otklone sve diskriminatorne odredbe, kako bi i ovaj akt garantovao ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i “ostalih”, na prostoru Posavskog kantona. I kako bi se, i na ovaj način, dao doprinos realizaciji Reformske agende, u segmentu Vladavina prava i dobro upravljanje.

naslov

Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima

e-mailana at ccibh dot org
telefon055 222 111
adresaKarađorđeva 8, Bijeljina