20.07.2011

Prezentacija izvještaja o rezultatima monitoringa rada Vlade i Parlamenta FBiH u prvoj polovini 2011. godine Pozitivni pomaci nakon teškog starta. Uz neke zabrinjavajuće sličnosti sa prethodnim sazivom.

Blokade u procesu konstituisanja Parlamenta i Vlade Federacije BiH, ključna je karakteristika postizbornog perioda koja se odrazila i na rezultate rada ovih institucije u periodu do 30.06.2011.

Zakonom propisani rokovi za donošenje Budžeta Federacije BiH za 2011. godinu zadovoljeni su u posljednji čas, usvajanjem po hitnom postupku na vanrednim sjednicama održanim krajem mjeseca marta, čime je izbjegnut finansijski udar na Federaciju, odnosno, prije svega sve budžetske korisnike.

Kašnjenje u konstituisanju vlasti, međutim, od objektivnog problema, u nekim je segmentima pretvoreno u loš izgovor. Parlament Federacije BiH je i u 7. mjesec 2011. godine ušao bez usvojenog Programa rada. Izuzmemo li 2007. godinu kada Program rada Parlamenta FBiH uopšte nije donešen, ovo je veće kašnjenje od svih u prethodnom mandatu. Što, obzirom na iskustvo odnosa prošlog saziva prema donošenju i ispunjavanju programskih obaveza, zabrinjava (Podsjetimo, Parlament Federacije BiH u prošlom sazivu bio je ubjedljivo najneefikasnija institucija vlasti u zemlji, čija se realizacija godišnjih programskih obaveza kretala od 13, preko 15 i 16 do 21%).

Program rada Federalne Vlade usvojen je tek 11.05.2011. godine, čime je prekršen Poslovnik o radu, čiji član 32. kaže da „Vlada donosi godišnji program rada Vlade, po pravilu, do početka kalendarske godine“. Situacija u kojoj nova vlada postaje odgovorna za nešto na što nije mogla uticati, rezultat je nedorečenog pravnog okvira, koji, kao prvo, nedostacima u Izbornom zakonu, omogućava kašnjenja u formiranju vlasti, a zatim dozvoljava funkcionisnje svojevrsnog prećutnog konsenzusa da vlade u tehničkom mandatu ne donose Programe rada (umjesto da se na proces donošenja ovog dokumenta kopira iskustvo s donošenjem budžeta, recimo – pa da, u „tranzicijskim“ situacijama, imamo privremene, tromjesečne Programe rada ili godišnji Program rada, koji nova Vlada po stupanju na dužnost, naprosto revidira).

Osim kašnjenja u kreiranju i usvajanju, programe rada opterećuje još jedan značajan problem, koji utiče na vjerodostojnost ovog dokumenta. Naime, nasuprot elementarnoj logici a i „duhu Poslovnika“, Program rada Vlade, koji je usvojen 11.05.2011. godine, ne sadrži samo najznačajnije zadatke koje Vlada tek treba da izvrši, dakle od trenutka usvajanja Programa, do kraja kalendarske godine, nego tretira i period januar – april 2011. godine i mjere koje je u određenim slučajevima čak realizovala Vlada prošlog saziva. Mjere koje su realizovane u prvom kvartalu, pa i tokom aprila mjeseca, međutim, morale su biti dio određenih izvještaja o radu, a nikako plana usvojenog u maju.

Sam problem, koliko god banalan izgledao, nije beznačajan, jer se kreiranjem na ovaj način godišnjih programa rada, statistički podaci o efikasnosti određene institucije, čine neupotrebljivim (neka kantonalna ministarstva su stvar dovela do krajnjeg apsurda, ostvarivši, „planiranjem unazad“, 100-postotnu realizaciju svojih obaveza za prethodni period). 

Upravo iz navedenog razloga, pada sjena na solidan rezultat svih ministarstava u stepenu realizacije polugodišnjih aktivnosti, tj. onih aktivnosti koje su po planu pozicionirane u prvoj polovini 2011. godine.

Oba doma Parlamenta FBiH su, u prvoj polovini 2011. godine, održala po 7 sjednica odnosno uz konstituirajuću sjednicu po 4 vanredne i 2 redovne. Pritom je Predstavnički dom, na održanim sjednicama, realizovao 52 a Dom naroda 40 tačaka dnevnog reda.

Pored približno jednakog broja održanih sjednica i razmatranih tačaka u odnosu na isti period 2007. godine, kao prve godine mandata prethodnog saziva Parlamenta, efikasnost aktuelnog saziva u pogledu dinamike usvajanja zakona za najmanje je 5 i po puta veća. Naime, 8 sjednica Predstavničkog doma i 6 Doma naroda, uz konstituirajuće, koliko ih je održano u periodu od 01.01. – 30.06. 2007. godine, za ishod je imalo samo 2 zakona koja su tokom analiziranog perioda prošla proceduru oba Doma. S druge strane, u prvih šest mjeseci aktuelnog saziva Parlamenta Federacije BIH, 11 zakona je prošlo proceduru oba doma usvajanjem u formi prijedloga A još 5 zakona je nakon prihvatanja u formi nacrta i u Predstavničkom i Domu naroda upućeno u javnu raspravu.

Bolje rezultate Parlamenta, u sferi zakonodavnih aktivnosti, u odnosu na prethodni saziv, narušava podatak o tek 3 usvojena zakona u Parlamentu, od 19 utvrđenih prijedloga zakona na održanim sjednicama Vlade tokom 2011. g. Što neugodno asocira na krajnju disfunkcionalnost i nekoordiniranost u radu izvršne i zakonodavne vlasti u prethodnom mandatu.

U Parlamentu Federacije BIH još uvijek je aktuelan problem velikog broja neopravdano odsutnih sa plenarnih sjednica. Iako članovi Poslovnika koji tretiraju ovo pitanje veoma jasno preciziraju dužnost svakog poslanika, koji je spriječen da prisustvuje plenarnoj sjednici ili sjednici radnog tijela  ili treba da napusti sjednicu, da blagovremeno obavijesti predsjedavajućeg doma ili radnog tijela o razlozima odsustva, i dalje imamo primjere čestog nepoštivanja istih.

Disparitet u planiranju vrlo je primjetan u kontekstu zakonodavne aktivnosti. Ovogodišnji Program rada Vlade Federacije BiH tretira 90 različita zakona, dok je u periodu do isteka juna mjeseca bilo planirano utvrđivanje svega 29 zakona. Ostalih 61 je u planu za drugu polovinu tekuće godine.

Od 29 planiranih zakona za prvu polovinu 2011. godine utvrđeno je 17, čime je ostvaren stepen efikasnosti u visini 59%. Istovremeno, to je tek 19% ostvarenog od godišnjeg plana.

Upoređujući godišnji plan i trenutnu realizaciju, uvidjet ćemo da je stepen realizacije zakonodavnih aktivnosti Vlade FBiH pomalo zabrinjavajući, jer, ne pokazuje značajan odmak od deprimirajuće prakse kojom je prethodna Vlada permanentno iritirala javnost (podsjetimo, samo su 2009. godine uspjeli realizovati natpolovičnu količinu planiranog).

Ipak, u poređenju sa prvim mjesecima rada prethodnog saziva Federalne vlade, od dana konstituisanja do 30.06.2007. godine, aktuelna Vlada je za skoro isti vremenski period održala 3 redovne sjednice više i usvojila 63 mjere više. A, u prosjeku, po mjesecima, tokom dosadašnjeg djelovanja, od sredine marta mjeseca, nadmašuje sve godišnje prosjeke prethodne Vlade.

Kada je riječ o godišnjem nivou planiranih zakona, najefikasniji po pitanju realizacije u prvih 6 mjeseci 2011. godine bio je ministar Ante Krajina na čelu Ministarstva finansija – 40% (6 utvrđenih od 15 planiranih), dok trenutno najveće zaostatke bilježimo kod Ministarstva energije, rudarstva i industrije (1 utvrđeni zakon od 16 planiranih), te Ministarstva rada i socijalne politike (1 od 13).

Izvještaji o radu Vlade i Parlamenta FBiH nalaze se pod linkom Monitoring.

Za sve informacije molimo da kontaktirate Majdu Behrem Stojanov,glasnogovornicu CCI-a: 036 580 553, 580 554; 061 175 767