21.07.2011

Šestomjesečni izvještaj o radu Vlade i Skupštine SBK - VLAST KOJA NE POSTOJI

Aktuelno stanje u političkom životu Srednjobosanskog kantona i funkcionisanju organa vlasti u njemu jedan je od dramatičnih pokazatelja nedorečenosti izbornog zakonodavstva BiH i potrebe njegove hitne izmjene, u cilju preciznijeg definisanja određenih rokova i postupaka i uvođenja funkcionalnih sankcija za njihovo nepridržavanje.

Vlada Srednjobosanskog kantona je konstituisana uz veliko kašnjenje, tek 10. maja 2011. godine, čak 7 mjeseci nakon održanih izbora. Pored kasnog konstituisanja Vlade, ovaj proces je produbio krizu u odnosima pojedinih grupacija parlamentarnih stranaka, rezultirao je tužbama Ustavnom sudu FBiH i izazvao reagovanje Ureda Visokog predstavnika, nakog koga je nastupila krajnje komplikovana situacija, u kojoj više ne postoji vlada u tehničkom mandatu a nova vlada, koja je već 2 mjeseca radila i donosila odluke, je proglašena neligitimnom. 

Dodatno, pored jasno preciziranih rokova u Izbornom zakonu, prosces konstituisanja Skupštine Srednjobosanskog kantona još uvjek nije završen. Skupština funkcioniše duboko podijeljena, sa privremenim radnim tijelima i rukovodstvom i sa neadekvatnim učešćem u njenom radu stranaka tzv. hrvatskog nacionalnog bloka (HDZ BiH, HDZ 1990, NHI) koje pokreću pitanje vitalnog nacionalnog interesa za svaku važniju odluku parlamenta, istovremeno izbjegavajući  kandidiranje predstavnika hrvatskog naroda u rukovodstvo i radna tijela Skupštine.

Uz kašnjenje i probleme u formiranju vlasti nakon izbora, kašnjenje u donošenju ključnih dokumenata (Budžeta i Programa rada) obilježilo je početak rada novog saziva Skupštine SBK i Vlade.

Posebnu neozbiljnost i nebrigu za građane Kantona (a posebno za korisnike budžetskih sredstava) Skupština je pokazala prilikom usvajanja Budžeta za 2011. godinu kada je, probivši sve rokove, prekršila Zakon o Budžetima FBiH i usvojila Budžet tek pod prijetnjom štrajkova 28.04.2011. godine U Budžetu dominiraju izdvajanja za plaće i doprinose uposlenih u javnom sektoru, koje predstavljaju preko 61% ukupnih budžetskih sredstava.

Posmatrajući udio pojedinih korisnika u Budžetu SBK kroz posljednje 3 godine vidimo da je jedino izdvajanje za upravu imalo trend povećanja svog udjela u Budžetu kantona, uprkos činjenici da je i sam budžet rastao. Tako je izdvajanje za upravu sa 38 miliona u 2009. godini poraslo na skoro 59 miliona u 2011. odnosno, za čak 53%.

Vlada SBK  radila je bez Programa rada koji je tek krajem juna (29.06.) utvrđen na Vladi, ali još uvijek nije potvrđen u Skupštini (a zbog novonastale situacije, bar u dogledno vrijeme, odnosno, do odluke Ustavnog suda, najvjerovatnije i neće).

S druge strane, Program rada Skupštine SBK je usvojen, na drugoj redovnoj sjednici Skupštine održanoj 16.03.2011. godine, a od strane zastupnika je ocjenjen kao vrlo ambiciozan. S tom ocjenom se, međutim, vrlo teško složiti, s obzirom na to da, da bi Program bio realizovan u cijelosti, Skupština treba da svaki mjesec usvoji u prosjeku tek 4 mjere (dva zakona i dvije mjere nekog drugog tipa), što je daleko od svake ambicioznosti.

No, prisjetimo li se katastrofalne realizacije iz prethodnih godina (2008. godine – Usvojena 2 zakona od 37 planiranih; 2009. godine – Usvojeno 9 zakona od 45 planiranih; 2010. godine – Usvojena 2 zakona od 35 planiranih.) zabrinutost izrečenom ocjenom o ambicioznosti postaje ozbiljna.

Statistički podaci, govore da je novimenovana Vlada za mjesec i pol uradila više nego Vlada u tehničkom mandatu za četri i pol mjeseca.

Bosna i Hercegovine je, međutim, kako je poznato, zemlja apsurda. Pa se efikasnost vlade, koja je stupila na dužnost 10. maja, sada ispostavlja kao problem. Nakon odluke Visokog predstavnika, naime, postavlja se pitanje šta sa 219 mjera koje je osporena Vlada donijela? Obzirom da u tim mjerama dominiraju odluke i saglasnosti koje se odnose na davanje koncesija i trošenje budžetskih sredstava, da li će biti pokretanja pitanja odgovornosti?

Kada posmatramo rad Skupštine primjetno je da je ona zasjedala prilično često, te  napravila više zasjedanja  za prvih šest mjeseci ove godine nego je to prošli saziv parlamanta uradio u toku cijele predhodne godine.

No, zakonodavna aktivnost i Vlade i Skupštine SBK u posmatranom periodu, može se slobodno reči, bio je zanemariv. Oba saziva Vlade zajedno, u prvih šest mjeseci  2011. godine utvrdili su samo četri zakona. S druge strane, od 24 zakona planirana za realizaciju u prvoj polovini godine, Skupština nije realizovala nijedan. Iako su 3 od zakona koje je utvrdila Vlada, iz Programa Skupštine.

Nivo pojedinačnih aktivnosti zastupnika u Skupštini su u skladu sa pokazateljima rezultata rada same Skupštine - od 01.01. do 30.06.2011. godine postavljeno je samo jedno poslaničko pitanji i pokrenuta jedna inicijativa. Pritom, treba imati na umu i da zastupnici tri stranke HDZ BiH, HDZ 1990 i NHI skoro tri mjeseca nisu prisustvali radu Skupštine.

U konačnici rad Skupštine SBK se ne može smatrati uspješnim. Skupština sa ovakvim odnosima unutar sebe i ovakvim rezultatima, sigurno ne odgovara potrebama građana ovog kantona. Vlada je, pak, prekinuta u relativno dobrom startu.

Izvještaji o radu Skupštine i Vlade Srednjobosanskog kantona mogu se pronaći pod linkom "Monitoring".

Za sve informacije molimo da kontaktirate Majdu Behrem Stojanov, glasnogovornicu CCI-a: 036 580 553, 580 554; 061 175 767