Saopštenje za javnost
Isprintaj stranicuPošalji na mail
Delicious Digg Facebook Google bookmarks LinkedIn Stumbleupon Twitter

13.08.2018

REZULTATI RADA VLADE I SKUPŠTINE BPK GORAŽDE U MANDATU 2014.-2018. DISFUNKCIONALNOST VLASTI U POSLJEDNJOJ GODINI MANDATA ZNAČAJNO POKVARILA UKUPNE MANDATNE REZULTATE

Političke turbulencije su, inače, karakterizirale odnose na političkoj sceni BPK i u prethodna 2 mandata i moglo bi se reći da su bile i ozbiljnije od onog što je viđeno u aktuelnom mandatu. Naime, ni u prethodnom mandatu (2010-2014.) a ni u onom prije njega (2006.-2010.) Premijer se nije održao na položaju sve 4 godine mandata, kao što je to uspjelo Emiru Okoviću i SDA, u aktuelnom mandatu. Niti je jedna stranka uspjela da se održi kao dominantna vladajuća čitav mandat.
No, iako se, u aktuelnom mandatu, SDA uspjela održati na vlasti, tokom čitavog mandata, u svim kombinacijama je bilo značajnih trvenja unutar vladajuće koalicije i značajno vrijeme i energija su trošeni na personalne i međustranačke sukobe, blokade, prijetnje, uvrede, odnosno, bavljenje vlasti samom sobom, umjesto problemima svojih građana. A situacija u posljednjoj godini mandata ukazuje na to da su promjene u vlasti prestale ne zato što je uspostavljena stabilna i funkcionalna vladajuća većina, nego zato što je vladajućoj stranci nestalo opcija za koaliranje, a, s druge strane, opozicioni blok nije imao interesa da u ovakvoj situaciji, pogotovo neposredno pred izbore, pokušava preuzeti vlast.


INTENZITET RADA VLADE BPK, U AKTUELNOM MANDATU, JE BIO NEDOVOLJAN. Ni u jednoj godini aktuelnog mandata, Vlada BPK nije ispunila obavezu održavanja svojih redovnih sjednica jednom sedmično. No, najniži intenzitet redovnih sjednica bilježimo u posljednjoj godini aktuelnog mandata – za prvih 6 mjeseci ove godine, umjesto 26, održano je svega 15 redovnih sjednica. Inače, intenzitet rada u aktuelnom mandatu, niži je od intenziteta rada u prethodnom, mandatu 2010.-2014.


ZA RAZLIKU OD INTENZITETA RADA, PRODUKTIVNOST VLADE BPK, U AKTUELNOM MANDATU, VEĆA JE NEGO U PRETHODNA DVA. Nakon značajnog pada u mandatu 2010.-2014. (za više od 10%), Vlada BPK, u aktuelnom mandatu, ponovo dostigla produktivnost iz mandata 2006.-2010., pa i nešto malo poboljšala rezultat (za 3%). Najveću produktivnost Vlada BPK je ostvarila u 2016. godini, nakon koje dolazi do pada, koji je naročito izražen u posljednjoj godini mandata. Umjesto povećanog intenziteta rada u prva 2 kvartala 2018. kojim bi se amortizovali očekivani loši rezultati u predizbornom i postizbornom periodu i stigli određeni zaostaci napravljeni u prethodnim godinama, Vlada je, u prvoj polovini 2018. ostvarila svoj najlošiji rezultat i što se tiče produktivnosti i što se tiče nekih drugih aspekata svog rada.


NAJVEČI DIO MJERA, KOJE SU RAZMATRANE TOKOM OVOG MANDATA, DNEVNO-OPERATIVNOG SU KARAKTERA. Različite odluke, saglasnosti, zaključci i rješenja predstavljaju 76% svih razmatranih mjera u ovom periodu. A zajedno sa izvještajima, informacijama i planovima i programima, čak 90%. S druge strane, zakoni obuhvataju tek 1,6% od ukupne mase razmotrenog, a strategije 0,2%. Dodajmo da se Vlada, tokom čitavog mandata, u značajnoj mjeri bavila kadrovskom politikom, odnosno, da se značajan broj donesenih rješenja odnosi na razrješenja i imenovanja na funkcije u javnim preduzećima i kantonalnim institucijama u BPK.


U PROSJEKU, U AKTUELNOM MANDATU, VLADA BPK UTVRĐIVALA SVEGA NEŠTO VIŠE OD JEDNOG ZAKONA MJESEČNO (TAČNIJE 1,17). Pri tome, od 49, u ovom mandatu, ukupno utvrđena zakona (42 u prijedlogu i 7 u nacrtu), svega je 22 novih, tzv. temeljnih (15 u prijedlogu a 7 u nacrtu). A ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata i zakoni o prestanak primjene određenih zakonskih akata.


INAČE, UKUPAN BROJ, OD STRANE VLADE BPK, UTVRĐENIH ZAKONA U PRETHODNOM, MANDATU 2010.-2014., BIO JE ZA ČAK 41% VEĆI OD BROJA ZAKONA UTVRĐENIH U MANDATU 2014.-2018. Za isti procenat je veći i broj utvrđenih novih, tzv. temeljnih, zakona, u prethodnom, u odnosu na aktuelni mandat.


PROGRAM RADA, U KONTINUITETU, SE OBESMIŠLJAVA KASNIM USVAJANJEM I NEREALNIM PLANIRANJEM. Godišnji program rada Vlade BPK, kao jedan od njenih ključnih dokumenata, nijednom, tokom aktuelnog mandata nije usvojen na vrijeme, odnosno, prije početka godine na koji se odnosi.


UKUPNO GLEDANO, PROGRAMI RADA U OVOM MANDATU BILI SU AMBICIOZNIJI NEGO U PRETHODNOM, ODNOSNO SADRŽE VEĆI BROJ MJERA. NO, TA AMBICIOZNOST SE POKAZALA NEOSNOVANOM, JER JE REALIZACIJA PLANIRANIH AKTIVNOSTI, U KONTINUITETU BILA NA NISKOM NIVOU. Najviši stepen realiziranih obaveza zabilježen je u 2016. godini – 73%. U 2017. taj broj je pao na 63%, da bi u prvoj polovini 2018. realizacija pala na svega 29% od godišnjeg ili 33% od polugodišnjeg plana.


VLADA BPK JE, U MANDATU 2014.-2018., PLANIRALA SVEGA 57 RAZLIČITIH ZAKONA, A REALIZOVALA SAMO 37 OD NJIH). Najveći obim planiranih zakonodavnih aktivnosti, ali i najveći broj realizovanih zakona iz plana, Vlada BPK je imala u prvoj godini svog aktuelnog mandata (kada je utvrdila 20 od 27 planiranih zakona). Na žalost, umjesto daljnjeg poboljšanja, u nastavku mandata je slijedilo pogoršanje rezultata. Sve do katastrofalnih rezultata u prvoj polovini 2018. (u kojoj je Vlada BPK utvrdila tek 2, od 20 planiranih, zakona).


LOŠA JE I REALIZACIJA AKCIONOG PLANA ZA REALIZACIJU REFORMSKE AGENDE, S ČIJIM SE DONOŠENJEM TAKOĐE KASNILO. Naime, iako je još u julu 2015. godine razmatrala (i prihvatila) Reformsku agendu, kao jedna od prvih kantonalnih vlada koja je to uradila, Vlada BPK je akcioni plan za njeno provođenje utvrdila tek skoro godinu i po dana kasnije, 5. decembra 2016. godine, kao jedna od zadnjih kantonalnih vlada koja je to uradila. Da bi sredinom septembra 2017. taj plan revidirala. Pri tome, po podacima iz februara ove godine, usvojeno je 35, od 100 planiranih mjera, dok veći broj mjera spada u one koje se realizuju kontinuirano.


TRANSPARENTNOST RADA VLADE NIJE NA ZAVIDNOM NIVOU. Ovdje prije svega mislimo na potrebu unaprjeđenja zvanične web stranice, na kojoj bi trebalo da se redovno postavljaju najave sjednica Vlade, elektronsko verzije zapisnika sa održanih sjednica, elektronske verzije akata koji su razmatrani na dnevnom redu sjednica Vlade, zatim odgovori na poslanička pitanja, itd.


VLADA BPK I U MANDATU 2014.-2018. KRŠILA JE RAZLIČITE DOKUMENTE KOJI REGULIŠU NJEN RAD. Redovno je kršen Poslovnik Vlade, neutvrđivanjem godišnjih programa rada prije početka godine na koju se odnose. Kršen je Poslovnik Skupštine, neodgovaranjem u propisanom roku na poslanička pitanja. Kontinuirano se krši i Zakon o budžetima u FBiH, neutvrđivanjem nacrta bužeta u propisanom roku. ...


VLADA BPK KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Veći dio aktuelnog mandata, Vlada BPK je u svom sastavu imala samo jednu ženu (od 9 mjesta u Vladi). U mandatu 2006.-2010. bilo ih je dvije. A u mandatu 2010.-2014., u sve tri vlade koje su se izmijenjale u ovom periodu, jednu trećinu mjesta u Vladi (3 od 9) zauzimale su žene. Što je bilo na korak od ispunjena odredbi Zakona o ravnopravnosti polova u BiH, koji svaku zastupljenost jednog od polova u omjeru ispod 40% definiše kao diskriminaciju, čije otklanjanje zahtjeva.


OD POČETKA 2018. VLADA KRŠI I ZAKON O VLADI, NEADEKVATNIM NACIONALNIM SASTAVOM, U NESKLADU SA POPISOM STAVNOVNIŠTVA IZ 1991. Ostavkom ministrice za socijalna pitanja Radmile Janković, u januaru 2018. i neimenovanjem njenog nasljednika, procenat članova Vlade srpske nacionalnosti, dvostruko je manji od propisanog (Po popisu iz 1991. u području koje sada obuhvata BPK Goražde živjelo je 26% Srba, a trenutna zastupljenost u Vladi BPK im je 12,5%).


U KONTEKSTU KRŠENJA ZAKONA I POTREBE DA PREDSTAVNICI VLASTI, SVOJIM PRIMJEROM, BUDU TEMELJ POŠTOVANJA PRAVNE DRŽAVE, POSEBAN SKANDAL, U AKTUELNOM MANDATU, PREDSTAVLJA ČINJENICA DA JE VLADA BPK U SVOM SASTAVU IMALA I IMA OSOBE PRAVOSNAŽNO PRESUĐENE ZBOG PREVARE I FALSIFIKOVANJA. Na čelu 2 ministarstva – i to možda najznačajnija ministarstva u svakoj vladi – ministarstva privrede i finansija, koja raspolažu velikim budžetskim sredstvima i utiču na razvoj zajednice i kvalitet života građana, Skupština BPK je imenovala osobe optužene i osuđene za prevaru, za šta najveću odgovornost snosi najjača stranka u ovom sazivu Skupštine – SDA. Esed Radeljaš iz SzBG, koalicionog partnera SDA, je, u međuvremenu, smijenjen, ali, nažalost, ne zbog svog kriminogenog ponašanja, nespojivog sa obavljanjem odgovorne javne funkcije i sa raspolaganjem javnim novcem, nego zbog međustranačkih, unutarkoalicionih sukoba. A nakon smjene je uhapšen i optužen, od sarajevskog kantonalnog tužilaštva, za čitav niz teških krivičnih djela (uključujući zloupotrebu položaja, korupciju, pranje novca,...). S druge strane, ministar finansija, iz SDA, je pravosnažno osuđen zbog falsifikovanja fakultetske diplome. No, i pored toga što je, pod pritiskom javnosti, ponudio svojoj stranci ostavku, a ova neprihvatljivo dugo odbijala da donese odluku, da bi ga, na kraju, ipak, isključila iz stranke, on je još uvijek na funkciji ministra finansija. Što je naprosto neprihvatljivo. A vidjećemo kakav će odnos prema ovakvom ponašanju političkih aktera zauzeti glasači u BPK.  

           
ZA 4 GODINE MANDATA, POSLANICI U SKUPŠTINI BPK GORAŽDE SU NA SJEDNICAMA PROVELI TEK VREMENSKI EKVIVALENT 23 OSMOSATNA RADNA DANA. Najniži intenzitet rada bilježimo u 2018. godini, u kojoj su, za prvih 7 mjeseci, poslanici u radu na sjednicama proveli svega 9 i po sati. Jedina redovna sjednica, u ovom periodu, održana je u januaru, a u 6 mjeseci nakon nje, održane su još samo jedna vanredna i godišnja. Što je pokazatelj krajnje disfunkcionalnosti aktuelne vladajuće većine, koja mjesecima ne može da postigne ni dogovor o održavanju sjednice.


NEPRIHVATLJIVOST OVAKVOG STANJA DODATNO JE POTCRTANA ČINJENICOM DA POSLANICI KOJI SU PROFESIONALIZOVALI SVOJ MANDAT REDOVNO, SVAKOG MJESECA, DOBIJAJU PLATU, BEZ OBZIRA DA LI SE SJEDNICE SKUPŠTINE I SKUPŠTINSKIH KOMISIJA UOPŠTE ODRŽAVAJU. Ukupna primanja svih poslanika, u mandatu 2014.-2018. iznose preko milion i 640 hiljada KM. I to neto. A da se može raditi i drugačije pokazuje primjer poslanika Skupštine ZDK, koji su donijeli zakon po kome jedino predsjedavajući skupštine može biti profesionalno angažovan, odnosno zaposlen, u Skupštini.


KONSTATUJEMO DA SKUPŠTINA BPK, IZ MANDATA U MANDAT, POVEĆAVA BROJ TEMATSKIH SJEDNICA. U aktuelnom mandatu održano je njih 5 – dvije u 2016. i tri u 2017. CCI, inače, snažno podržava održavanje tematskih sjednica (preporučujući jednu kvartalno), o ključnim problemima građanima, kao dobrom putu za fokusiranje društvene energije na te probleme i za iznalaženje načina za njihovo otklanjanje.


KAD SMO KOD NAVOĐENJA POZITIVNOG, SKUPŠTINA JE, U AKTUELNOM MANDATU, USVOJILA I NEKOLIKO VAŽNIH STRATEGIJA. U prve dvije godine mandata usvojene su po 2 strategije (Strategija razvoja sporta na području BPK Goražde i Strategija neprofitno-socijalnog stanovanja, te, Strategija razvoja kantona i Strategija razvoja turizma), dok je u pretposljednjoj godini trebala biti usvojena i Strategija razvoja poljoprivrede, no ista je vraćena na doradu, pod optužbom da se radi o falsifikatu, i više se, do kraja posmatranog perioda, nije pojavila na sjednicama Skupštine (a na Vladi je ponovo utvrđena u 6. mjesecu 2018.). Inače...


PRODUKTIVNOST SKUPŠTINE BPK, DIREKTNO JE PROPORCIONALNA INTENZITETU NJENOG RADA, ODNOSNO BROJU ODRŽANIH SJEDNICA. U okviru aktuelnog mandata, ona je rasla sve do 2018. godine, kada, uz pad intenziteta rada, dolazi i do dramatičnog pada produktivnosti. Kvartalni prosjek broja razmotrenih mjera, naime, rastao je od 20, u posljednjem kvartalu 2014., pa, preko 30,5 u 2015. i 33,5 u 2016. sve do cca 42 mjere koliko je iznosio kvartalni prosjek broja razmotrenih mjera u 2017. godini, da bi u prvoj polovini 2018. on bio sveden na svega 7 mjera. Što je čak 6 puta manje od kvartalnog prosjeka u prethodnoj godini. Posmatrajući rezultate po mandatima, primjetan je kontinuirani rast produktivnosti, u posljednja 3 mandata. No...

 
ZA RAZLIKU OD UKUPNOG BROJA RAZMOTRENIH MJERA, BROJ USVOJENIH ZAKONA, U AKTUELNOM MANDATU, DOŽIVIO JE PAD, U ODNOSU NA PRETHODNI – I TO ZA 26%. U prosjeku, u posljednjem mandatu usvajano je manje od 1 zakona mjesečno. Rezultat je to niske realizacije zakona tokom većeg dijela mandata – izuzetak je samo 2015. godina, u kojoj je usvojeno skoro toliko koliko u ostatku mandata zajedno. Pri tome, od 42 usvojena zakona, svega je 17 novih, tzv. temeljnih. A ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata.


I U AKTUELNOM MANDATU SKUPŠTINA BPK JE, KAO I VLADA, NASTAVILA SA PRAKSOM KAŠNJENJA U DONOŠENJU PROGRAMA RADA, ODNOSNO KRŠENJA ODREDABA VLASTITOG POSLOVNIKA O RADU. Godišnji program rada Skupštine BPK, nijednom, tokom aktuelnog mandata nije usvojen na vrijeme, odnosno, prije početka godine na koji se odnosi.


KONTINUIRANO NISKOM REALIZACIJOM PROGRAMA RADA, OVAJ SE IZUZETNO ZNAČAJNI MEHANIZAM ZA PODSTICANJE EFIKASNOSTI I FOKUSIRANOSTI NA PROJEKTOVANE CILJEVE OBESMIŠLJAVA, A GRAĐANI OSTAJU USKRAĆENI ZA ČITAV NIZ ZNAČAJNIH MJERA KOJE SU TREBALE BITI REALIZOVANE. Posebno zabrinjava niska realizacija zakona – realizovano je tek 40% planiranih zakonodavnih obaveza u aktuelnom mandatu – 29 od svega 73 planirana različita zakona.


Nisu npr. realizovani, a trebali su biti: Zakon o mladima, Zakon o kulturnom dobru na području BPK Goražde, Zakon o poticaju izvoza, Zakon o porezu na imovinu, Zakon o prostornom uređenju i građenju, Zakon o lobiranju, Zakon o finansiranju općina u sastavu BPK Goražde iz Budžeta BPK Goražde, Zakon o policijskim službenicima, Zakon o volontiranju, Zakon o turizmu, Zakon o unapređenju lokalnog poslovanja,...


SVEGA 2 POSLANIKA SKUPŠTINE BPK SU PRISUSTVOVALI SVIM SJEDNICAMA SKUPŠTINE ODRŽANIM U MANDATU 2014.-2018. S DRUGE STRANE, NIZ POSLANIKA NIJE NIKAKO ILI JE U VRLO SKROMNOM OBIMU UZEO UČEŠĆA U RADU OVE INSTITUCIJE. Najviše poslaničkih pitanja, u posmatranom periodu, postavili su Edita Velić (DF) i Neno Zuko (DF/samostalni/NS) – po 33. te, Suad Došlo (SDP) – 30, Najviše poslaničkih inicijativa upućeno je od strane poslanika Adisa Agovića (SDA) – 25, zatim Nene Zuke– 24 i Edite Velić - 23. Porazna je činjenica da postoje poslanici koji u aktuelnom mandatu nisu postavili niti jedno pitanje ili inicijativu - to su poslanici Nedim Muharem (SzBG) i Jasmin Haznadar (BPS/samostalni). Poslanici koji su najviše diskutovali, o nekoj od tačaka dnevnog reda, u pomenutom periodu su Rasim Mujagić (NP BiH) – 125, Edita Velić - 108, te Suad Došlo – 80. A samo su 3 poslanika – Salko Obhođaš (ASDA), Neno Zuko (NS) i Edita Velić (DF) – tokom aktuelnog četverogodišnjeg mandata, podnijeli Skupštini prijedlog za izglasavanje nekog zakona. Od ukupno 5 njih, samo je 1 (poslanika Nene Zuke) usvojen u Skupštini. Jedan je odbijen, a tri su povučeni ili skinuti sa dnevnog reda.

naslov

Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima

e-mailana at ccibh dot org
telefon055 222 111
adresaKarađorđeva 8, Bijeljina