28.10.2011
Izvještaj o radu Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH - ZA PRVIH 9 MJESECI 2011. GODINE, PSBiH USVOJILA 11 A HRVATSKI SABOR 184 ZAKONA DOK VIJEĆE MINISTARA USVAJA 2 DO 3 ZAKONA MJESEČNO, VLADA HRVATSKE USVAJA 1 DNEVNO!
Krajnja neodgovornost naših izabranih predstavnika na državnom nivou, te njihovih stranačkih šefova, rezultirala je odgovarajućim tretiranjem naše države u najnovijem Izvještaju o napretku BiH na putu evroatlanskih integracija, padom kreditnog rejtinga, nastavkom pada ulaganja, daljim rastom ionako zastrašujuće nezaposlenosti,... Na žalost, niko od bh. političara i izabranih funkcionera nije našao za shodno da preuzme odgovornost za izrečene ocjene Evropske komisije i situaciju u kojoj su se zemlja i njeni građani našli. Svi, po običaju, imaju opravdanje za sebe i upiru prst u druge.
Dok se sve vlade i parlamenti u regionu, u ovom trenutku, koncentrišu na ispunjenje preostalih obaveza iz svojih programa rada za ovu godinu, uz istovremeni rad na kreiranju programa za narednu, u cilju njihovog blagovremenog donošenja, u Bosni i Hercegovini Vijeće ministara i Parlamentarna skupština ušli su u posljednji kvartal godine, a da funkcionišu bez ikakvog plana. I bez usvojenog godišnjeg Budžeta za 2011. godinu (Bosna i Hercegovina, u ovom trenutku, funkcioniše po osnovu četvrte Odluke o privremenom finansiranju).
Kršenje vlastitog poslovnika o radu ili svojevrsna zloupotreba instituta privremenog finansiranja (stvaranjem situacije stalne privremenosti), međutim, prije je pravilo nego izuzetak u radu ovih institucija. Još aktuelno, Vijeća ministara u tehničkom mandatu, niti jedan put, godišnji Program rada nije usvojilo na vrijeme u proteklih 5 godina. A za čitav mandat, Budžet zajedničkih institucija, na vrijeme i u skladu sa zakonom usvojen je samo krajem 2009. godine, za 2010.
Rezultati rada obje ove institucije, u 2011. godini, su krajnje skromi.
U periodu januar - septembar 2011. godine, djelujući u „tehničkom“ mandatu, Vijeće ministara je održalo 22 sjednice i na njima provelo, sumarno, manje od 15 sati. Utvrdivši za to vrijeme svega 21 zakon. I naplativši to cca pola miliona KM, samo u neto platama.
U prosjeku po mjesecima 2011. godine, utvrđivana su 2,3 zakona od strane Vijeća ministara BiH, dok je mjesečni(!) prosjek Vlade Crne Gore u istom periodu 12 zakona, Vlade Srbije 15 zakona, a Vlade Hrvatske čak 26 zakona (takoreći 1 dnevno).
PSBiH imala je još lošiji učinak. U prvih 9 mjeseci 2011. godine, usvojila je svega 11 zakona. Uz napomenu da se broj odbijenih zakona opasno približio broju usvojenih – odbijeno je čak 9 zakona, od toga 7 zakona zbog nedostatka ''entitetske većine'' iz Republike Srpske.
Usporedba sa susjedima je uobičajeno deprimirajuća - Hrvatski sabor je za 9 mjeseci 2011. godine usvojio 184 zakona, što je, dakle, 17(!) puta više od broja zakona usvojenih u PSBiH u istom periodu. Ili - za 3 zakona više od ukupnog broja zakona koje je PS BiH usvojila u 4 godine prethodnog saziva i prvih 9 mjeseci aktualnog. I onda se postavlja pitanje zašto je Hrvatska na pragu EU, a mi negdje u maglovitoj i nesigurnoj daljini.
Ili, zašto je Srbija koja je nekad bila iza nas, na EU putu, sada ispred, i sve više odmiče. Narodna Skupština Republike Srbije je, naime, u prvih 9. mjeseci 2011. godine, usvojila 93 zakona, a narodni poslanici su na zasjedanjima proveli ukupno 89 dana – 8,5 puta više usvojenih zakona od Parlamenta BiH u istom periodu, i isto toliko puta više vremena provedenog na zasjedanjima.
Zaključno sa 30.09.2011. godine, Parlament BiH je, izjašnjavajući se o zakonima koje je u ovog godini u proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, više zakona odbio (4), nego usvojio (2)!.
Tri od 4 odbijena zakona, odbijena su korištenjem instituta entitetskog glasanja poslanika iz Republike Srpske, što je, dakle, nastavak politike iz prethodnog mandata.
U 2011. godini usvojeni zakoni, u parlamentarnoj su proceduri boravili, u prosijeku, skoro 9 mjeseci. Među 24 zakona koji su još u proceduri PS BiH nalazi se i zakoni iz 2007. i 2008. godine. Što takođe svjedoči o (ne)efikasnosti naše vlasti. S obzirom da priključivanje EU podrazumijeva usvajanje evropske pravne stečevine koja broji 1000-e stranica pravnih akata, ovim tempom, mi, kao država, u EU nećemo stići nikada!
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Evropska komisija nije niti približno zadovoljna vezano za usklađivanje zakonodavstva sa acquis–om u posljednjih godinu dana, jer mnogi zakoni vezani za Evropsku uniju tek se trebaju usvojiti. U izvještaju o napretku BiH posebno je akcentirano i zamjereno što izmjene Pravilnika o procedurama u Domu naroda i Predstavničkom domu na državnom nivou, koje imaju za cilj uvođenje mehanizma brzog usvajanja zakonodavstva EU, još uvijek nisu završene.
Pritom, poslanici PS BiH i dalje su najplaćeniji u regiji, mjesečno ostvaruju ukupna primanja u iznosima od 5.500-7.500,00 KM, odnosno za jedan četverogodišnji mandat iz državnog budžeta ''uzmu'' i do 300.000 KM, što predstavlja sumu za koju zaposleni sa prosječnom plaćom u BiH moraju raditi čak 30 godina.
Na 23 održana zasjedanja Vijeće ministara BiH je u periodu januar – septembar 2011. godine uspješno realizovalo 790 tačaka koje su bile na njihovom dnevnom redu. Od pomenutih, 184 (23%) imaju određene veze sa najznačajnijim problemima građana (nezaposlenosti, socijalnom i penzionom politikom, korupcijom, isl) dok samo devet mjera, ili tek 1,1% od ukupnog broja realizovanih tačaka, može zaista značajno, uticati na rješavanje tih problema.
Ovo je najgori rezultata određenog mjernog perioda, po pitanju realizacije mjera koje značajnije mogu uticati na rješavanje najozbiljnijih problema građana.
* * *
Ponovimo još jednom konstataciju koju ovih dana, suočeni sa zastrašujućom neodgovornošću političara širom BiH, izvlačimo kao zaključak koji bi mogao poslužiti kao odgovor na pitanje: Šta da se radi: Suština čitave priče je da posljedice svoje neodgovornosti ne snose političari, nego se ta neodgovornost prelama preko leđa tzv običnog čovjeka.
Kompletni izvještaji o radu Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH mogu se pronaći pod linkom "Monitoring".
Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima
ana at ccibh dot org
055 222 111
Karađorđeva 8, Bijeljina