28.02.2012

VLADA I PARLAMENT FBiH U 2011. GODINI Vlada skoro četvrtinu vremena u 2011. godini posvetila smjenama i imenovanjima. No, sa 69% realizacije godišnjeg programa rada, ostvarila bolju realizaciju planiranih obaveza nego i u jednoj godini prethodnog mandat

Postizborni stranački obračuni, opstrukcije i blokada u konstituisanju vlasti, te kontroverze oko načina na koji je proces u Federaciji deblokiran, obilježili su početak 2011. godine. Ukazavši i na krajnji egoizam, nedostatak političke kulture, demokratičnosti i uvažavanju drugog, od strane aktera na našoj političkoj sceni i na ozbiljne praznine u Izbornom zakonu, koje do dana današnjeg nisu otklonjene.

Ostatak godine protekao je u velikim očekivanjima od novouspostavljene vlasti, baziranim na datim obećanjima i u praćenju daljnjeg pogoršavanja stanja u zemlji. Na kraju godine, situacija je bila takva da je u odnosu na vrijeme posljednjih izbora, broj nezaposlenih u FBiH bio veći za 7.679. Osim toga, neproduktivno zaduživanje zemlje, kojim se samo začepljaju budžetske rupe, i dalje raste, administrativni aparat i javna potrošnja se ne smanjuju, stranih investicija nema,...

Generalno, ne možemo se oteti utisku kako manjka sistemskih mjera koje mogu energičnije unaprijediti privredu Federacije BiH, a na osnovu toga uticati na povećanje stope zapošljavanja i jačanje životnog standarda kroz značajnije povećanje prosječnih plata i penzija.

Za godinu dana, Vlada Federacije BiH se pozitivno izjasnila na 1741 različitu mjeru. Od kojih je posebno važnih, a u vezi sa najznačajnijim problemima građana (nezaposlenosti, zdravstvena, socijalna i penziona politika, korupcija, problemi mladih, isl). 32 mjere, tj. svega 1,8% od ukupnog broja. Pri tome, pozitivni efekti od ovih mjera mogu se očekivati tek u budućnosti a implementacija istih u mnogome zavisi od finansijske i političke stabilnosti Federacije BiH i BiH, te korodiniranog rada kantona sa federalnim nivoom.

S druge strane, procentualno, prema oblasti na koju se mjera odnosi, najviše realizovanih mjera, u 2011. godini, u vezi je sa  „kadrovskom politikom“.  Preciznije, 402 mjere ili 23% od ukupno realizovanih tokom 2011. godine odnosi se na razriješenja i imenovanja na funkcijama u različitim institucijama, te upravnim i nadzornim odborima.

Na radi se samo o gubljenju vremena i odvlačenju fokusa rada sa zaista važnih stvari, nego i o neprihvatljivom širenju uticaja politike i tamo gdje joj uopšte nije mjesto. U tom kontekstu, krajnje je vrijeme da se povede javna rasprava i zakonski precizno reguliše koje su to funkcije, odnosno radna mjesta „politička“ (tj. mijenjaju se sa promjenama na vlasti), da se ograniči njihov broj, a da se na sva druga mjesta u državi dolazi na osnovu znanja, stručnosti i referenci u radu, a ne na osnovu stranačke pripadnosti, odanosti ili veza. Pri tome posebno treba voditi računa o zaštiti nezavisnosti i profesionalnosti određenih tijela čiji bi rad, pod uticajem politike, bio obesmišljen.

U Programu rada za 2011. godinu Vlada Federacije je za realizaciju planirala ukupno 494 mjere, od čega je realizovala 340, što znači da je stepen realizacije godišnjeg plana rada 69%. Rezultat po ovom pitanju iz 2011. godine je daleko najbolji za proteklih 5 godina. Poređenja radi, prethodna vlada za čitav mandat niti jedne godine nije realizovala više od polovine svog plana.

Po isteku godine imamo čak 10 ministarstva čiji stepen realizacije godišnjeg programa rada prelazi 70%, od kojih 4 ministarstva sa efikasnošću većom od 80% i Ministarstvom obrazovanja i nauke sa 93% realizovanih aktivnosti iz plana. Samo Ministarstvo pravde Federacije BiH nije prešlo 50% realizacije godišnjeg Programa rada.

Stepen realizacije zakona je, međutim, mnogo niži. Od 85 planiranih različitih zakona u 2011. godini, Vlada Federacije je utvrdila 47, što čini 55% od godišnjeg plana. Pored planiranih u godišnjem Programu rada Federalna Vlada je utvrdila i 21 van plana, čime dolazimo do sume od 68 zakona koliko je Vlada ukupno utvrdila za 12 mjeseci protekle godine.

Kako je donošenje zakona kompleksan posao u kome učestvuju i Vlada i Parlament, krajnji rezultat se vidi tek posmatramo li realizaciju zakona koje je utvrdila Vlada u parlamentarnoj proceduri. Od 68 utvrđenih zakona aktuelne Vlade u 2011. godini, 45 je utvrđeno u formi prijedloga, a 23 su nacrti zakona. Od 45 prijedloga, samo 19 zakona je prošlo kompletnu parlamentarnu proceduru!

Pri tome, samo je 11 usvojenih zakona koji su dio ovogodišnjih programa Vlade i Parlamenta. Dakle, kompletna parlamentarna procedura završena je za tek 13% zakona planiranih programima rada za 2011. godinu. Čime je ponovljen najgori rezultat, u stepenu realizacije programa rada, iz prethodnog mandata, poznatog po svojoj neefikasnosti.

Aktuelni saziv Parlamenta FBiH, inače, nastavio je sa praksom prethodnog, u pogledu kršenja poslovničke obaveze o programiranju rada. Predstavnički dom je Program rada za 2011. u formi prijedloga usvojio tek u drugom polugodištu, krajem mjeseca jula, dok je Dom naroda čitavo vrijeme radio bez Programa.

Oba Doma aktuelnog saziva efektivno su tokom 2011. godine, zasjedala, sumarno, 230 sati, koliko je prethodni saziv zasjedao u 2 godine. Međutim, povećanje efektivne satnice provedene na plenarnim zasjedanjima, u odnosu na godine  prošlog mandatnog saziva, nije donijelo velike promjene u pogledu efikasnosti rada najviše zakonodavne institucije, pa su tako tokom 2011. godine oba Doma PFBiH u formi prijedloga usvojila ukupno 30 zakona.

Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije BIH zajednički su prihvatili i 27 zakona u formi nacrta. Osamnaest prihvaćenih nacrta, upućeno je u javnu raspravu sa različitim rokom realizacije, što je raskidanje sa negativnom praksom iz prethodnog perioda, kada su se zakoni vrlo rijetko upućivali na javnu raspravu.

Osamdeset tri poslanika iz svih političkih stranaka u Predstavničkom domu PFBIH postavili su ukupno 518 pitanja i pokrenuli 90 inicijativa u okviru 10 redovnih sjednica, koliko ih je ovaj Dom održao tokom 2011. godine. Više od 30% pitanja uputili su poslanici Saveza za bolju budućnost, zatim slijede poslanici Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice sa po 18% od ukupnog broja pitanja postavljenih u okviru poslaničkog sata.

Dom naroda PFBIH je tokom 2011. godine održao ukupno 7 redovnih sjednica u okviru kojih je postavljeno 107 delegatskih pitanja i pokrenuto 35 inicijativa.

Odnos s početka mandata, kada su odgovori na više od 90% pitanja postavljenih na jednoj sjednici, dostavljani već na narednoj, nije postao praksom, te je ovaj procenat vremenom opadao, na što su poslanici iz sjednice u sjednicu izražavali nezadovoljstvo.

U Parlamentu Federacije BIH još uvijek je aktuelan problem velikog broja neopravdano odsutnih sa plenarnih sjednica. Ovaj problem posebno je izražen u Predstavničkom domu. Očekivalo se da će ovaj problem biti riješen instaliranjem sistema elektronskog glasanja, koji je podsjetimo, uz kompletnu obnovu sale Parlamenta Federacije BIH, koštao 1.850.000,00 KM. Međutim sistem nikada nije profunkcionisao. Čime se ne samo sprječava precizna evidencija neopravdano odsutnih sa sjednica, nego je, što je još bitnije, javnost uskraćena za informaciju o načinu izjašnjavanja poslanika o pojedinim pitanjima. Upornim ignorisanjem postojanja ovog problema dovodi se u pitanje ukupna transparentnost rada najvišeg zakonodavnog tijela u Federaciji BiH.

Za sve informacije molimo da kontaktirate Majdu Behrem Stojanov, glasnogovornicu CCI-a:

061 175 767, 036 580 553, majda@ccibh.org,www.cci.ba