12.06.2018

RAD VIJEĆA MINISTARA I PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH U 1. KVARTALU 2018. POSEBNO ZABRINJAVA NISKA REALIZACIJA ZAKONA

STEPEN PROBLEMA, U KONTEKSTU REALIZACIJE ZAKONA, MOŽDA JE NAJVIDLJIVIJI IZ UVIDA U REALIZACIJU PLANIRANIH AKTIVNOSTI. Kako je, naime, svega 1 od 4 utvrđena zakona, planiran Programom rada Vijeća ministara za 2018. g., to znači da je, do kraja 1. kvartala ove godine realizirano tek 3% od planiranih zakona i da se u 2. kvartal ušlo sa čak 31 nerealiziranim zakonom iz Programa rada za 2018. godinu. 

OSIM ZAKONA, I REALIZACIJA STRATEGIJA UKAZUJE NA TO DA VIJEĆE MINISTARA IMA OZBILJNIH PROBLEMA U PLANIRANJU SVOJIH OBAVEZA. U 1. kvartalu 2018. godine utvrđene su 3 strategije, od kojih nijedna nije iz Programa rada Vijeća ministara za 2018. godinu. Nije, naime, utvrđena nijedna od 14 strategija planiranih Programom rada. Pri čemu je rok za realizaciju dvije izuzetno važne (Okvirni strateški dokument razvoja energetskog sektora BiH do 2035. godine i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u BiH) bio upravo 1. kvartal 2018.   

NEUSVAJANJE ODREĐENIH ZAKONA I STRATEGIJA KOČI REFORMSKE PROCESE U ZEMLJI, NJEN EVROPSKI PUT, TE DOVODI DO KRŠENJA OBAVEZA KOJE IMAMO PREMA RAZLIČITIM MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA. BiH, npr. još uvijek nije ispunila obaveze iz ugovora o Energetskoj zajednici, koje se odnose na usvajanje zakona na državnom nivou o regulatoru električne energije i gasa, prenosu i tržištu električne energije, te uspostavljanju regulatornog tijela na nivou BiH za tržište gasa  

NO, ZASTOJ NIJE POTPUN, JOŠ UVIJEK SE, POVREMENO, USVOJI NEKA VRLO VAŽNA MJERA - POČETKOM TEKUĆE GODINE UTVRĐEN JE STRATEŠKI PLAN RURALNOG RAZVOJA BIH ZA RAZDOBLJE 2018.-2021. GODINE, KOJI JE TOKOM 1. KVARTALA USVOJEN I U PARLAMENTU, A ČIJE JE NEUSVAJANJE, PROTEKLIH GODINA, UZROKOVALO GUBITAK DESETINA MILIONA EURA POMOĆI POLJOPRIVREDNICIMA IZ PREDPRISTUPNIH FONDOVA EU. Tako BiH više neće biti jedina zemlja u regiji koja ne povlači novac iz pretpristupnih fondova za svoje poljoprivrednike, s obzirom da je proteklih godina, zbog nepostojanja navedene strategije, ugrožavala vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i radna mjesta u sektoru poljoprivrede. 

VIJEĆE MINISTARA BIH KASNILO JE SA IZVRŠENJEM ZAKONSKIH I POSLOVNIČKIH OBAVEZA OKO DONOŠENJA OBA KLJUČNA AKTA ZA SVOJ RAD U 2018. GODINI. Nacrt Budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu Vijeće ministra BiH je, umjesto najkasnije do 15. oktobra, utvrdilo 22. novembra 2017. godine, čime je onemogućilo i Predsjedništvo BiH da blagovremeno ispuni svoju obavezu u vezi roka za utvrđivanje prijedloga budžeta. A Program rada Vijeća ministara za 2018. godinu, umjesto do kraja 2017., usvojen je 11.01.2018. 

TOKOM PRVOG KVARTALA 2018. GODINE, NIJE BILO ZNAČAJNIJIH POMAKA U REALIZACIJI MJERA IZ AKCIONOG PLANA REFORMSKE AGENDE NA DRŽAVNOM NIVOU. Realizacija revidiranog Akcionog plana se implementira sporijim intenzitetom od očekivanog - od 34 generalne mjere u Akcionom planu Reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH, zaključno sa 31.03.2018. g., u potpunosti je bila realizirana 21 mjera (62%), kontinuirano se radi na provedbi 8 mjera (23%), dok nije bilo realizirano ukupno 5 mjera (15%). 

PROBLEMI U KOORDINACIJI RAZLIČITIH NIVOA VLASTI, OPSTRUKCIJE MOTIVISANE USKOSTRANAČKIM INTERESIMA, TE, SPOROST PRILIKOM USUGLAŠAVANJA ODLUKA KROZ TZV. ''MEHANIZAM KOORDINACIJE'', POSEBNO SU DOŠLI DO IZRAŽAJA PRILIKOM KREIRANJA ODGOVORA NA PITANJA IZ UPITNIKA EUROPSKE KOMISIJE. Nakon više puta prolongiranih rokova, odgovori su, konačno, finalizirani i predati Europskoj komisiji, 28.02.2018., nakon skoro punih 15 mjeseci.

STALNI POLITIČKI SUKOBI UNUTAR I IZMEĐU STRANAKA VLADAJUĆE KOALICIJE, NAJTEŽE POSLJEDICE OSTAVILE SU NA REZULTATE RADA PS BIH. U prvom kvartalu 2018. godine, PS BiH je usvojila svega 3 zakona, što je jedan od najlošijih kvartalnih rezultata PSBiH u posljednjih 11 godina. Ostvareni rezultat posebno je problematičan kada se ima u vidu činjenica da je Predstavnički dom PSBiH planirao donošenje 56 zakona u 2018. godini, a Dom naroda gotovo isto toliko. 

ZBOG MALOG BROJA USVOJENIH ZAKONA U POSMATRANOM PERIODU, PONOVO JE DO IZRAŽAJA DOŠAO PROBLEM NEPOVOLJNOG ODNOSA USVOJENIH I ODBIJENIH ZAKONA, PO KOME JE PS BIH SPECIFIČNA U NAŠOJ REGIJI, A I ŠIRE. U prvom kvartalu 2018. godine usvojena su svega 3 zakona, a odbijeno ih je tri puta više – 9. (i to svih 9 zakona u Predstavničkom domu PSBiH, s tim da su sve odbijene zakone u proceduru predložili poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH).  

KONTINUIRANO SE KASNI SA USVAJANJEM ORIJENTACIONIH PLANOVA RADA OBA DOMA PSBIH, PA NIJE BILO IZNIMKE NI PRILIKOM USVAJANJA PLANOVA RADA ZA  2018. GODINU. Umjesto do kraja 2017. godine, Program Predstavničkog doma usvojen je na sjednici Kolegija Doma, 19.02.2018., a Program Doma naroda na sjednici Kolegija ovog Doma 21.03.2018. 

REALIZACIJA UKUPNIH PLANIRANIH OBAVEZA, OBA DOMA PS BIH, JE PRILIČNO DOBRA, NO REALIZACIJA NAJZNAČAJNIJIH MJERA JE IZUZETNO NISKA. Predstavnički dom je, u prvom kvartalu 2018. godine, realizovao čak 62% mjera iz svog programa za 2018. a Dom naroda 26%. No realizacija zakonodavnih obaveza je tek 14% (8 od 56) u Predstavničkom i svega 6% (3 od 50) u Domu naroda.   

OSIM KAŠNJENJA PRI USVAJANJU PROGRAMA RADA, KASNILO SE, OVAJ PUT I SA USVAJANJEM BUDŽETA INSTITUCIJA BIH I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BIH ZA 2018. GODINU. Za razliku od državnog budžeta za prošlu, 2017. godinu, koji je usvojen 16 dana prije isteka zakonskog roka, Prijedlog Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu, usvojen je sa jednomjesečnim kašnjenjem - 17.01.2018. godine u Predstavničkom domu i 25.01.2018. godine u Domu naroda PSBiH, iako u sadržaju budžeta nema suštinskih promjena. 

BOSNA I HERCEGOVINA JOŠ UVIJEK NEMA USVOJEN DOKUMENT ''PROGRAM INTEGRISANJA BIH U EU“. Bh. vlasti su se Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju obavezale da će kreirati i donijeti ovaj Program, ali nema potrebne političke volje i spremnosti na kompromis da se konačno usvoji ovaj važni dokument. A radi o planskom dokumentu, koji na vrlo  jednostavan način treba posložiti sve obaveze Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija i dati odgovor na pitanja tko, šta i kada treba ispuniti u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

POJEDINE ODLUKE USTAVNOG SUDA BIH VEĆ GODINAMA ČEKAJU NA PROVOĐENJE OD INSTITUCIJA VLASTI NA SVIM NIVOIMA U BIH – UKLJUČUJUĆI I DRŽAVNI. Zaključno sa 31.01.2018. godine, ukupno 11 odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije bilo izvršeno, od kojih su 5 zahtjevi za ocjenu ustavnosti a 6 predmeti iz apelacijske nadležnosti Ustavnog suda BiH. 4 od 5 neizvršenih odluka Ustavnog suda BiH, koje su donesene na temelju zahtjeva za ocjenu ustavnosti, odnose se na obaveze Parlamentarne skupštine BiH. 

IAKO JE IZBORNA GODINA, PROBLEM SISTEMSKE DISKRIMINACIJE BH. GRAĐANKI I GRAĐANA I KRŠENJA DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH ZAKONA OD STRANE BH. INSTITUCIJA, JOŠ NIJE RIJEŠEN. Vijeće ministara, svojim sastavom, u kome je dvostruko manje žena, od minimuma propisanog zakonom, krši Zakon o ravnopravnosti polova u BiH. Dom naroda PS BiH i dalje funkcioniše bez predstavnika „Ostalih“ u svome sastavu, i kako stvari trenutno stoje, tako će biti i nakon opštih izbora u BiH u oktobru 2018. godine, jer je implementacija presude Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu, u predmetu Sejdić-Finci (te ostale slične) odgurnuta u drugi plan, zarad, takođe neuspješnog, pokušavanja da se dođe do implementacije presude Ustavnog suda u „Slučaju Ljubić“.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA insistiraju da je promjenu izbornog zakona, osim u pravcu zadovoljavanja presude Evropskog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda BiH, potrebno voditi u pravcu stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada sistema i normalno funkcionisanje političkog života, u skladu sa standardima razvijenih demokratskih društava. A to podrazumijeva, prije svega, uvođenje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora. Naprosto je nedopustivo da institucije države budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga, bez mogućnosti razrješenja te situacije, na normalan, demokratski, legalan način.

I još jednom pozivamo političare, na svim nivoima, da predizbornu kampanju izmjeste iz institucija sistema, kako bi one mogle normalno obavljati svoju ustavnu ulogu. A one koji trenutno vrše vlast, da ne zloupotrebljavaju svoj položaj, uticaj i sredstva koji su im na raspolaganju, za stranačku ili ličnu promociju.